Osijek Software Landscape 2016

Uvod

Istraživanje je pripremljeno i provedeno s ciljem utvrđivanja broja poslovnih subjekata i njihovih zaposlenika te njihove karakteristike. Istraživanje je provedeno u gradu Osijeku u segmentu razvoja (development) aplikacija u najširem kontekstu pojma.

Priprema istraživanja

Istraživanje je provedeno u razdoblju kolovoz 2015. - kolovoz 2016.

Izvor podataka:

  1. d.o.o. i j.d.o.o.: HGK ŽK Osijek
  2. obrti: http://or.minpo.hr/pretraga.htm: Uvjeti Osječko baranjska županija, Grad Osijek, Djelatnost ili skupina djelatnosti: 62.0 - RAČUNALNO PROGRAMIRANJE, SAVJETOVANJE I DJELATNOSTI POVEZANE S NJIMA.
  3. uredi tvrtki bez sjedišta u Osijeku: članice OSC te tvrtke koje u javnom prostoru navode kako imaju ured u Osijeku

* promjene na tržištu utječu na broj tvrtki iz dana u dan

Istraživanje je provedeno putem dva anketna upitnika

  1. POSLODAVAC [8 pitanja]
  2. DJELATNIK [16 pitanja]
Radi što veće vjerodostojnosti prikupljenih podataka, anketni upitnici su pripremljeni na papiru te su anketari posjetili tvrtke i proveli istraživanje.

Rezultati

U slučaju velikog broja različitih odgovora, odgovori s značajnijim postotkom će biti prikazati grafički, dok će ostatak odgovora biti prikazan tekstualno.

Poslodavci ∑36

162 poslovnih subjekata je kontaktirano na različite načine (email, telefon i osobni posjet) od čeka je prikupljeno 22% odgovora. Ostali nisu odgovorili, nisu bili na adresi ili odbili sudjelovati.



Zaposlenici ∑289

Anketom za poslodavce je ustanovljen broj od 499 zaposlenika. Prikupljeno je 289 odgovora zaposlenika što čini 58 % zaposlenika. Ovako veliki odaziv posljedica je individualnog pristupa anketara i susretljivosti tvrtki da izdvoje vrijeme svojih zaposlenika za sudjelovanje u istraživanju.

Rasprava

U Osijeku 2016. godine formalno djeluje minimalno 150 poslovnih subjekata koji imaju sjedište u Osijeku s navedenom djelatnošću J62 ili su uredi tvrtki iz drugih gradova s istom djelatnošću. Ne pronalazak velikog broja tvrtki na navedenim adresa te bezuspješnog kontaktiranja, za vjerovati je kako postoji određeni broj tvrtki koje ili ne posluju ili posluju ali ne u djelatnosti J62. Kao takve, te tvrtke i nisu relevantne za ovo istraživanje. Određeni broj tvrtki je odbio sudjelovanje u istraživanju. Razlog se može tražiti u velikoj količini sličnih istraživanja gdje poslodavac procjeni kako mu je to više gubitak vremena nego zajednička korist. Ukupni broj zaposlenika u anketiranim tvrtkama je 499 uz prosječni broj zaposlenika po tvrtki 14. Problem ovog prosjeka je što je prosječno odstupanje od prosjeka veće od samog prosjeka pa sam prosjek i nije relevantan podatak. Potrebno je razdijeliti broj zaposlenih prema vrsti poslovanja te prosjek tada projicirati na ukupnu populaciju. Projekcija prosjeka prema tom izračunu iznosi 1648 zaposlenika. I dalje postoji problem velikog odstupanja od prosjeka unutar dominantne skupine (d.o.o.). Ovo istraživanje nije uzelo u obzir ljude koji se bave razvojem programske podrške a nisu zaposlenici niti jedne tvrtke već svoj poslao odrađuju na mrežnim servisima za slobodan odabir poslova (freelance). Prema procjeni autora takvih je ljudi u Osijeku minimalno 30. Isti taj broj možemo oduzeti u dijelu obrta za koje se može pretpostaviti kako su ljudi prilikom registracije obrta odabrali između ostalih djelatnosti i J62. Uzevši u obzir sve navedeno te uvažavajući statističku pogrešku može se zaključiti kako tvrtke koje se bave razvojem IT sektorom u Osijeku zapošljavaju minimalno 1000 zaposlenika. Uzevši u obzir planirani broj novih zapošljavanja u 2016 od 198 govorimo o 20% povećanju u narednom razdoblju od godinu dana. Kao što i podaci o starosti tvrtke govore o povećanom broju novih tvrtki od 2012. godine za vjerovati je da će se taj trend nastaviti i u narednom razdoblju.

