Naša studentica Beatriz Brkić o 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja
****
PREVENCIJOM PROTIV NASILJA
Održano predavanje izv. prof. dr. sc. Barbare Herceg Pakšić: Rodno uvjetovano nasilje – nasilje u obitelji – imamo li učinkovite odgovore?
U svečanoj dvorani 39 na Filozofskom fakultetu u Osijeku u sklopu 16 dana aktivizma koji se obilježavaju povodom međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u organizaciji Povjerenstva za rodnu ravnopravnost Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i projekta UNIGEM, 9. prosinca 2022. godine u 11 sati održano je predavanje izv. prof. dr. sc. Barbare Herceg Pakšić: Rodno uvjetovano nasilje – nasilje u obitelji – imamo li učinkovite odgovore? Predavanju je prethodio pozdravni govor izv. prof. dr. sc. Anite Dremel koja je najavila gostujuće predavanje Barbare Herceg Pakšić, izvanredne profesorice Pravnog fakulteta i vanjske suradnice Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Predavanje prof. Herceg Pakšić o rodno uvjetovanom nasilju u obitelji, čije su žrtve najčešće žene, značajno je održano posljednjeg dana aktivizma u okviru obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava od 25. studenoga, u spomen tragičnog stradanja sestara Mirabal koje su se suprotstavile diktatorskom režimu Rafaela Trojilla u Dominikanskoj Republici 1960. godine.
Predavanje podijeljeno u četiri dijela: definicija i oblici rodno uvjetovanog nasilja, odgovori na rodno nasilje u prekršajnom i kaznenom pravu, prava žrtve u prekršajnim postupcima te sustav podrške žrtvama i svjedocima rodnog i obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj, ističe važnost brze i učinkovite reakcije pravnih mehanizama te osvješćivanja društva o opasnosti koja proizlazi iz osude prijavljivanja nasilja kojem je žrtva bila dugo izložena, dok brojni slučajevi nasilja u obitelji nikada neće biti prijavljeni. Premda je poštovanje ljudskih prava zajamčeno međunarodnim pravnim dokumentima, rodni stereotipi, predrasude prema ženama, zlouporaba moći, govor mržnje i društvena tolerancija svih tipova nasilja ostaju sveprisutni problemi u društvenim kretanjima 21. stoljeća koji se negativno odražavaju na učinkovitost kaznenog prava i pravosuđa. Herceg Pakšić istaknula je kako je u 2021. godini ubijeno 81000 žena i djevojčica u svijetu te su počinitelji gotovo u pravilu uvijek bili intimni partneri i članovi obitelji. Trećina žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje barem jednom tijekom života, a svaka je 20. žena silovana. Dodaje kako su žrtve rodnog i obiteljskog nasilja osim žena i djevojčica često i muškarci. Rodno utemeljeno nasilje nad ženama jedan je od najčešćih oblika kriminaliteta u Republici Hrvatskoj te se kazneno pravo i pravosuđe suočavaju sa sve većim porastom broja femicida.
Kazneni zakon Republike Hrvatske pooštrio je politiku kažnjavanja nasilja nad ženama, no nasilje u obitelji smatrano je dinamikom koja će se riješiti sama od sebe, stoga je dugi niz godina ostala privatna sfera sa što manjom intervencijom države. Potpisivanjem međunarodnih i europskih regionalnih aktova unaprijeđeno je područje zaštite žrtava nasilja te su postavljeni temelji pravnog okvira suzbijanja nasilja u obitelji. Herceg Pakšić zaključila je kako je obitelj društvo u malom, a država ima obvezu zaštititi ju kada je riječ o kršenju ljudskih prava i sloboda. Kao ključne probleme u procesu kažnjavanja obiteljskog nasilja istaknula je nedovoljno brz proces kaznenog postupka, neučinkovitost strategija obiteljskog, kaznenog i prekršajnog prava iz koje proizlazi nužnost promjene zakonskih odredbi koja će žrtvama omogućiti dugotrajnu zaštićenost i svijest o vlastitim pravima ne samo u teoriji, već i praksi.
Beatriz Brkić
Fotografije u nastavku snimljene su na promociji knjige Izazovi integracije rodne ravnopravnosti u sveučilišnoj zajednici: protiv rodno uvjetovanog nasilja, prvom ovogodišnjem događanju u sklopu kampanje 16 dana aktivizma koje se odvilo na našemu fakultetu. Knjigu su predstavile izv. prof. dr. sc. Anita Dremel, doc. dr. sc. Dragana Božić Lenard i mag. soc. Ljiljana Pintarić.
Fotografije: Stephanie Jug
