Dvopredmetni diplomski studij engleskoga jezika i književnosti – filološki smjer


Odsjek za engleski jezik i književnost

DVOPREDMETNI DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ ENGLESKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI – FILOLOŠKI SMJER

Voditelj Studija: prof. dr. sc. Mario Brdar

  

  • Elaborat studijskog programa Dvopredmetnog diplomskog sveučilišnog studija engleskog jezika i književnosti filološkog smjera u PDF formatu dostupan je na pisani zahtjev. Obrazac zahtjeva možete pronaći >>> OVDJE 
  • UPUTE: Kada se otvori obrazac (ticket) iz padajućeg menija (Help topic) odaberite "Traženje studijskog programa"

 

Osnovne informacije o Studiju

 

UVJETI UPISA
  Studij mogu upisati studenti koji su završili preddiplomski studij engleskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku ili na drugim srodnim fakultetima u zemlji i inozemstvu uz stečeniih 180 ECTS bodova. Studij se upisuje u kombinaciji s nekim drugim diplomskim studijem Filozofskoga fakulteta u Osijeku. 
     
TRAJANJE
  2 godine / 4 semestra
     
UKUPAN BROJ ECTS BODOVA
  60
     
JEZIK NA KOJEM SE IZVODI
  Sva nastava na Studiju održava se na engleskome jeziku, osim u slučaju onih kolegija koje studenti biraju iz ponude Fakulteta/Sveučilišta i nekih kolegija koje Odsjek nudi svim studentima Filozofskog fakulteta u Osijeku.
     
AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE
  Magistar/magistra engleskoga jezika i književnosti (mag. philol. angl.)
     
KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE (ishodi učenja)
  Po završetku Dvopredmetnog diplomskog sveučilišnog studija engleskog jezika i književnosti filološkog smjera studenti će moći:

 

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

  • izdvojiti glavne postavke otjelovljenog realizma kao epistemološkog okvira za razumijevanje i proučavanje naravi i funkcije jezika u kontrastu prema objektivizmu (pozitivizmu) i subjektivizmu;
  • prepoznati glavne konceptualne čimbenike koji motiviraju razlčite aspekte jezične strukture i uporabe (konceptualne metafore i metonimije, predodžbene sheme itd.);
  • objasniti odnose između semantike i pragmatike i identificirati područja jezika koja se mogu spoznati i objasniti primjenom njihovih zakonitosti, načela i istraživačkih metoda;
  • imenovati neke od osnovnih razlika između gramatičkih struktura i leksičke organizacije engleskoga i hrvatskoga jezika;
  • identificirati fizičke promjene u rječniku engleskoga jezika (leksik, semantika, ortografija, gramatika, izgovor), jezične varijacije i promjene;
  • prepoznati i definirati osnovne retoričke pojmove i figure;
  • prepoznati pojave koje se mogu objasniti uporabom metoda tekstne lingvistike, analize razgovora, odnosno analize diskursa;
  • prepoznati i definirati temeljne narativne tehnike prozne književnosti i filma;
  • objasniti pojam intermedijalnosti;
  • razlikovati osnovna obilježja suvremene književnosti i postmoderne poetike
  • razlikovati i usporediti osnovna obilježja suvremene britanske i američke književnosti;
  • definirati osnovna obilježja poetike kanonske i popularne romanse;
  • imenovati najpoznatije romane američkih ženskih autora 19. i 20. stoljeća;
  • definirati osnovne ciljeve i metode feminističke kritike;
  • imenovati najvažnije predstavnike te izdvojiti glavna estetska, epistemološka i politička obilježja književnosti američkih starosjedilaca;

 

PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA

  • točno se i primjereno izražavati na engleskom jeziku, među ostalim, s obzirom na različite pragmatičke čimbenike, na pojedine aspekte leksičke i gramatičke organizacije engleskog i hrvatskog jezika koji se u ta dva jezika razlikuju (npr. nepodudarnost opsega leksičke polisemije, odnosno odabir posebnih konstrukcija za iskazivanje istih funkcija) ili na kulturološki specifične metaforičke/metonimijske obrasce;
  • objasniti vezu između jezika, kulture i mišljenja;
  • razlikovati pragmatičke i konceptualno-kulturološke obrasce koji se manifestiraju u engleskome i hrvatskome jeziku;
  • ilustrirati na praktičnim primjerima (analizom postojećih tekstova i stvaranjem vlastitih primjera) odnose govornika i slušatelja unutar različitih govornih činova;
  • pristupiti odabranim dostupnim korpusima;
  • pretraživati korpuse i pod-korpuse uz pomoć metoda i alata korpusne lingvistike;
  • primijeniti stečeno znanje o povijesti engleskoga jezika na analizu sadašnje strukture suvremenog engleskog jezika;
  • primjenjivati osnovne principe retorike i retoričke figure u vlastitom izričaju;
  • demonstrirati sposobnosti književno-kritičkog promišljanja i interpretacije pročitanih književnih djela;
  • povezati dominantne kulturne trendove i događaje s obilježjima književnih djela nastalim u određenom razdoblju;
  • razmotriti senzibiliziranost pisaca iz različitih razdoblja engleske i američke književnosti za društveno-politička, gospodarska, kulturološka i estetska pitanja njihova vremena;
  • vrednovati osnovna obilježja suvremene književnosti i postmoderne poetike;
  • raspravljati s razumijevanjem o ključnim tekstovima teoretičara i kritičara;
  • izgraditi i artikulirati osobni stav prema književnim i kritičkim tekstovima;
  • izložiti vlastita kritička promišljanja o književnim tekstovima na temelju komparativne analize primjenjive i na druga područja (kazalište, film);
  • primijeniti stečeno kulturološko i književno-teorijsko znanje te analitičke i retoričke vještine pri analizi književnih djela u pisanom i usmenom obliku;
  • praktično primijeniti pojedine čitateljske strategije u pisanoj analizi književnih djela;
  • prihvatiti i provoditi etička načela pri izradi pisanih radova;
  • primijeniti osnovna pravila interpunkcije i citiranja koristeći preporučeni stil;
  • vrednovati stručnu i znanstvenu literaturu;
  • objasniti osnovne tematske odrednice tekstova popularne književnosti, ženskih i etničkih pisaca te kritički analizirati u njima prisutne binarne paradigme identiteta – roda, rase, klase, nacionalnosti;
  • raspravljati o problemima specifičnih skupina ljudi (žene, veterani, žrtve, etničke i nacionalne manjine);
  • ukazati na pogrešne predodžbe i stavove o navedenim skupinama prisutne u popularnoj kulturi te protumačiti reciprocitet između tih predodžbi i stavova i političkog djelovanja;

 

ANALIZA, DONOŠENJE ZAKLJUČAKA, SUDOVA I ODLUKA

  • razlikovati spoznajne sheme, konceptualne metafore i konceptualne metonimije i njihove tipove koji motiviraju kako one konvencionalnije tako i one kreativnije aspekte jezičnoga izražavanja;
  • razlikovati s jedne strane konstrukcijske sheme (obrasce) i, s druge strane, instance kao strukture koje odražavaju produktivni jezični potencijal (i time potiču razvoj jezične kreativnosti i produktivnosti), odnosno ustaljene izričaje koji se uče kao gotovi sklopovi (te tako osiguravaju autentičnost u jezičnom izražavanju);
  • usporediti teoriju govornih činova, Griceove maksime (1975), teoriju relevantnosti Sperbera i Wilson (1986) i teoriju učtivosti;
  • analizirati ulogu konteksta i međukulturalnih kontakata na pragmatičko tumačenje jezičnih situacija (usmenih i pisanih);
  • povezati teoriju pragmatičkog značenja s konkretnim komunikacijskim situacijama iz stvarnog života na temelju analize teksta po vlastitom izboru
  • povezati povijesne promjene u jeziku s promjenama u engleskoj književnosti i kulturi;
  • usporediti različite teorijske interpretacije jezičnih promjena;
  • samostalno transkribirati govorene tekstove iz različitih medija;
  • sastavljati upitnike i strukturirati (pitanja za) intervjue u različite svrhe;
  • analizirati govore primjenom osnovnih retoričkih načela i metajezika retorike;
  • artikulirati kritički stav prema književnim tekstovima, povijesti, kulturi i društvu;
  • staviti u odnos književna djela i kulturno-povijesno okruženje;
  • analizirati kritički potencijal pojedinih književnih djela i njihovu relevantnost u odnosu na suvremeni društveno-politički kontekst;
  • kritički promišljati o pojavama i događajima iz suvremenoga društva na koje upućuju pojedina književna djela;
  • kritički razmotriti neke nejednakosti i predrasude još uvijek prisutne u suvremenom društvu na koje upućuju pojedina književna djela;
  • izgraditi pozitivan stav prema drugim kulturama i osjećaj uvažavanja etničkih različitosti;
  • staviti u odnos dva različita medija – knjigu i film – te, koristeći temeljne spoznaje iz područja naratologije, kritički ocijeniti odnos književnog predloška i filmske adaptacije;
  • samostalno istraživati i napisati seminarski/diplomski/znanstveni rad po smjernicama preporučenog stila dokumentiranja te pritom demonstrirati vještine usmenog i pisanog izražavanja na engleskom jeziku, retoričke vještine argumentacije, oblikovanja teze rada i analize književnih tekstova u diskursu humanistike, kao i vještine usmenog komuniciranja;

 

