Naslovna


Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Dobro došli na stranice Odsjeka za hrvatski jezik i književnost!

 

 Voditelj Odsjeka: doc. dr. sc. Krešimir Šimić

Zamjenica voditelja Odsjeka: izv. prof. dr. sc. Jadranka Mlikota

Koordinatorica za znanost: doc. dr. sc. Maja Glušac

ECTS koordinatorica (jednopredmetni studij): doc. dr. sc. Tina Varga Oswald

ECTS koordinator (dvopredmetni studij): doc. dr. sc. Jakov Sabljić

SLAVONSKI DIJALEKT U SLICI I RIJEČI (Osijek, OŠ Vladimira Becića 23. ožujka 2017.)

Datum objave: 28.03.2017.


SLAVONSKI DIJALEKT U SLICI I RIJEČI

Osijek, OŠ Vladimira Becića

  1. ožujka 2017.

U organizaciji Odjela za hrvatski jezik osječkoga Ogranka Matice hrvatske i Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku u povodu obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika i Dana hrvatskoga jezika, a na poziv Marije Vranić, nastavnice hrvatskoga jezika, Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja – asistentica, održala je u OŠ Vladimira Becića 23. ožujka 2017. godine u dvama sedmim razredima predavanje naslovljeno Slavonski dijalekt u slici i riječi.

Prilika je bila to da učenici, kao i svi drugi prisutni, čuju kakvo bogatstvo čuvaju hrvatska narječja – čakavsko, štokavsko i kajkavsko – a posebno slavonski dijalekt koji pripada štokavskom narječju. Učenici su se upoznali s raspodjelom hrvatskih narječja i dijalekata, otkrili su posebnosti jezičnih identitetskih označnica, saznali su što su sve zadaci dijalektologa i dijalektologije, otkrili su koji su koraci sadržani u terenskim dijalektološkim istraživanjima te kroz praktične zadatke – u slici i riječi – promišljali o ljepotama i posebnostima slavonskoga dijalekta.

Analizirajući odabrane predloške iz slavonskoga dijalekta, učenici su se posebno oduševili usmenim stvaralaštvom Šokaca – govornika slavonskoga dijalekta – a poslovice, mudre izreke, zagonetke i frazemi iz bogatoga korpusa slavonskih govora urezali su im se ne samo u pamćenje već i u srce. 

Prvi studentski simpozij - "Fenomen obitelji u književnosti 20. stoljeća"

Datum objave: 21.03.2017.


Studentski književni klub Aleph s osječkoga Filozofskog fakulteta u suradnji s Odsjecima za engleski jezik i književnost, hrvatski jezik i književnost te njemački jezik i književnost organizira prvi u nizu studentskih simpozija o znanosti o književnosti, čija je tema Fenomen obitelji u književnosti 20. stoljeća. Simpozij će se održati 1. i 2. lipnja 2017. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Više informacija (poziv na sudjelovanje) vidjeti ovdje.

ODRŽANI V. DANI JOSIPA KOZARCA U LIPOVLJANIMA

Datum objave: 20.03.2017.


Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku sudjelovala je u organizaciji i izvedbi znanstveno-stručnoga skupa „Hrvatski jezik u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti“ koji se u okviru V. Dana Josipa Kozarca održao u Lipovljanima 17. ožujka 2017. Tim je danom i činom svečano obilježena 50. obljetnica objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika kao i završetak Mjeseca hrvatskoga jezika (21. veljače 2017. – 17. ožujka 2017.) te Dana hrvatskoga jezika (11. ožujka 2017. – 17. ožujka 2017.).

Općina Lipovljani kao domaćin svake godine upriličuje znanstveno-stručni skup Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima. Skup je tako postao dijelom programa kojim se u Lipovljanima obilježavaju Dani Općine Lipovljani, Dan Župe Sv. Josipa i Dan Osnovne škole Josipa Kozarca. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku jedan je od suorganizatora skupa, a radno sudjeluje na skupu svake druge godine s jezičnim i/ili književnim temama. Šumarske su teme također zastupljene svake druge godine, a njih organizira Šumarski fakultet u Zagrebu. Budući da je prošle godine skup ispunila tema iz šumarstva, ove, 2017. godine, tema je skupa jezična i književna. Osim Općine Lipovljani, Filozofskoga fakulteta u Osijeku i Ogranka Matice hrvatske u Osijeku (Odjel za hrvatski jezik), suorganizatori su Šumarski fakultet u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Centar za znanstveni rad u Vinkovcima), Učiteljski fakultet u Zagrebu, Hrvatske šume i Institut za arheologiju u Zagrebu.

