Oznake članka: ‘predavanje’

Gostujuće predavanje prof. dr. Bernarda Bekavaca, HTW Chur

Dana 26. travnja. 2018. prof. dr. Bernard Bekavac sa sveučilišta HTW Chur (Hochschule für Technik und Wirtschaft) u Švicarskoj održao je predavanje studentima 1. godine dvopredmetnog diplomskog studija Informacijske tehnologije i zainteresiranim nastavnicima Odsjeka za informacijske znanosti. Studenti su se, u okviru kolegija Razvoj korisničkog iskustva aplikacije, upoznali s radom Odsjeka za informacijske znanosti HTW Chur.

Prof. dr. Bernard Bekavac je od 2012. godine voditelj preddiplomskog studija informacijskih znanosti, stručnjak je u području pretraživanja informacija, metapodataka, arhitekture i modeliranja informacijskih sustava, a trenutačno sudjeluje u projektu linked.swissbib.ch – nacionalnom katalogu koji omogućava pretragu knjižničnih kataloga švicarskih sveučilišta, visokih škola, istraživačkih ustanova i dr.

Prof. dr. Bekavac upoznao je studente i djelatnike Odsjeka za informacijske znanosti sa strukturom studija i nastavnim programima te načinima na koje svojim studentima i budućim informacijskim stručnjacima otvaraju mogućnosti zapošljavanja.

Gostujuće predavanje Dunje Marije Gabriel, knjižničarske savjetnice

U sklopu kolegija Vrednovanje informacijskih usluga (1. godina diplomskog studija ) 11. travnja 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku gostovala je gošća predavačica Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice uposlena u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kolegica Gabriel koja je koordinatorica Projekta za online statistiku (2013.-2018.) održala je zanimljivo predavanje o ovom vrlo važnom projektu za hrvatsku knjižničarsku zajednicu koji je pri završetku i trenutačno je u fazi testiranja i educiranja korisnika.

prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

Gostujuće predavanje Sanje Bunić, više knjižničarke

Dana 26. 3. 2018. Sanja Bunić, viša knjižničarka, iz Knjižnica grada Zagreba (KGZ) održala je predavanja studentima 1. i 3. godine preddiplomskog studija Informatologije. Studenti prve godine, u okviru kolegija Mreže narodnih knjižnica, upoznali su se tom prilikom s knjižničnom mrežom grada Zagreba (najvećom u Hrvatskoj) i bogatim i raznovrsnim aktivnostima i projektima KGZ-a.

Sanja Bunić, dobitnica nagrade Ponos Hrvatske 2016. godine te EIFL-ove nagrade za inovativne knjižnične usluge za 2011./2012. godinu za projekt „Knjigom do krova“, studente je potom upoznala sa spomenutim projektom kojeg je sama osmislila i knjižničnim uslugama koje se nude osobama s iskustvima beskućništva u gradu Zagrebu.

Kolegica Bunić je studentima 3. godine preddiplomskog studija Informatologije održala predavanje o radu i odgovornostima informatora u suvremenim narodnim knjižnicama te ukazala na specifičnosti njihova rada u KGZ-u (Gradska knjižnica).

izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

2. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti

2. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u srijedu, 3. veljače 2016. U okviru kolokvija Milijana Mičunović, Boris Badurina i Boris Bosančić predstavili su svoj rad s konferencije Technology, Knowledge & Society koja se održala u veljači 2014. u Madridu, Španjolska, pod nazivom “Tehnološka trijada – prema konceptu totaliteta stvarnosti današnjice”.

Svrha rada bila je predložiti konceptualnu strukturu koja bi na smisleniji način omogućila razumijevanje totaliteta nove tehnološke stvarnosti koja oko nas izranja sa sve ubrzanijim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predložena konceptualna struktura predstavlja novu, tehnološku trijadu koja oslikava utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na sastavnice već postojeće, i u literaturi mnogo poznatije, Popperove trijade. Kao što je poznato, egzistencijska trijada Karla Poppera totalitet stvarnosti zasniva na usporednom postojanju tri svijeta: svijeta fizičkih stvari ili stanja (Fizički svijet – World 1), svijesti o postojanju fizičkih stvari ili stanja (Mentalni svijet – World 2) te intelektualnog sadržaja ljudskog mišljenja, a u neku ruku svijeta znanja ili informacija, ali i umjetničkih i književnih djela i sl. (tzv. Popperov Treći svijet – World 3). U novoj egzistencijskoj trijadi na mjesto Fizičkog svijeta predlaže se da stupi Virtualni svijet s obzirom na mogućnost tehnologije da stvori takav svijet (npr. u računalnim igricama) i koji zbog mjerljivih učinaka predstavlja još jednu vrstu stvarnog svijeta; na mjesto Mentalnog – svijet Transmentalnog, na osnovi nekih transhumansitičkih i posthumanističkih stremljenja i predviđanja razvoja ljudske svijesti; te na koncu na mjesto Popperovog svijeta 3, svijeta ‘humane kreacije’, Digitalni svijet, superračunala zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

(B. Bosančić)

Predavanje doc. dr. sc. Maje Krtalić “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu”

21. siječnja 2016. godine doc. dr. sc. Maja Krtalić održala je predavanje pod nazivom “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu” u sklopu projekta Filozofskog fakulteta Otvoreni četvrtak.