SINTEZA I EVALUACIJA

  • izraditi manje kontrastivne studije u području leksika i gramatike uz pomoć dostupnih korpusa
  • prosuditi o odnosu između rezultata izvedenih kontrastivnih studija i strukturno-tipoloških čimbenika koji uvjetuju razlike općeg karaktera između engleskoga i hrvatskoga jezika;
  • vrednovati relevantne rezultate korpusne analize;
  • normirati dobivene rezultate korpusne analize;
  • primijeniti i tumačiti statističke mjere;
  • samostalno izvesti uvjeravajući govor;
  • kritički promišljati o suvremenom društvu u svrhu napretka i boljitka;
  • promicati temeljne demokratske postavke multikulturalizma i tolerancije;
  • provoditi načela rasne/etničke ravnopravnosti i jednakosti spolova;
  • reagirati protiv svih oblika diskriminacije kojima se narušavaju navedena i sva druga temeljna ljudska prava;

 

PREZENTACIJE I VJEŠTINE UČENJA

  • voditi poslove koji zahtijevaju visoke komunikativne i interkulturalne kompetencije, dobro poznavanje engleskoga jezika i načina njegova funkcioniranja u govoru i pismu, kreativnost, sposobnost rješavanja zadataka visoke složenosti te sposobnost timskog rada;
  • prezentirati stečena znanja i iskustva u skladu s pravilima struke;
  • pratiti stručnu literaturu;
  • primjenjivati osnovne principe razvoja karijere;
  • primjenjivati vještine cjeloživotnog učenja.
   
   
     

   

OBVEZNI PREDMETI – I. GODINA / I. zimski semestar
NAZIV PREDMETA
P
V
S
ECTS
ŠIFRA
NOSITELJ
Kognitivna lingvistika
1 0 1
3  ENG704 
prof. dr. sc. Mario Brdar
Suvremeni engleski jezik VII.
0 2 0
3  ENG705 
doc. dr. sc. Goran Milić

  

  

OBVEZNI PREDMETI – I. GODINA / II. ljetni semestar
NAZIV PREDMETA
P
V
S
ECTS
ŠIFRA
NOSITELJ
Pragmatika
1 0 1
3  ENG804 
izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić
Suvremeni engleski jezik VIII.
0 2 0
3  ENG805 
doc. dr. sc Dubravka Vidaković Erdeljić

  

  

OBVEZNI PREDMETI – II. GODINA / III. zimski semestar
NAZIV PREDMETA
P
V
S
ECTS
ŠIFRA
NOSITELJ
Jezik i kultura
1 0 1
3  ENG904 
doc. dr. sc. Dubravka Vidaković Erdeljić
Povijest engleskog jezika
1 0 1
3  ENG905 
izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić

    

 

OBVEZNI PREDMETI – II. GODINA / IV. ljetni semestar
NAZIV PREDMETA
P
V
S
ECTS
ŠIFRA
NOSITELJ
Izrada diplomskog rada
  30  
mentor

     

 

IZBORNI PREDMETI
NAZIV PREDMETA
P
V
S
ECTS
ŠIFRA
NOSITELJ
Američka kratka priča
2 0 1
3  EL068
doc. dr. sc. Jasna Poljak Rehlicki
Američko žensko pismo
2 0 1
3 EL069
izv. prof. dr. sc. Sanja Runtić
Distopija u engleskoj književnosti 20. stoljeća
2 0 1
3 EL071
doc. dr. sc. Boris Berić
Govorništvo
1 0 1
3 EL044
doc. dr. sc. Alma Vančura
Književnost američkih Indijanaca
2 0 1
3 EL070
izv. prof. dr. sc. Sanja Runtić
Književnost i film
2 0 1
3 EL072
doc. dr. sc. Ljubica Matek
Kontrastivna analiza gramatičkih struktura
1 0 1
3 EL073
izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić
Kontrastivna analiza leksika
1 0 1
3 EL074
doc. dr. sc Dubravka Vidaković Erdeljić
Kontrastivna lingvistika
1 0 1
3 EL075
izv. prof. dr. sc. Gabrijela Buljan
Korpusna lingvistika
1 0 1
3 EL076
prof. dr. sc. Marija Omazić
Kultura i književnost Australije
2 0 1
3 EL077
doc. dr. sc. Jadranka Zlomislić
Kulturni identitet u kanadskoj prozi
2 0 1
3 EL078
doc. dr. sc. Jadranka Zlomislić
Ljubav, seks i brak u Miltonovom Izgubljenom raju
2 0 1
3 EL079
doc. dr. sc. Boris Berić
Politika intime u suvremenoj književnosti na engleskom jeziku
2 0 1
3 EL080
doc. dr. sc. Ljubica Matek
Povijesna romansa
2 0 1
3 EL081
izv. prof. dr. sc. Biljana Oklopčić

 

Predloženi izborni kolegiji mogu se birati u različitim semestrima Studija. Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekući semestar koliko im je potrebno da steknu minimalno 15 ECTS bodova u semestru. U svakom semestru studenti odabiru najmanje jedan kolegij iz književne skupine predmeta.