Bez obzira na procijenjeni broj zaposlenika na osnovu podataka prikupljenih iz javnih izvora i poslodavaca, ukupan broj od 289 ispitanika daje pravo izvoditi zaključke o trenutnom pejzažu demografskih, stručnih i drugih značajki ljudi koji rade u IT sektoru. Radi se o dominantno vrlo mladim ljudima (25 - 35 godina), velikom većinom muškarci. 3/4 zaposlenika ima završen neki oblik fakulteta dok je ostalo s završenom srednjom školom. 3/4 ljudi je svoje obrazovanje završilo u Osijeku od čega 60% na FERIT-u, 20% neka od srednjih škola dok je ostatak podijeljen na završetak smjerova na drugim sastavnicama sveučilišta osim FERIT-a. U odgovorima o radnom mjestu, zaposlenici su navodili vrlo različite nazive zapravo sličnih poslova. Stoga je napravljena samo vršna osnovna podjela na development poslove te ostale poslove gdje je vidljivo kako gotovo 80% ljudi u sektoru se bavi onime čime bi se i trebali baviti (temeljni poslovni procesi): development dok je 20 % potpora tim temeljnim procesima. Kako su ljudi mladi tako i godine radnog staža ukupno i u tvrki se većinom kreću između 0 i 5 s značajnim brojem zaposlenika ispod godine dana staža. Na 9 ponuđenih tehnologija zaposlenici u pravilu naglasili kako većinu ili koriste svakodnevno ili uopće ne koriste. Uz relevantnost podataka što koriste svakodnevno zaposlenici su dopisivali dodatne tehnologije koje koriste te u pravili navodili mjeru svakodnevnog korištenja. Tako se iskristaliziralo dodatnih 6 značajnijih tehnologija uz ukupno navedenih 25 tehnologija. Za primijetiti je kako su zaposlenici miješali pojmove ne znajući da će ih u nastavku upitnika čekati pitanja na koja su trenutno navodili odgovore. Zaposlenici dominantno koriste windows operativni sustav dok značajan broj zaposlenika koristi više od jednog operativnog sustava. Odgovori na pitanja o razvojnim okruženjima, bazama podataka, programskim jezicima, JS i RWD radnim okolinama navode veliki broj različitih odgovora iz kojih se izdvajaju značajniji u svakoj kategoriji. Mogućnost prilagodbe vizualnog izgleda razvojnih okruženja zaposlenici biraju ili svijetla slova na tamnoj pozadini (dark theme) ili tamna slova na svijetloj pozadini (light theme). Rezultati kažu kako ljudi više koriste dark theme.

Zaključak

Pejzaž razvoja programskih rješenja u gradu Osijeku izgleda kako slijedi:

Istraživanje je dalo sliku stanja. Potrebno je nastaviti tražiti odgovore na pitanja koja se nameću sama po sebi: Zašto se to dogodilo u Osijeku? Do kada će se nastaviti ovaj trend te možda najvažnije: Što je činiti svim dionicima (tvrtke, zaposlenici, obrazovni sustav, lokalna uprava, politika) pejzaža u narednom razdoblju kako bi doprinijeli daljnjem razvoju ovog sektora.