Program je započeo otvaranjem izložbe „Šuma okom šumara“ u Narodnoj knjižnici i čitaonici Lipovljani (Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Zagreb). Sudionici programa potom su se zaputili u Upravnu zgradu Šumarije Lipovljani u kojoj se nalazi Soba Josipa Kozarca, izložbena prostorija s predmetima iz druge polovice 19. stoljeća, odnosno iz vremena koje je Josip Kozarac proveo kao šumar i kao književnik u Lipovljanima pomladivši tisuće hektara površine sadnjom mladica hrasta lužnjaka.

Radni dio znanstveno-stručnoga skupa započeo je u 11:30, a svečano su ga otvorili organizatori: Josip Krajči, predsjednik Matice slovačke u Lipovljanima, Mario Ribar, načelnik Općine Lipovljani, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Milica Lukić, u ime dekanice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Loretane Farkaš, u trajnome zvanju, te kao voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju i voditeljica Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Svojim su izlaganjima o povijesti i sadašnjosti hrvatskoga jezika u Slavoniji program skupa upotpunili prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, u trajnome zvanju, predsjednica Organizacijskoga odbora znanstveno-stručnoga skupa „Hrvatski jezik u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti“, prof. dr. sc. Anica Bilić, prof. dr. sc. Milica Lukić, doc. dr. sc. Silvija Ćurak, dr. sc. Vera Blažević Krezić, poslijedoktorandica, i Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja – asistentica. Okupljeni su pozorno slušali referate o jeziku i stilu romana i novela Josipa Kozarca kao i o njegovim nasljednicima u okviru šokačkoga književnog korpusa (Mara Švel-Gamiršek, Pavao Petričević i dr.), a jednako su se zanimljivima pokazale teme o gradišćanskohrvatskome jeziku, povezanosti Josipa Kozarca i Ivana Sergejeviča Turgenjeva, govoru Budrovaca i Đakovačkih Selaca. Domaćini su izvrsne seminarske radove studenata hrvatskoga jezika i književnosti pri Filozofskome fakultetu u Osijeku – Monike Pejičić, Tajane Šestak i Igora Kretonića – nagradili novčanom nagradom i priznanjem. Studentski su radovi oblikovani pod mentorskim vodstvom i na seminarima prof. dr. sc. Loretane Farkaš, u trajnome zvanju, doc. dr. sc. Marice Liović i doc. dr. sc. Silvije Ćurak. Upravo je podjelom priznanja svim sudionicima skupa i Svečanom sjednicom u povodu obilježavanja Dana Općine Lipovljani zaokruženo radno i ugodno ozračje našega boravka u Lipovljanima, a sudionici programa druženje su nastavili na zajedničkome objedu koji je organizirao Šumarski fakultet iz Zagreba na Opekama u svojim terenskim prostorijama. Osječka je Matica u tome ozračju svoja izdanja darovala lipovljanskoj Knjižnici te organizatorima, a bogato je knjigovno uzdarje osječkoj Matici došlo od novljanske Matice i njezina predsjednika Alojza Buljana.

 

 

Održano gostujuće predavanje prof. dr. sc. Loretane Farkaš na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost u Cetinju (Crna Gora)

Datum objave: 14.03.2017.


Prof. dr. sc. Loretana Farkaš, dekanica Filozofskoga fakulteta u Osijeku, održala je u ponedjeljak 13. ožujka 2017. gostujuće predavanje pod nazivom Kako čitati jezik starih tekstova? na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost u Cetinju (Crna Gora). Studenti su imali priliku čuti s kakvim se izazovima susreću filolozi prilikom analiziranja ili priređivanja starih tekstova, bilo da je riječ o rukopisima ili starim tiskanim izdanjima.

 

Sedmi međunarodni simpozij mladih slavista u Budimpešti

Datum objave: 01.03.2017.


