Glagopedija
Napredak tehnologije omogućio je da se cjelokupna prošlost hrvatskoga glagoljičnog i ćiriličnog pisma podigne na novu razinu i prilagodi vremenu u kojem živimo.
school
PROJEKT "GLAGOPEDIJA"
Na temelju plana provedbe aktivnosti u okviru Programskih ugovora, za cilj Unapređenje ishoda učenja, u akademskoj je godini 2014./2015. pokrenut projekt pod nazivom "Glagoljski spomenici kroz stoljeća hrvatske pismenosti", čiji je zadatak bio kreiranje korisničkoga programa / mobilne aplikacije Glagopedije, sadržajem usmjerene na popis i opis najvažnijih hrvatskoglagoljskih spomenika. Iako osnovicu korpusa sačinjava srednjovjekovna spomenička baština: od hrvatskoglagoljskih epigrafskih spomenika do tiskopisa, valja napomenuti da smo ga proširili novovjekovnom glagoljaškom produkcijom, uključujući glagoljsku knjigu XIX. i XX. stoljeća, odnosno novije i najnovije povijesti hrvatskoga glagolizma. Projektni je tim, djelujući pod vodstvom prof. dr. sc. Milice Lukić, na aktualan način nastojao prezentirati paleokroatističke znanstveno-nastavne sadržaje, čineći ih usvojivima u visokoškolskoj nastavnoj praksi, a posredno i na svim ostalim obrazovnim razinama. Spomenimo i to da su novi mediji podatno tlo za popularizaciju počesto nekomunikativnih znanstvenih, u ovom slučaju filoloških, sadržaja, koji su – kada je o glagoljici riječ – istovremeno uključeni u afirmaciju hrvatske kulturne baštine, neotuđive sastavnice našega kolektivnog (nacionalnog) identiteta. Tom mišlju vođeni, u sadržaj smo Glagopedije uvrštavali čak i one spomenike koji izlaze iz okvira "službenoga" glagoljaškog teritorija (Istre, Kvarnera, Hrvatskoga primorja, Dalmacije, Like i Krbave), bilo da su vezani za područja nekadašnje Zagrebačke biskupije ili pak donje međurječje Drave i Save, potvrđujući tako da je i među Slavoncima bilo glagoljaša te da se u proces poučavanja najstarijega razdoblja hrvatske književno-jezične povijesti zasigurno može uključiti načelo zavičajnosti.
priority_high
CILJ PROJEKTA
Cilj je ovoga projekta, među ostalima, djelovati na percepciju i stavove naših studenata, kolega profesora, cjelokupne kulturne javnosti i naših građana o važnosti poznavanja osnova glagoljičnoga pisma i glagoljskih spomenika stoga što su upisani u temelje hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta. Valja podsjetiti na činjenicu da je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice 2014. godine imenovalo nematerijalnom kulturnom baštinom te da je 2019. Hrvatski sabor dan 22. veljače, inače datum objelodanjivanja hrvatskoglagoljskoga Prvotiska (1483), proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Projekt osmišljen u okviru Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku djelovao je sve do 2018. godine, u međuvremenu proširivši polazišni korpus obradom najvažnijih hrvatskoćiriličnih spomenika, uz tehničko usavršavanje korisničkoga programa, a najzad i uspostavu suradnje s profesorima i studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku te poljskim kroatistima Filološkoga fakulteta Šleskoga sveučilišta u Katowicama, koji su zaslužni za prijevod Glagopedije na poljski jezik. Ulazeći u svojevrsnu završnicu, Projekt je 2018. godine nagrađen godišnjom Državnom nagradom za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske (u kategoriji popularizacije i promidžbe znanosti). Prof. dr. sc. Milica Lukić i dr. sc. Vera Blažević Krezić tom su prigodom nagrađene i za popularizacijski nastavni projekt Glagoljaška večer(a) IV. – Gastronomia Cyrillomethodianska.
