Najčešća pitanja i odgovori


Ured za studentska pitanja


Mogu li prijaviti/odjaviti ispit nakon isteka roka za prijavu/odjavu?
Nažalost, nakon što prođu rokovi za prijavu i odjavu ispita u Studomatu, nije moguće prijaviti/odjaviti ispit.

Što učiniti kada sam položio ispit, a ocjena nije vidljiva u Studomatu ili je pogrešno unesena?
Ukoliko ste položili ispit, a ocjena na Studomatu nije vidljiva ni četrnaest dana nakon ispita, javite se vašim mentorima koji će problem proslijediti predmetnom nastavniku. Postupak je jednak i s ocjenom koja je pogrešno unesena na Studomat.

Što ako sam izašao na ispit koji nisam prijavio?
Svaki ispit za koji nije izvršena pravovaljana prijava, bit će poništen.

Što učiniti kada profesor uskrati potpis?
Ispunite molbu za testiranje semestra bez potpisa i upis u sljedeći semestar, a potom se javite u referadu .

Kako mogu testirati indeks nakon što je prošao rok za testiranje?
Ispunite molbu u kojoj ćete navesti opravdan razlog kašnjenja i predajte je u referadu, najkasnije do 20. tekućeg mjeseca.

Što ako se nastavnik pogrešno potpiše u indeks?
Predmet nastavnika u čiju se rubriku greškom upisao drugi nastavnik, ponovno upišite u indeks kako bi se predmetni nastavnik mogao potpisati u ispravnu rubriku. Nastavnik koji je pogriješio, poništava svoj potpis (u referadi) i potpisuje se u ispravnu rubriku.

Što ako nisam obavio/la liječnički pregled?
Svi studenti prve godine preddiplomskog studija dužni su obaviti liječnički pregled u Zavodu za javno zdravstvo (Služba za školsku medicinu, Dolores Juretić-Kovač, dr. med. specijalist školske medicine; tel. 225 755). Raspored pregleda za svaku akademsku godinu nalazit će se na oglasnoj ploči ili na mrežnoj stranici. 

Što trebam učiniti kako bih imao/la zdravstveno osiguranje?

Ostvarivanje prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranjaPrema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, 94/09,153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12) čl.6.st.13. i 13.a, obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika:

  • učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta koji su državljani RH i imaju prebivalište, odnosno boravište u RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH, a nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine u kojoj su završili redovito školovanje.
  • učenici i studenti na redovitom školovanju prema propisima o redovitom školovanju u RH za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse, stručnih putovanja, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i studenata.  

Status zdravstveno osigurane osobe po osnovi člana obitelji – redoviti student može ostvariti ovjerenom potvrdom da je u statusu redovitog studenta. Ova se potvrda svake akademske godine treba dostaviti poslodavcu roditelja i to do 31. listopada tekuće godine, a student ju treba izvaditi u Studentskoj referadi pri upisu u istu ili višu studijsku godinu.

Gubitak statusa osiguranika po osnovi člana obitelji

Student gubi status osiguranika po osnovi člana obitelji u sljedećim slučajevima:

  • kada izgubi status redovitog studenta,
  • kada još uvijek ima status redovitog studenta, ali je napunio 26 godina.

U slučaju gubitka statusa redovitog studenta, a kako bi ipak ostvario pravo na zdravstveno osiguranje po drugom osnovu, nužno i neophodno je voditi računa o roku prijave na HZZO. Taj rok je 30 dana od gubitka statusa redovitog studenta ili kada je napunio 26 god. života.

U slučaju da student ne upiše novu akademsku godinu u redovitom upisnom roku, do kraja 30. rujna tekuće godine, s tim mu danom prestaje status osigurane osobe po osnovi člana obitelji i počinje teći rok od 30 dana za prijavu u HZZO. Nepoštivanje ovog roka ima za posljedicu gubitak prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i obvezu preuzimanja samostalnog plaćanja naknade za obvezno zdravstveno osiguranje. Nikakvi dodatni ispitni rokovi ne mogu produžiti navedeni rok.

I za ostale slučajeve gubitka statusa redovitog studenta vrijedi obveza prijavljivanja na HZZO u roku od 30 dana.

Redovni studenti nakon završetka školovanja imaju rok od 30 dana od dana diplomiranja da se prijave na HZZO i tada kao nezaposlene osobe imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje.

Koji je postupak nakon što se podnese molba za dovršenje studija?
Nakon što je o molbi za dovršenje studija pozitivno odlučeno pripremit će se Ugovor o dovršenju studija o čemu će student biti obaviješten elektroničkim putem (na e-mail adresu navedenu u molbi za dovršenje studija). Ugovor o dovršenju studija potpisuje se u roku tjedan dana od obavijesti, a račun za uplatu školarine šalje se na kućnu adresu studenta nakon što je Ugovor potpisan. Dokaz o uplati školarine predaje se ili osobno u Uredu za studentska pitanja ili elektronički na e-mail adresu ivinko@ffos.hr. Ispiti se prijavljuju nakon što je dio školarine podmiren.

Treba li, kada i gdje donijeti dokaz o uplati školarine (redoviti studenti)?
Dokaz o uplati (uplatnica, izvadak o obavljenim uplatama putem Internet bankarstva) nije potrebno donositi u Ured za studentska pitanja osim u slučajevima kada je to posebno naglašeno. U tim slučajevima (najčešće kod upisa), studenti mogu poslati scan uplatnice i putem maila na adresu jsmider@ffos.hr.

Kako mogu promijeniti naslov teme završnog/diplomskog rada?
U dogovoru s mentorom naslov nove teme, mentor unosi u mrežnu aplikaciju, te obavještava voditelja odsjeka koji to ovjerava i studentsku referadu koja unosi novi naslov u ISVU.

Kako prijaviti završni rad ili diplomski ispit ako nemam ponuđenih rokova za obranu?
Prijavu završnog rada ili obrane diplomskog ispita osobno najavljujete u referadi, nakon položenih SVIH ispita. Referada otvara ispitne rokove i vrši prijavu samo za studente koji su položili sve ispite i podnijeli Zahtjev za izdavanje potvrde o završenom studiju.

Što je JMBAG?
(Jedinstveni Matični Broj Akademskog Građana) jedinstveno određuje svaku osobu akademske zajednice. Važno je uočiti da JMBAG, poput JMBG-a ne sadrži nikakve informacije o akademskom građaninu. Za razliku od JMBG-a, JMBAG se dodjeljuje upisom u neku visokoobrazovnu ustanovu. Ustanova koja prva evidentira akademskog građana dodjeljuje toj osobi JMBAG. Osoba zadržava nepromijenjen svoj JMBAG do kraja života, čak i prilikom upisa na drugu visokoobrazovnu ustanovu ili ako je upisana na više ustanova istovremeno.

JMBAG se sastoji od 10 znamenki:

  • Prve četiri znamenke JMBAG-a određuju ustanovu visoke naobrazbe koja je dodijelila taj JMBAG. Svaka ustanova visoke naobrazbe je pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jednoznačno određena tim brojem. 
  • Zadnjih šest brojeva je broj koji se dodjeljuje slijedno i određuje akademsku osobu unutar ustanove visoke naobrazbe. Za neke ustanove (koje već otprije imaju sličan sustav nomenklature studenata) vrijedi da se iz JMBAG-a može pročitati matični broj studenta. 

JMBAG je sastavni dio broja studentske iskaznice.