Dana 11. svibnja 2017. bit će organiziran 7. međunarodni simpozij mladih slavista na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Loránda Eötvösa u Budimpešti. Znanstvena konferencija predviđa sudjelovanje studenata. Informacije (pozivnica) i prijavnica.

Pozivaju se studenti zainteresirani za prijavu na Europsku ljetnu školu informacijskih znanosti 2017.

Datum objave: 01.03.2017.


Škola je namijenjena studentima društvenih i humanističkih znanosti koji ne dolaze iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, a žele upisati diplomski studij iz područja informacijskih znanosti (nakladništvo, informacijska tehnologija ili informatologija) na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Prijave za stipendiju treba poslati do 1. travnja 2017.

Poziv za prijavu pogledati ovdje.

Radionica "OSLIKAJMO SVIJET GLAGOLJICOM!" - MARIJA LESANDRIĆ (utorak, 28. veljače 2017.)

Datum objave: 24.02.2017.


Odjel za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, na čelu s prof. dr. sc. Milicom Lukić, poziva Vas na radionicu Oslikajmo svijet glagoljicom! koju će u povodu nedavno obilježenoga Međunarodnog dana materinskoga jezika te u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika (21. veljače 2017. – 17. ožujka 2017.) održati Marija Lesandrić, mag. prim. educ. i doktorandica treće godine Poslijediplomskoga doktorskog studija Pedagogija i kultura suvremene škole na Filozofskome fakultetu u Osijeku.

Radionica će se održati u utorak 28. veljače 2017. od 13,50 do 16,15 sati na Filozofskome fakultetu u Osijeku (učionica 32). Namijenjena je svim sudionicima odgojno-obrazovnoga sustava u okomici (učenici srednjih škola i studenti, asistenti i znanstveni novaci, nastavnici srednjih škola, sveučilišni profesori).

Opis radionice pročitati ovdje.

 

RADUJEMO SE VAŠEM DOLASKU!

 

Festival jezika GISKO 2017. - Uz Međunarodni dan materinskoga jezika održano predavanje (i radionica) "Šokački naš svagdašnji"

Datum objave: 24.02.2017.


Festival jezika GISKO 2017.

Uz Međunarodni dan materinskoga jezika

Šokački naš svagdašnji

 

doc. dr. sc. Silvija Ćurak i Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja – asistentica

 

U Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek doc. dr. sc. Silvija Ćurak i Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja – asistentica, održale su u srijedu 22. veljače 2017. godine predavanje naslovljeno Šokački naš svagdašnji. Susret s osječkim srednjoškolcima i svima zainteresiranima organiziran je u suradnji Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku te Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače te u sklopu Festivala jezika koji priređuje GISKO. Inače, 22. veljače obilježavaju se i dvije obljetnice koje su od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu – obljetnica hrvatskoga prvotiska jer je toga dana 1483. godine dovršen tisak prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora, te dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Predavanje je posvećeno slavonskom dijalektu koji se u narodu naziva šokački govor i koji je mnogim govornicima u Slavoniji, jer se ondje njime govori u najvećoj mjeri, i danas materinski jezik. Odlike se toga dijalekta još uvijek dobro čuvaju u brojnim govorima (primjerice zavinuti naglasak, različiti odrazi jata, posebnosti u sklonidbi i konjugaciji, kao i mnoge sintaktičke i leksičke značajke), a njegove jezične posebnosti, osobito frazeologija, svjedoče kreativnost, inovativnost i slikovitost Šokaca – govornika slavonskoga dijalekta. Upravo je zbog toga središnji dio predavanja usmjeren na važnost očuvanja toga idioma kroz osvješćivanje njegova bogatstva. Predavačice su pojasnile gdje se sve govori slavonskim dijalektom, koji su još njegovi nazivi (hrvatski staroštokavski govor, staroštokavski šćakavski govor), istaknule su najznačajnije jezične odlike toga dijalekta koji pripada štokavskom narječju te naglasile sveze jezika i kulture. U Šokaca starinaca kulturno je bogatstvo neizmjerno, što se očituje u glazbenom i književnom stvaralaštvu, običajima, odijevanju i sl., a identitetska je odrednica upravo i sam govor. Analizirajući zajedno odabrane frazeme slavonskoga dijalekta koji kao trajna uspomena na predavanje ostaju otisnuti na posebno za tu priliku priređenim straničnicima, publika i predavačice ne samo da su se od srca nasmijali oduševljeni šokačkim jezičnim kreacijama nego su i osvijestili inovativnost, slikovitost, originalnost i poetičnost frazeologije slavonskoga dijalekta pritom naučivši, među ostalim, kakva je to masna kuća, tko je zapišani očiju, tko kisel, zašto je važno znati metnit na vatru te kako se ore nad njekim.

