Izvještaj o četvrtoj sekciji Odsjeka za psihologiju


Odsjek za psihologiju

Sada već tradicionalna četvrta sekcija Odsjeka za psihologiju održana je 19. veljače 2014. godine u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku.  Ideju o sekciji dale su dr. sc. Anđelka Metzing, viša predavačica i prof. dr. sc. Marina Ajduković, a kako bi se tadašnji Studij, a današnji Odsjek za psihologiju uključio u promociju spoznaja važnih za mentore studentske prakse, ali i psihologe općenito. 

Na prvoj sekciji održanoj 10. ožujka 2011. godine predavali su profesorica Ajduković i profesor Kolesarić. Prof. dr. sc. Marina Ajduković je tada imala predavanje na temu "Uloga mentora u razvoju profesionalnih kompetencija psihologa u zajednici", dok je prof. dr. sc. Vladimir Kolesarić predavao o Etičkim kompetencijama psihologa u zajednici. Sljedeće godine je u okviru sekcije promoviran Zbornik radova s III. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima nasilja, te su predavali prof. dr. sc. Vladimira Kolesarića ("Introspekcija u radu psihologa")i dr. sc. Daniela Šincek ("Važnost vršnjaka tijekom adolescencije - istraživačka i tretmanska perspektiva„). Treća sekcija je održana 28. veljače 2013. godine te su na njoj predale izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić ("Zdravlje i kvaliteta života stručnjaka pomažućih zanimanja) te doc. dr. sc. Daniela Šincek ("Djeca s poremećajima u ponašanju – kako s njima?).

Četvrta sekcija Odsjeka za psihologiju održana je u okviru 7. tjedna psihologije te su izlagale Ana Jakopec i Marija Milić. Ana Jakopec je imala predavanje na temu "Efekti (ne)usklađenosti organizacijske pravednosti i pravednosti rukovoditelja", a Marija Milić je predavala na temu "Razvoj autobiografskog pamćenja – što djeca misle da znaju o sebi?"

Kao ključne spoznaje prvog predavanja kolegica Jakopec izdvaja: "Organizacije bi trebale težiti ne samo percepciji pravednosti u procesima upravljanja ljudskim resursima, već i povećanju sukladnosti organizacijskih sustava i postupaka rukovoditelja. Primjenjujući načela distributivne, proceduralne i organizacijske pravednosti, organizacije mogu prevenirati, ili barem ublažiti nepoželjne efekte percipirane nepravednosti."

Kolegica Milić ovako sažima zaključke svog predavanja: "Autobiografsko pamćenje spoj je semantičkog i epizodičkog pamćenja te samosvijesti o doživljenim iskustvima u svrhu stvaranja naše životne priče koja nas definira kao pojedince.  Naša prva sjećanja počinju u razdoblju između 2. i 4. godine. Postoji nekoliko objašnjenja zašto ona počinju baš tada a brojni autori smatraju kako su jezik i elaborativno pripovijedanje s djecom ključni su u stvaranju ovog oblika pamćenja kod djece."

Na veliko zadovoljstvo Odsjeka za psihologiju kao organizatora, sekcija je bila izuzetno posjećena, a zamjetno je da sudionici nisu bili samo studenti i kolege psiholozi, već i osobe koje ove teme profesionalno ili osobno zanimaju, iako nisu psihološke struke. Puna Svečana dvorana i zainteresirana publika koja postavlja relevantna pitanja motivacija su da se ova tradicija nastavi i ubuduće. Raduje nas i mogućnost da se kolegama mentorima studentske prakse kroz ova predavanja koja Hrvatska psihološka komora boduje sudionicima na određeni način zahvalimo za trud koji ulažu u edukaciju naših studenata.

 

U Osijeku, 20. veljače 2014. godine.
doc. dr. sc. Daniela Šincek