Danas više no ikada postaje imperativ osigurati kvalitetnu i brzu uslugu, kao i točnu informaciju, za korisnike brojnih usluga i informacijskih servisa u digitalnom okruženju. Učinkovita organizacija i ponuda informacija trajni je izazov informacijskim ustanovama, kojemu prethodi dubinsko poznavanje specifičnih potreba i zahtjeva pojedinih kategorija korisnika. Znanstvenici pripadaju posebno zahtjevnoj kategoriji korisnika, a oblikovanje usluga koje se mogu ugraditi kao podrška znanstvenoj infrastrukturi izravno utječe na dobrobit cjelokupnog društva.

Izlaganje je bilo usmjereno na dva ključna pitanja kada se promišlja o temi novina s aspekta informacijskih znanosti: zašto su novine predmet istraživanja u informacijskim znanostima, te koliko se i na koji način novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, posebice u povijesti i filologiji?

Pored toga, prikazane su odabrane digitalne novinske zbirke te mogućnosti njihova pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija. Izlaganje je temeljeno na rezultatima istraživanja prikupljenim u jednogodišnjem projektu Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima.

Više o temi možete pročitati u online izdanju Glasa Slavonije.

 

Dr. sc. Tomislav Jakopec i vizualizacija podataka na 23. zimskoj školi informatike za srednjoškolce

U subotu, 09. siječnja, dr. sc. Tomislav Jakopec održao je predavanje “Vizualizacija podataka koristeći D3.js” na Odjelu za matematiku osječkog sveučilišta. Predavanje je održano u sklopu 23. zimske škole informatike za srednjoškolce koja se tradicionalno održava svake godine. Predavanje je obuhvatilo područje web arhitekture, HTML5 CSS3 javascripta i D3.js-a, a cjelokupna je problematika demonstrirana na odabranim primjerima.

Zimska škola informatike za srednjoškolsce održava se već 23. godinu, a ovogodišnja se Zimska škola informatike temeljila na trima konceptima: popularizaciji informatike, učeničkom kutku u sklopu kojeg su učenici prezentirali projekte na kojima rade te natjecateljskom programiranju kao praktičnom dijelu posvećenom rješavanju zadataka s natjecanja.

Više o iskustvima učenika polaznika škole možete pročitati u prilogu objavljenom na mrežnim stranicama Glasa Slavonije.

Uvod u baze podataka [2. tehničko predavanje SSA 2015./2016.]

U subotu, 5. prosinca 2015. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku dr. sc. Tomislav Jakopec održao je drugo tehničko predavanje u sklopu 4. Software Startup Akademije pod nazivom “Uvod u baze podataka”.

Cilj predavanja bio je polaznicima (početnicima s malo ili bez prethodnog iskustva) pružiti uvid u problem kreiranja baze podataka, prikazati principe modeliranja baze te im pružiti priliku da na osnovi ER modela implementiraju bazu u dva RDBMS-a: MSSQL i MySQL. Polaznici su imali priliku modelirati baze za svoje projekte te provjeriti valjanost baze (create database, create table, alter table te DML: insert, update, delete, select).

O informaciji u Glasu Slavonije

Predavanje o informaciji i njezinoj zagonetnoj prirodi, koje je u sklopu Otvorenog četvrtka održao Boris Bosančić, prenio je i Glas Slavonije u kratkom prilogu. Oni koji nisu mogli prisustvovati predavanju mogu ukratko pročitati o čemu je bilo riječi, a mogu pročitati i sažetak predavanja koje je za Novosti pripremio sam predavač.

Otvoreni četvrtak na FFOS-u: Nova Sfingina zagonetka glasi: Što je to informacija?

Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor.

Po mnogima, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono nije upućeno samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom te tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kao što je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku.

Predavanje će se osvrnuti na dva načina pristupa definiranju fenomena informacije u različitim znanstvenim područjima i općenito znanosti. Jedan prilazi informaciji kao fenomenu koji objektivno postoji u svijetu koji nas okružuje, koji se u kvantitativnom smislu može izmjeriti te zauzima određeni odnos prema podatku kao srodnom pojmu. Drugi shvaća informaciju kao ‘psihološki konstrukt’ našeg uma, subjektivan entitet koji svoju vrijednost, u kvalitativnom smislu, zadobiva kroz odnos sa srodnim pojmom znanja. Jasno je da ovi pristupi, u temelju različiti, imaju za posljedicu nesumjerljive definicije kako promatranog pojma informacije tako i srodnih pojmova podatka i znanja koji se uz njega najčešće vežu.



