U četvrtak, 26. siječnja 2023., održano je peto popularno-znanstveno događanje u sklopu 11. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku. Docent Tihomir Engler održao je predavanje „Thomas Mann – klasik prozne književnosti“.
Thomas Mann (1875. – 1955.) svakako je jedan od najznačajnijih njemačkih pisaca. U svojem radu oblikovao je vlastiti složen način pripovijedanja od postojećih stilskih formacija. Dok u površinskom sloju teksta opisuje stvarnost i suvremenu svakodnevicu, u dubinskom se uočava da brojni elementi njegova djela preuzeti iz svakodnevnice dobivaju simboličko i mitološko značenje. Dok se poigrava sa zbiljom, Mann zapravo propitkuje i razotkriva (be)smisao ljudske egzistencije. Kad je riječ o utjecajima na njega, onda se tu moraju istaknuti Schopenhauer, Nietzsche i Wagner.
Tijekom predavanja profesor Engler ukratko je pojasnio značaj pet njegovih djela: „Buddenbrookovi: propadanje jedne obitelji“, „Smrt u Veneciji“, „Čarobna gora“, romanesknu tetralogiju „Josip i njegova braća“ i „Doktor Faustus“. Tako u „Buddenbrookovima“, za koje je dobio Nobelovu nagradu, donosi (autobiografski) prikaz propasti sjevernonjemačke velikograđanske obitelji, a u tom se djelu vidi utjecaj Nietzschea i njegove predodžbe o nastanku tragedije kao vrhuncu antičke kulture. U pripovijetci „Smrt u Veneciji“, koja se smatra vrhuncem njemačke novelistike u 20. stoljeću, uočava se antičko-mitološki sukob dionizijstva i apolinijstva – bog života (Dioniz) osvećuje se umjetniku zbog njegove (samo)zaljubljenosti u vlastite umjetničke tvorevine. U romanu „Čarobna gora“ govori o previranjima u Europi prije sloma europskog duha u klaonicama Prvog svjetskog rata te pokušava rasvijetliti položaj intelektualca prije izbijanja Prvog svjetskog rata. Mann je bio izraziti protivnik nacizma, što je vidljivo i u njegovim djelima „Josip i njegova braća“ i „Doktor Faustus“. U prvom se suprotstavlja mitologizaciji njemačke nacije u vidu rasističke arijevske ideologije prepričavanjem biblijske prispodobe o Josipu i njegovoj braći, a u drugom kroz tragičnu sudbinu fiktivnog umjetnika prikazuje tragičnu sudbinu njemačkog naroda zavedenog nacističkom ideologijom.
Na kraju predavanja razvila se zanimljiva rasprava, a oni koji nisu mogli doći poslušati predavanje, mogu pronaći snimku na YouTube-kanalu Otvorenog četvrtka. Otvoreni četvrtak nastavlja sa svojim događanjima krajem veljače.
Domagoj Kostanjevac, suvoditelj Otvorenog četvrtka
