Znanstveni skup "Od norme do uporabe 2"


Znanstveni skup Od norme do uporabe 2 održavao se na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. i 29. rujna 2018. godine. Treći je to znanstveni skup koji je organizirala Katedra za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Prvi je skup Jezik medija nekada i sada održan 2014. godine, a tematski je bio posvećen jeziku medija. Dvije godine poslije, 2016. održan je skup Od norme do uporabe, posvećen normativnim pitanjima hrvatskoga jezika. Nakon toga skupa Organizacijski je odbor odlučio zadržati naziv skupa i dodati mu brojčanu oznaku, tako da je ovogodišnji skup bio naslovljen Od norme do uporabe 2.

Pozdravnim se govorom na otvorenju skupa nazočnima najprije obratila prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju izv. prof. dr sc. Tanja Gradečak-Erdeljić, a zatim i voditelj Odsjeka za hrvatski jezik i književnost izv. prof. dr. sc. Krešimir Šimić. Skup je zatim svečano otvorila predsjednica Organizacijskoga odbora skupa i voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik doc. dr. sc. Maja Glušac.

Na skupu je sudjelovalo 23 sudionika, priznatih hrvatskih znanstvenika iz Zagreba, Rijeke, Pule i Osijeka, a tradicija prijašnjih skupova nastavila se i sudjelovanjem studenata kroatistike koji su svoje radove izložili u suautorstvu s profesorima. Radovi na skupu bili su podijeljeni u dvije tematske cjeline: sekcija Normativna pitanja hrvatskoga jezika bila je posvećena normativnim pitanjima hrvatske jezične povijesti i suvremenosti na svim jezičnim razinama, kao i pitanjima odnosa standardnih i nestandardnih idioma te utjecajima stranih jezičnih sustava na hrvatski. Druga je sekcija označila i glavnu temu skupa, a naslovljena je Jezična stilizacija administrativnih tekstovaod Vinodolskoga zakona do suvremenih administrativnih tekstova. Određena je prigodnički s obzirom na dvije obljetnice: 730 godina od proglašenja Vinodolskoga zakonika 1288. godine i 175 godina od njegova prvotiska u Kolu 1843. godine. Naime, Vinodolski se zakon ubraja među najstarije europske pravne dokumente koji su pisani narodnim jezikom, a u slavenskim okvirima od njega je starija samo Ruska pravda iz istoga stoljeća. Na južnoslavenskome i hrvatskome prostoru to je najstariji zakonski tekst. U vezi sa središnjom temom skupa održana su i dva plenarna izlaganja koja su održale znanstvene savjetnice s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: dr. sc. Milica Mihaljević govorila je o nazivlju i razvoju osobnoga podstila administrativnoga stila, a dr. sc. Lana Hudeček problematizirala je zastupljenost administrativizmama u rječnicima na primjeru Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika. U okviru središnje teme skupa izlaganja su bila oslonjena na razlučivanje stilskih značajki administrativnoga stila prethodnih razdoblja, što je novim istraživačkim korpusom upotpunilo dijakronijsku funkcionalnu stilistiku. Dakako, jezičnim i stilskim mijenama suvremenih administrativnih tekstova o kojima je na skupu također bilo riječi sudionici su skupa upozorili na potrebu revidiranja nekih ustaljenih obilježja administrativnoga stila kao i na potrebu nazivoslovnoga usklađivanja njegovih podstilova.

Na skupu je predstavljen i zbornik radova s prošloga, istoimenog, skupa – Od norme do uporabe 1 o kojemu su govorile recenzentice radova i zbornika prof. dr. sc. Bernardina Petrović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, doc. dr. sc. Anastazija Vlastelić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, glavna urednica zbornika izv. prof. dr. sc. Jadranka Mlikota te izvršna urednica doc. dr. sc. Maja Glušac. Predstavljačice su zbornika istaknule znanstvenu relevantnost i inovativnost objavljenih radova čime je zbornik ujedno i vrlo velik znanstveni doprinos hrvatskoj kroatistici i normativistici.

Okupljanje uglednih hrvatskih znanstvenika i mladih istraživača u znanstvenom govorenju o otvorenim pitanjima, ali i novim izazovima suvremene kroatistike na skupu Od norme do uporabe 2 nesumnjivo je rezultiralo brojnim vrijednim prinosima hrvatskoj filologiji, a pisani trag ovoga skupa – zbornik radova bit će svjedok i potvrda tradicije znanstvenih skupova na osječkom Filozofskom fakultetu, kao i znanstvene relevantnosti u okviru suvremenih jezikoslovnih istraživanja.