Osnutak i razvoj


Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Studij hrvatskoga jezika i književnosti utemeljen je ak. god. 1961./1962. na Pedagoškoj akademiji pod nazivom Hrvatskosrpski jezik. Ak. god. 1977./1978. mijenja naziv u studij Hrvatskoga ili srpskoga jezika i jugoslavenskih književnosti, a 1991./1992. u studij Hrvatskoga jezika i književnosti.

Ak. god. 1997./1998. stekli su se uvjeti za ustroj Odsjeka za hrvatski jezik i književnost s dvjema katedrama: Katedrom za hrvatski jezik i Katedrom za hrvatsku književnost. Slijedom provođenja bolonjskoga sustava visokoga obrazovanja na našem fakultetu, ak. god. 2004./ 2005. Odsjek za hrvatski jezik i književnost proveo je temeljite strukturalne promjene dotadašnjih studijskih programa i dobio dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za sljedeće studijske programe: jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij, jednopredmetni i dvopredmetni nastavnički diplomski studij, jednopredmetni književnoistraživački diplomski studij i dvopredmetni istraživački diplomski studij. Od ak. god. 2005./ 2006. započinje nastava preddiplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti putem dvaju studijskih programa: preddiplomskoga jednopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti i preddiplomskoga dvopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti. Od ak. god. 2008./2009. u kontinuitetu se izvodi diplomska nastava putem studijskih programa jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija nastavničkoga smjera, a ak. god. 2009./2010. započinje nastava jednopredmetnoga književno-istraživačkoga diplomskoga studija.

Na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost programski je osmišljen, pod vodstvom prof. dr. sc. Stanislava Marijanovića, poslijediplomski studij Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti i ak. god. 2000./2001. godine upisuje ga prva generacija studenata poslijediplomskoga studija. Sada su aktivna dva poslijediplomska sveučilišna studija koja su pokrenuta na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost: poslijediplomski sveučilišni studij Književnost i kulturni identitet, čiji je program osmislio i bio prvi voditelj izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin u razdoblju od 2006. do 2009. i poslijediplomski sveučilišni studij Jezikoslovlje pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić.

Na Odsjeku je aktivno šest znanstvenih projekata: međunarodni i međudržavni projekt Kulture u doticaju: stoljetni hrvatski i crnogorski književni identiteti (glavni istraživač prof. dr. sc. Milorad Nikčević), Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara (glavni istraživač: izv. prof. dr. sc. Ivan Jurčević), Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu (glavni istraživač: izv. prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić), Slavonski dijalekt (glavni istraživač: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić), Jezik i stil zavičajne periodike (glavni istraživač: izv. prof. dr. sc. Vlasta Rišner) i Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (glavni istraživač: izv. prof. dr. sc. Zlata Šundalić).

U organizaciji Odsjeka održavaju se sljedeći međunarodni znanstveni skupovi: Zlatni danci od 1997. (I.-X.), s do sada objavljenih jedanaest zbornika radova, Dani Ivana Slamniga i Bore Pavlovića, od 1998. (I.-VIII.), s do sada objavljenih pet zbornika, Hrvatski sintaktički dani, od 2006. (I., II., III.), u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, s objavljenim dvama zbornicima radova. Članovi našega Odsjeka uključeni su u organizaciju znanstveno-teatrološkoga skupa Krležini dani (2000.-2009.), sudjeluju u organizaciji kulturno-znanstvene manifestacije Dani hrvatskoga jezika, godišnjih konferencija Hrvatskoga društva za primije-njenu lingvistiku (2008. i 2009.). U suradnji s Franjevačkom provincijom sv. Ćirila i Metoda održan je Znanstveni skup o Josipu Paviševiću (2003.) i 300 godina od ustroja studija filozofije u Osijeku (2008.).

Odsjek za hrvatski jezik i književnost ima bogatu suradnju s fakultetima srodnih humanističkih disciplina u zemlji: filozofskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Puli, Splitu, Hrvatskim studijima u Zagrebu, Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Đakovu. Međunarodna suradnja, na razini sudjelovanja na slavističkim i kroatističkim skupovima, pozvanih predavanja i uzajamnih razmjena profesora i studenata, razvijena je sa sveučilištima u Beču, Bratislavi, Brestu, Budimpešti, Grazu, Jeni, Krakovu, Lavovu, Ljubljani, Mariboru, Moskvi, Mostaru, Oslu, Podgorici, Sofiji, Štipu, dok je uža suradnja ostvarena sa slavističkom katedrom Sve-učilišta Adama Mickiewicza u Poznanju te s Filozofskim fakultetom u Pečuhu, s kojim su u tijeku završne pripreme oko ponovnog potpisivanja bilateralnog ugovora o međunarodnoj suradnji.

Na Odsjeku je pokrenut znanstveni časopis Jezikoslovlje, koji izlazi redovito dva puta godišnje u kontinuitetu od 1998. Članovi Odsjeka čine najuže uredništvo znanstveno-stručnog časopisa Život i škola koji izlazi redovito dva puta godišnje od 1952. Odsjek podupire i pomaže redovito objavljivanje studentskih kroatističkih časopisa (Aleph, Hrvatistika), a odabrani stu-dentski radovi objavljeni su u četiri zborničke publikacije. U razdoblju od 2000. do 2009. članovi Odsjeka objavili su 11 sveučilišnih udžbenika, više od 40 autorskih znanstvenih knjiga, sudjelovali su na više od 500 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.