VIZIJA, MISIJA, CILJEVI
Vizija
Centar za knjigu i čitanje Filozofskog fakulteta u Osijeku podiže razinu znanstvenih istraživanja na području knjige i čitanja, jača suradnju domaćih i inozemnih stručnjaka, daje jasne i primjenjive preporuke zainteresiranim dionicima i postaje referentni centar za istraživanje knjige i čitanja.
Misija
Misija je Centra za knjigu i čitanje unaprjeđivati i usustavljivati istraživanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti knjige i čitanja s ciljevima kontinuiranog razvoja znanstvenih, nastavnih, stručnih i diseminacijskih aktivnosti kako na nacionalnom, tako i na europskom istraživačkom prostoru.
Ciljevi i djelatnosti
Cilj 1 – Unaprijediti kvalitetu istraživanja na području knjige i čitanja
U Centru za knjigu i čitanje provode se i promiču istraživanja koja: a) šire spoznaje o svim aspektima nacionalne pisane i tiskane baštine; b) odgovaraju na moderne izazove i aktualna pitanja o sadašnjosti i budućnosti knjige i čitanja (npr. na pitanja navedena u Stavangerskoj deklaraciji).
Cilj 2 – Postati vodeći nacionalni referentni centar za istraživanje knjige i čitanja
Centar razvija mrežnu platformu s relevantnim digitalnim resursima za istraživanje knjige i čitanja – podacima, objavljenim izvješćima, projektima, znanstvenim i stručnim radovima i sl. Centar organizira predavanja, seminare, radionice, gostujuća predavanja i slične znanstvene i stručne skupove.
Cilj 3 – Razvijati europsku istraživačku mrežu
Centar njeguje i razvija odnose s kolegama koji se u Europskom istraživačkom prostoru bave problematikom knjige i čitanja s ciljem zajedničkog rada na objavljivanju stručnih i znanstvenih publikacija, organizaciji skupova, jačanja suradnje u sklopu COST i Erasmus inicijativa i sl.
Cilj 4 – Unaprijediti nastavni proces na diplomskim studijima
Studenti diplomskih studija sudjeluju na skupovima i ostalim znanstvenim i stručnim događanjima. Aktivno su uključeni u rad na projektima Centra (mrežna stranica, diseminacijske aktivnosti i sl.). Razvoj kompetencija predavača kroz ciljeve 1 – 3 također pridonosi unaprijeđenu nastavnog procesa.
Cilj 5 – Jačati suradnju i dijalog s dionicima
Centar aktivno surađuje s dionicima u područjima knjige i čitanja – prevoditeljima, nakladnicima, knjižarima, knjižničarima, arhivistima itd. Suradnja se ostvaruje kroz predavanja, seminare, radionice, okrugle stolove i sl. Centar, prema potrebi i mogućnostima, objavljuje preporuke za dionike.
POVJERENSTVO
Prof. dr. sc. Zoran Velagić, voditelj Centra za knjigu i čitanje
Zoran Velagić je redoviti profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo te autor i voditelj Dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Objavio je 40-ak znanstvenih radova u časopisima, autor je dviju monografija (Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću, Zagreb: Naklada Ljevak, 2010. i Uvod u nakladništvo, Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.) i suautor monografije Elektroničko nakladništvo?, Zagreb: Naklada Ljevak, 2017. Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta i voditelj znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine, te nacionalni predstavnik u Upravnom odboru COST projekta E-READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Član je i regionalni koordinator međunarodnog društva znanstvenika The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija.
Izv. prof. dr. sc. Jelena Lakuš, zamjenica voditelja Centra za knjigu i čitanje
Jelena Lakuš je izvanredna profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i čitanja. Objavila je gotovo 30 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima međunarodnih znanstvenih skupova te je autorica bibliografije Izdavačka i tiskarska djelatnost na dalmatinskom prostoru (Zadar, Split i Dubrovnik) u prvoj polovini 19. st.: bibliografija monografskih i serijskih publikacija – građa. Split : Književni krug, 2005., izašle u Biblioteci znanstvenih djela. Bila je voditeljicom projekta Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije od 2008. do 2013. godine. Članica je međunarodnog društva znanstvenika The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing. Recenzirala je nekoliko znanstvenih monografija i velik broj znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Bila je članicom programskih odbora nekoliko domaćih znanstvenih skupova. Područje njezina znanstvenog interesa su povijest knjige i čitanja, stare knjige i bibliografija.