receipt
SADRŽAJ GLAGOPEDIJE
Glagoljična pismovna sastavnica Glagopedije zastupljena je s 220 spomenika, dok ćirilični korpus broji 70-ak spomenika. Svi oni pokazuju kontinuitet hrvatske pismovne kulture utemeljene na ćirilometodskome djelu: od XI. do XX. stoljeća. Svaki je spomenik opisan kroz svoju tablično oblikovanu "osobnu iskaznicu" koja nudi sedam podataka o njemu: a) naziv, b) vrijeme nastanka, c) pismo, d) jezik, e) sadržaj, f) veličina, g) zanimljivosti vezane za pojedini spomenik. Tablice su raspoređene po stoljećima, a svako je stoljeće reprezentirano odabranim slikovnim materijalom koji je u stručnoj i kulturnoj javnosti prihvaćen kao pismovni simbol toga razdoblja.
KOMU JE GLAGOPEDIJA NAMIJENJENA?
Zainteresirani korisnik sadržaju ove aplikacije pristupa bez ograničenja jer se ona nalazi u otvorenu pristupu. Temeljne informacije o glagoljskim i ćirilskim spomenicima prikuplja na brz i učinkovit način, jednostavnim pretraživanjem njezina sadržaja koji se nadaje kao popis i opis najvažnijih (reprezentativnih) spomenika: simbolično govoreći od Bašćanske ploče do Parčićeva misala (1893), odnosno od X/XI. st. do kraja XIX. i početka XX. st. Preostaje istaknuti da je riječ o nastavnom projektu koji svoje opravdanje i svoju funkcionalnost pronalazi među studentskom populacijom, i to među studentima humanističkih i društvenih studija. Ova virtualna glagoljsko-ćirilska enciklopedija može poslužiti kao materijal za pripremu sveučilišnih ispita, projekata, završnih i diplomskih radova. Ćirilometodskim pismima predočenih spomenika, razasutih po hrvatskim krajevima i minulim stoljećima, ovom aplikacijom biva udahnut nov život, i to prema Konstantinovoj, evanđeoskoj maksimi: "Novo vino u nove mijehove" (usp. Bratulić 1998: 13), što s druge strane znači da tradirana izjava o njezinu kabinetskom životu, zapravo životarenju na stolovima filologa, uporabom ovoga programa biva stubokom revidirana. Informacijsko je doba humanističke znanosti stavilo na kušnju, ponajprije studij nacionalne filologije. U njezinu je okrilju hrvatsko glagoljaštvo danas gotovo pa zasužnjeno, što zbog nezainteresiranosti mlađega naraštaja, što zbog narušavanja opstojnosti kroatistike u njezinu slavističkome okružju, što zbog neprevladanih i zastarjelih ideoloških, političkih, filoloških i inih koncepata znanstvene zajednice i kulturne javnosti, što zbog pismovne barijere koju su, paradoksalno, baš u u informacijskome dobu prema svojemu sadržaju podignule glagoljica i ćirilica. Na tim spoznajama počiva drugi život (Second Life) hrvatskih glagoljičnih, ćiriličnih (u budućnosti i latiničnih) spomenika u demokratičnome, inovativnome, ali i izazovnome mediju Interneta. A da je Glagopedija pronašla svoje recipijente pokazuju podaci o njezinu preuzimanju u različitim europskim i izvaneuropskim zemljama, izvrsna ocjena kojom su ju ocijenili korisnici, ali i zainteresiranost šire znanstvene zajednice za nju. U tom smislu, održano je i pozvano predavanje o aplikaciji u okviru trećega popularizacijskoga simpozija kulturne i kreativne industrije – Kreativna riznica 2017. na Ekonomskome fakultetu u Osijeku te je uspostavljena suradnja s Institutom za slavensku filologiju Šleskoga sveučilišta u Katowicama koja se tiče prevođenja sadržaja aplikacije na poljski jezik.