Galeriju fotografija pogledati ovdje.

 

Održano predstavljanje knjige "Divanimo, dakle postojimo" u Dubrovniku (Čitaonica Narodne knjižnice Grad, 21. veljače 2017.)

Datum objave: 24.02.2017.


U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače 2017. Dubrovačke su knjižnice, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku i Ogrankom Matice hrvatske u Osijeku (Odjel za hrvatski jezik), organizirale predavanje i predstavljanje knjige "Divanimo, dakle postojimo" (Matica hrvatska – Ogranak Osijek, 2014.) dviju autorica – prof. dr. sc. Milice Lukić i Vere Blažević Krezić. Riječ je o znanstvenoj zbirci koja donosi 11 književnojezičnih i jezičnopovijesnih studija sadržajem usmjerenih na jezičnu, književnu i glagoljašku Slavoniju nekada i danas. U dvije protočnom temom – jezikom/govorom – povezane cjeline svoje su mjesto, uz mjesne govore slavonskoga dijalekta (tzv. zavičajni idiom autorica knjige), pronašli stupovi slavonske književnosti – Matija Antun Relković i Joza Ivakić, mali i (ne)zaboravljeni pisci slavonski poput Josipa Lovretića i Mare Švel Gamiršek te slavonski glagoljaši – gagulani – koji u tisućgodišnjemu kontinuitetu, od 19. stoljeća osnaženi zaštitom biskupa J. J. Strossmayera, velikoga ćirilometodijanca, oplemenjuju materijalnu i duhovnu kulturu Slavonaca i oblikuju slavonski identitet.
Predstavljanje knjige nagrađene Poveljom uspješnosti (Dani Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci, 2014.) i Zlatnom poveljom Matice hrvatske (Sinj, 2016.) zadržalo je, sukladno s temom, formu divana/razgovora/glagoljanja između dviju autorica i publike. U tome "razgovoru s povodom" prof. dr. sc. Milica Lukić prodivanila je o odnosu hrvatskoga standardnog jezika i organskih idioma, ponajprije mjesnih govora slavonskoga dijalekta, o mjestu i ulozi hrvatske dijalektne književnosti i marginaliziranju slavonskoga glagoljaštva u čiji se sadržaj, s punim pravom, mogu upisati dubrovački i dalmatinski, hrvatskoćirilički i glagoljički, prinosi.
Po završetku predavanja i predstavljanja knjige "Divanimo, dakle postojimo" okupljeni su odgovarali na unaprijed osmišljena pitanja u okviru kviza znanja kojima su predavačice dodatno osvijetlile i u dugoročno pamćenje publike upisale važne teme večerašnjega razgovora. Najuspješniji kandidati osvojili su primjerke knjige i/ili licitarska srca iz osječke obrtničke radionice "Blažeković" (medičar i voskar).
Vedran Levi autor je umjetničkih fotografija kojima je zabilježena atmosfera predavanja/predstavljanja. Galeriju pogledati ovdje.

 

Održan prvi Studentski kroatistički skup "Tekstom (p)o svakodnevici"

Datum objave: 24.01.2017.


U četvrtak, 19. siječnja 2017. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi Studentski kroatistički skup. Na skupu su nastupili studenti hrvatskoga jezika i književnosti sa zagrebačkoga i osječkoga Filozofskoga fakulteta koji slušaju kolegije Tekstna lingvistika i Pragmalingvistika. S obzirom na teme izlaganja koje su se odnosile na suvremenu jezičnu stvarnost skup je održan pod nazivom Tekstom (p)o svakodnevici.

Osvrt na terensku nastavu naših studenata i njihov uspješan nastup na Studentskom kroatističkom skupu  možete vidjeti ovdje.