Prof. dr. sc. Damir Hasenay
Damir Hasenay je redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje je voditelj Katedre za zaštitu pisane baštine i suradnju baštinskih ustanova te predaje kolegije iz područja zaštite baštine i metodologije znanstveno-istraživačkog rada. Kao gostujući nastavnik surađuje s Odjelom za kemiju Sveučilišta J. J. Strossmayera, Odjelom za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Sudjelovao je u realizaciji 5 domaćih i jednog međunarodnog znanstvenog projekta te objavio preko 40 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na 30 međunarodnih i 23 domaća znanstveno-stručna skupa te bio urednik 4 knjige zbornika radova sa znanstveno-stručnih skupova. Znanstvene interese nalazi u području istraživanja različitih vidova upravljanja zaštitom pisane baštine te u znanosti o materijalima, posebice u istraživanjima svojstava različitih vrsta materijala nositelja pisane baštine. Koordinator je i voditelj izrade prijedloga Nacionalnog programa zaštite pisane baštine RH i sudjeluje u radu međunarodnog ekspertnog tima za izradu pojmovnika materijala starih knjižnih uveza u okviru projekta Language of Bindings (LoB) znanstveno-istraživačkog centra Ligatus pri University of the Arts London − Chelsea College of Art & Design (UK). Član je više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih društava te sudjeluje u radu Matičnog odbora za interdisciplinarno područje (znanost; umjetnost).
Prof. dr. sc. Zlata Šundalić
Zlata Šundalić redovita je profesorica u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost predaje obvezne i izborne kolegije iz stare hrvatske književnosti. Sudjeluje izlaganjima u radu domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Radove iz područja hrvatske dopreporodne književnosti (posebice u odnosu na molitvu, propovijed i životinjski svijet) objavljuje u domaćim i međunarodno priznatim publikacijama. Sudjelovala je u radu nekoliko projekata, a sama je bila voditelj projekta Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća. Objavila je do danas tri autorske knjige (Studenac nebeski, 2003; Kroz slavonske libarice, 2005; Životinja i Vidra, 2009), jednu koautorsku (O smješnicama & smješnice, 2011), priredila je pet knjiga (Josip Forko, Crtice iz slavonske književnosti 18. stoljeća, 1994; Antun Kanižlić, Primogući i srce nadvladajući uzroci (pretisak iz 1760. godine s usporednom transkripcijom), 2010; Antun Kanižlić, Bogoljupstvo na poštenje svetoga Franceška Saverije (pretisak iz 1759. godine s usporednom transkripcijom), 2013; Vitale Andriaši, Put od raja najlašnji (pretisak iz 1686. s usporednom transkripcijom), 2014; Antun Josip Knezović, Duhovno nemoj se zaboravit od mene (pretisak iz 1746. godine s usporednom transkripcijom), 2019.), koautorski je uredila dva zbornika (RaD na DaR – RaDaR, 2008; Nitko sebi sudac. Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa „Fra Bernardin Leaković: o 200. obljetnici smrti“, 2017), a u domaćim i stranim publikacijama objavila je oko šezdeset radova.
Prof. dr. sc. Marija Omazić
Marija Omazić redovita je profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Osijeku. Osnivačica je i voditeljica diplomskog studija prevođenja, na kojem predaje kolegije iz usmenog i pismenog prevođenja, terminologije i prijevodnih tehnologija. Usavršavala se na brojnim sveučilištima u inozemstvu: Universität Augsburg, University of the West of England, Western Michigan University i Northern Arizona University. U okviru FP7 projekta Mobility and Inclusion in Multilingual Europe (2014.-2018.) vodila je radni paket WP7 Dissemination, Awareness, Training and Exchange. Sudjelovala je u radu tri projekta MZT-a: Komplementacijski sustav pridjeva u engleskom i hrvatskom jeziku, Metonimija između leksikona i gramatike, te Kognitivno-lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima. Sudjelovala je na 60 znanstvenih skupova, od toga na 40 u inozemstvu, te održala četiri pozvana plenarna predavanja. Objavila je više od 40 znanstvenih radova, jednu autorsku knjigu (Phraseology Through the Looking Glass, FFOS, 2015.), jedan udžbenik u suautorstvu, te uredila sedam knjiga i zbornika radova. Prevela je knjigu Michaela Bhaskara: Umijeće izbora u svijetu preobilja: O odabiru i skrbi. Članica je sljedećih društava: European Society for Translation Studies (EST), European Society of Phraseology (EUROPHRAS) i Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL). Angažirana je pri Europskom istraživačkom vijeću (ERC) kao recenzentica projekata i programa Horizon 2020, kao recenzentica i članica stručnog panela za vrednovanje COST projekata te kao recenzentica za programe u mreži European Master’s in Translation (EMT). Bila je članica programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija.. Članica je uredničkog odbora časopisa Jezikolslovlje i Strani jezici te znanstvenih odbora časopisa ExELL i Latvijas intereses Eiropas Savienībā. Bavi se istraživanjima iz područja frazeologije, korpusne lingvistike, kognitivne lingvistike i znanosti o prevođenju.
