Istraživački plan centra u 2026. godini: ‘Vrijednosne i sociodemografske determinante upotrebe umjetne inteligencije u visokom obrazovanju’
CILJEVI:
Iako se upotreba umjetne inteligencije (UI) u obrazovanju brzo širi, neke studije su ukazale na značajne digitalne nejednakosti ili razlike u intenzitetu prihvaćanja ove tehnologije. U tom su smislu socioekonomske nejednakosti, nejednrodne nejednakosti i razlike između područja studija iznimno važne. Digitalne nejednakosti pod utjecajem su socioekonomskog statusa, pri čemu studenti iz viših socioekonomskih slojeva imaju bolji pristup UI tehnologijama. Muškarci koriste UI češće i doživljavaju je kao korisniju, uključujući veće povjerenje i nižu tjeskobu. STEM studenti usvajaju UI spremnije od društvenih i humanističkih znanosti, uključujući veće povjerenje. STEM studenti skloniji su usvajanju UI i pozitivnijem pogledu na nju u usporedbi sa svojim kolegama u društvenim i humanističkim znanostima, koji UI mogu smatrati manje primjenjivom u svojim područjima. Etičke brige i zabrinutost zbog gubitka posla izraženije su među studentima društvenih i humanističkih znanosti. Studenti društvenih i humanističkih znanosti izražavaju veću anksioznost zbog toga kako će umjetna inteligencija utjecati na njihove buduće karijerne izglede i etičkih implikacija široko rasprostranjenog usvajanja umjetne inteligencije. Rješavanje ovih izazova zahtijeva pravedan pristup obrazovanju o umjetnoj inteligenciji, napore za smanjenje anksioznosti povezane s umjetnom inteligencijom, promicanje rodne uključivosti i poticanje interdisciplinarnih pristupa kurikulumima umjetne inteligencije. Glavni cilj našeg istraživanja je utvrditi (a) koji su socio-ekonomski prediktori povezani s usvajanjem umjetne inteligencije i (b) koje su dimenzije općih stavova prema novim tehnologijama najsnažniji posrednici legitimne i nelegitimne upotrebe umjetne inteligencije od strane studenata.
Razlike u kultivacijskom učinku starih i novih medija. Projekt je financiran od strane Filozofskog fakultet Osijek ,a na njemu sudjeluju prof. dr. sc. Željko Pavić, prof. dr. sc. Daniela Šincek, prof. dr. sc. Boris Badurina, izv. prof. dr. sc. Marija Milić i dr. sc. Juraj Jurlina. Projekt traje od 1. siječnja 2023.
Mimladi.hr – novo lice naslovnice. Na projektu uime Filozofskog fakulteta Osijek sudjeluju izv. prof. dr. sc. Daniela Šincek, izv. prof. dr. sc. Goran Livazović, doc. dr. sc. Gordana Lesinger te izv. prof. dr. sc. Željko Pavić (koordinator projekta). Projekt se na Filozofskom fakultetu provodi od listopada 2020. do lipnja 2021. godine. Projekt je odobren i sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
Odnos sekstinga, motivacije za sekstanje i ključnih varijabli Socio-kulturalnog modela nezadovoljstva tjelesnim izgledom (voditeljica izv. prof. dr. sc. Daniela Šincek, sudjeluje Ivana Duvnjak, asistentica, od 1. 5. 2019. do 30. rujna 2020.) – institucijski projekt
Provjera postavki Teorije problematičnog ponašanja na rizičnim ponašanjima u digitalnom svijetu (voditeljica izv. prof. dr. sc. Daniela Šincek, sudjeluju Ivana Duvnjak, asistentica, diplomantice Leticija Butorac, Laura Rancinger, Antonela Šreter i Andreja Štajduhar, provodi se od 1. 5. 2019. do 30. rujna 2020.) – institucijski projekt