Na predavanju će se najprije dati povijesni prikaz uporabe pojma informacije, a onda izložiti osnove matematičke teorije komunikacije Clauda Elwooda Shannona, tzv. ‘informacijske teorije’, za koje mnogi vjeruju da je dovela do spomenutog raskoraka u shvaćanju informacije izostavljanjem značenja iz predložene teorije.

U predloženim definicijama koje su uslijedile nakon ‘informacijske teorije’, i koje su većinom uključivale i značenjski aspekt, izostavljen u Shannonovoj teoriji, informacija se obično dovodila u usku vezu s nekim drugim, po značenju širim, pojmom koji bi se uzimao kao njeno određenje. Pa tako, u objektivna konceptualna određenja informacije, između ostalih, spadaju: razlika (koja čini razliku) (G. Bateson), stvar (M. Buckland), uzorak/obrazac (organizacije materije i energije) (M. Bates), podatak (sa značenjem) (L. Floridi), događaj (u vremenu i prostoru) (A. Pratt), svojstvo (stvari da izmijeni drugu stvar) (M. Burgin) itd. U subjektivna konceptualna određenja promatranog pojma pak ubrajaju se: društvena konstrukcija (I. Cornellius), psihička konstrukcija (L. Qvortrup) i naposljetku, znanje (M. Buckland, F. Dretske).

Ako bismo se složili s postavkom semiotičara C. S. Pierca da znanost definiraju njezini problemi, nije izlišno zapitati se postoji li i takav problem informacijske (i uopće cjelokupne) znanosti čije bi rješenje, kao nusprodukt, iznjedrilo i zadovoljavajuću definiciju informacije? Naravno, postojao je i još uvijek postoji više od jedan problem informacijske znanosti; jedan se problem tako odnosio na informacijsku eksploziju, čije je rješenje – informacijska tehnologija – dovela do novog problema – informacijske poplave u kojoj danas živimo.

Neznanje o informaciji tako postaje kritično, tim više što sve više ovisimo i o tzv. računalnom procesuiranju informacija. Je li koncept informacije doista nedostižan za bilo koju teoriju? Je li ga uopće moguće rasvijetliti? Ili je jednostavno, sam po sebi, takav da se doista može višeznačno definirati? Bilo kako bilo, uz dužno štovanje prema svim dosad predloženim teorijama i definicijama informacije i dalje smo u potrazi za takvim konceptom informacije, koji bi prionuo uz svaku (informacijsku) teoriju, iz bilo kojeg područja ljudskog znanja.

U posljednjem dijelu predavanja postavit će se pitanje je li moguće istaknuti jaz između različitog gledanja na jedan te isti fenomen – informaciju – u različitim znanstvenim područjima, prevladati pristupom koji će u simbolički odnos staviti različite perspektive s kojih se provodi znanstveno istraživanje u okviru različitih područja znanosti i koje su, stoga, uključene i u različite procese stjecanja znanja. Osim simboličkog tumačenja procesa stjecanja našeg znanja, generalno gledano, naše znanstvene spoznaje, ovim pristupom pokušat će se i doći do objašnjenja zašto različite perspektive odnosno područja znanosti imaju drugačiji pogled na pojam informacije.

(Tekst napisao Boris Bosančić)

Posjet gostujuće profesorice

Dana 24. i 25. ožujka na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku boravila je profesorica Ana Lúcia Silva Terra s Odsjeka za informacijske znanosti Politehničkog instituta u Portu, Portugal. Profesorica Terra posjetila je Odsjek u okviru programu Erasmus. Tijekom svog dvodnevnog boravka profesorica Terra održala je nekoliko predavanja na diplomskom studiju Informatologije u sklopu kolegija Informacijsko ponašanje korisnika te je zainteresiranim nastavnicima i studentima predstavila studijske programe i istraživačke projekte na svom Odsjeku. Jedan od značajnijih rezultata posjete prof. Terra jesu i obavljeni pripremni dogovori oko zajedničkog istraživačkog projekta vezanog uz ulogu narodnih knjižnica u diseminaciji informacija o Europskoj Uniji, koji se nastavlja na ranije istraživačke napore nastavnika na portugalskom i osječkom Odsjeku za informacijske znanosti.

U ponedjeljak, 24. ožujka, profesorica je održala i (izvannastavno) predavanje na kojem je predstavila odsjek i studij knjižničnih i informacijskih znanosti na spomenutom portugalskom fakultetu. Bila je to prilika nastavnicima i studentima da čuju o njihovom nastavnom planu i programu, istraživačkim projektima i mogućnostima posjete.

Pretraživanje
Arhiva