ČLANOVI
Doc. dr. sc. Tomislav Jakopec
Tomislav Jakopec je docent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja informacijskih tehnologija i elektroničkog nakladništva. Voditelj je Dvopredmetnog diplomskog studija informacijskih tehnologija. Objavio je 15-ak znanstvenih radova u časopisima, suautor je monografije Elektroničko nakladništvo?, Zagreb: Naklada Ljevak, 2017. Bio je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine, te suradnik na COST projektu E-READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija.
Doc. dr. sc. Ivana Martinović
Ivana Martinović docentica je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Nastavu izvodi na više kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju te na doktorskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru. Bila je voditeljica projekta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku INGI2015 – Istraživanje informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju zdravstvenih informacija na mobilnim uređajima (2016.-2017. godine). Autor i suautor je dvadesetak znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima. Aktivno je sudjelovala na mnogim znanstvenim konferencijama i stručnim skupovima. Njeni znanstveni i nastavni interesi uključuju ranu i obiteljsku pismenost i razvoj dječjeg jezika, čitateljske materijale za djecu i literaturu za mlade, razvoj čitatelja, pristup i interakciju različitih korisničkih skupina s informacijama, informacijske sustave u funkciji obrazovanja djece i mladih, pismenosti u digitalnom dobu te informacijsko opismenjavanje. Primila je Rektorovu nagradu 2005. godine za seminarski rad Razvoj čitateljskih navika u obitelji i 2014. godine nagradu Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Pohvalu za nastavni rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku dobila je za ak. god. 2016./2017.
Doc. dr. sc. Milijana Mićunović
Milijana Mićunović docentica je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje predaje i sudjeluje u izvođenju kolegija iz područja povijesti knjige, teorije i prakse komunikacije, informacijskog društva, i kiberantropologije (odnos čovjeka i tehnologije). Autorica je 10-ak znanstvenih i stručnih radova u časopisima. Bila je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2009. godine, te suradnik na sveučilišnom projektu Virtualna okolina i percepcija stvarnosti: istraživanje utjecaja strukture i karakteristika virtualnog okruženja na ponašanje mladih od 2015. do 2016. godine. Članica je programskih i organizacijskih odbora domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova.
Doc. dr. sc. Josipa Selthofer
Josipa Selthofer je docentica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja grafičkog oblikovanja i proizvodnje nakladničkih proizvoda i vizualnih komunikacija pri Katedri za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Dvopredmetnom diplomskom studiju nakladništva. Objavila je 15 znanstvenih radova u časopisima, suautorica je monografije Elektroničko nakladništvo?, Zagreb: Naklada Ljevak, 2017. Suradnica je na dva međunarodna znanstvena projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine, te radne skupine W4 COST projekta E-READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Sudjelovala je u projektu Europskih strukturnih investicijskih fondova: Promocija kvalitete i unaprijeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini s projektom: ICT znanstveni laboratorij od 2015. Članica je udruženja Icograda (International Council of Graphic Design Association) i organizacijskih odbora više međunarodnih znanstvenih konferencija. Grafički je urednik mnogih publikacija i promidžbenih materijala u izdanju Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Doc. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić
Snježana Stanarević Katavić docentica je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja informacijske pismenosti, informacijskog ponašanja te suvremenih aspekata sociologije knjige i čitanja i čitateljskih navika i interesa. Od akademske godine 2015./2016. na dvopredmetnom diplomskom studiju informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti samostalno kreira i izvodi kolegij Čitateljske navike i interesi.
Objavila je 15 znanstvenih radova u časopisima i u zbornicima skupovima, te je sudjelovala na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Dobitnica je nagrade Eva Verona koja se dodjeljuje za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke za 2017. godinu.
Mirna Gilman Ranogajec
Mirna Gilman Ranogajec je asistentica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, katedri za teoriju informacijskih znanosti gdje predaje kolegije iz područja informatologije i informacijske tehnologije. Sudjelovala je u organiziranju nekoliko međunarodnih konferencija kao član organizacijskog odbora poput konferencija ASIS&T 2015, LIDA 2018, BOBCATSSS 2019 i europske ljetne škole informacijskih znanosti ESSIS 2019. Kao izlagač sudjelovala je na međunarodnim konferencijama i skupovima poput konferencije Publishing Trends and Contexts, međunarodnog znanstvenog skupa International Scientific Symposium “REGION, ENTREPRENEURSHIP, DEVELOPMENT”, međunarodnom skupu “Slavic-German Encounters in Literature, Language and Culture”, Libraries in the Digital Age (LIDA) te studentskoj konferenciji BOBCATSSS. Znanstveni radovi objavljeni su s područja vizualne i informacijske pismenosti, informacijskog ponašanja, čitateljskih navika i interesa dok su primarna područja interesa dječja knjiga, čitateljske navike i interesi i digitalni marketing u nakladništvu.
