Posjet studenata pedagogije Dječjem kreativnom centru ,,Dokkica“
Studenti 1. godine diplomskog studija Pedagogije u okviru terenske nastave izbornog kolegija Vođenje kreativnosti nositeljice doc. dr. sc. Sanje Simel Pranjić posjetili su 27. siječnja 2023. godine Dječji kreativni centar ,,Dokkica“, koji provodi socijalne usluge za djecu i roditelje, odnosno odgojno-obrazovne programe. Predsjednica udruge Ines Novak srdačno je ugostila studente te ih upoznala s djelovanjem Dokkice, kao i sa samim prostorom, njegovim uređenjem i raznim alatima i tehnikama za poticanje kreativnosti djece i mladih. Studenti su imali prilike čuti o raznim projektima koji su do sada realizirani, poput projekata ,,Održivi razvoj kroz dramski odgoj“, ,,Učenje u zajednici“, ,,I tata je važan“, ,,Mir je moj đir“, kao i o aktualnim projektima, poput ,,Integrativni centar za savjetovanje i podršku“, ,,Junaci prirode“, ,,Medijsko obrazovanje je važno“. Uz to, dobili su uvid u mogućnosti volontiranja u Dokkici te su dodatno osvijestili važnost daljnjeg stručnog usavršavanja nakon diplomiranja. Posebno vrijednim studenti su procijenili uvid u mogućnosti zapošljavanja u civilnom sektoru, u okviru kojega također mogu dati svoj doprinos u odgoju djece i mladih. Ovim posjetom Dokkici uvidjeli smo mogućnosti daljnje suradnje, kojoj se jako radujemo!
doc. dr. sc. Sanja Simel Pranjić
Studenti Sociologije na terenskoj nastavi u Pečuhu
Studenti druge godine diplomskog studija Sociologije prošli su tjedan sudjelovali na dvodnevnoj terenskoj nastavi u Pečuhu u sklopu kolegija Metodičke vježbe pod vodstvom profesora Krunoslava Vukelića.
U programu terenske nastave posjetili su Generalni konzulat Republike Hrvatske, gdje su saznali zanimljive informacije o radu Konzulata i simbiozi Hrvata i Mađara. Potom su na Filozofskom fakultetu u Pečuhu poslušali raznovrsno i zanimljivostima ispunjeno predavanje profesora Stjepana Blažetina.
U dva su dana posjetili tri muzeja u Kulturnoj četvrti Szolnay – Szolnay, Vasarely te Csontvary, gdje im se pridružio i izv. prof. dr. sc. Željko Pavić. Prije povratka u Osijek posjetili su i TV toranj na planini Mescek, gdje se, naravno, popila kava.
Zbog zadovoljnih studenata i uspješnog putovanja, nadamo se da će ova terenska nastava prijeći u tradiciju!
Marta Keglević
Terenska nastava u Požegi
Dana 16. 12. 2022. studenti prve godine preddiplomskog studija Informatologije, u okviru terenske nastave na kolegiju Osnove informacijske djelatnosti, posjetili su Gradsku knjižnicu Požega i Požešku kuću.
Budući da se Gradska knjižnica Požega odnedavno nalazi u obnovljenoj i dijelom novoizgrađenoj zgradi, studenti su se iz prve ruke upoznali s izazovima planiranja novog knjižničnog prostora te ulogom koju fizički prostor ima u poslovanju jedne narodne knjižnice. Studente je u obilasku knjižnice vodila ravnateljica knjižnice Aleksandra Šutalo, koja je održala i uvodno predavanje. Kratki osvrt na rad pojedinih odjela studentima su dali voditelji dječjeg odjela, odjela književnosti, znanstvenog i studijskog odjela te odjela za mlade i multimediju.
Nakon posjete knjižnici studenti su posjetili novootvoreni interpretacijski centar Požeška kuća u kojem ih je voditelj Centra Matej Peharda upoznao s bogatom poviješću i kulturom grada Požege, a najhrabriji studenti odvažili su se na vožnju pijanim biciklom i dvoboj s barunom Trenkom.
Potom je Maja Žebčević Matić, voditeljica projekta Muzej u loncu, predstavila ovaj iznimno zanimljiv projekt čiji je osnovni cilj istražiti, dokumentirati i ponovo oživjeti vještine izrade zaboravljenih jela Požege i Požeštine.
Na koncu su studenti u pratnji kustosice Gradskog muzeja Požega Ivane Domanović obišli grad uz pomoć mobilne aplikacije Blago Požege koja omogućuje upoznavanje grada kroz nekoliko ruta (znameniti Požežani, požeška arhitektura itd.).
Prof. dr. sc. Sanjica Faletar
-
- rpt
Terenska nastava u Zagrebu
Zagreb, 8. 12. 2022. – Posjet Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Potaknuti sadržajem kolegija Analiza pogrešaka i nastava stranog jezika na kojemu analiziramo tipične pogreške učenika i studenata engleskog jezika, njihove vrste i izvore, odlučili smo se posjetiti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, instituciju koja provodi jedan od najvažnijih procesa u hrvatskom obrazovnom sustavu, državnu maturu i koja se, osim testiranja znanja, bavi i pogreškama koje pri tome nastaju.
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pozdravio je studente te dodao kako je biti učitelj najljepši i najodgovorniji posao. Nakon uvoda ravnatelja NCVVO-a predstavila se Ira Tretinjak, voditeljica Odjela za predmetne koordinatore, koja se ujedno bavi psihometrijskom analizom ispita državne mature te je u NCVVO-u još od probne mature školske godine 2008./2009.
Studenti su u dva dijela interaktivnih predavanja saznali kako se izrađuju i evaluiraju ispiti državne mature iz engleskoga jezika.
Prvi dio vodile su Cvjetanka Božanić i Sanja Vrhovec-Vučemilović, članice stručne radne skupine, koje od ranih početaka državne mature izrađuju ispite engleskoga jezika. Cvjetanka Božanić, koja u zagrebačkoj X. gimnaziji predaje španjolski i engleski jezik, naglasila je kako je sretna svojim poslom, nije zažalila i bila je samo tri mjeseca izvan struke. Sanja Vrhovec-Vučemilović voditeljica je stručne radne skupine za engleski jezik. Objasnila je kako ciklus razvoja testa traje oko dvije godine te se sastoji od planiranja, dizajniranja i razvoja zadataka pri čemu je naglasila kako nemaju na kome testirati zadatke, pa tako među sobom testiraju, provode i prate rezultate. Božanić i Vrhovec-Vučemilović također su predstavile potencijalnu novu maturu za 2024. godinu. U novoj maturi razmišljaju o promjeni zadataka, uz naglasak na malim promjenama kako ne bi previše iznenadile pristupnike ispitima. Također se raspravljalo o uvođenju elementa ispitivanja govorenja (engl. speaking) što zahtijeva velike pripreme i logistički je jako zahtjevno. Nedostatak je tog elementa to što sprječava hrvatsku maturu da bude priznata na razini koju promovira međunarodna organizacija ALTE – The Association of Language Testers in Europe. Kao još jednu promjenu razmatraju mogućnost uvođenja novog tipa eseja u sekciji pisanja (engl. writing). Na postavljeno pitanje studenta o razinama na maturi stručnjakinje su odgovorile kako uvođenje C1 razine kao više razine državne mature iz Engleskoga jezika ne bi bilo pošteno prema svima, zato ostaje B2, iako rezultati pokazuju visok postotak riješenosti, čak preko 80 %. Navele su kako su prilikom uvođenja državnih matura testiranjem učenika 1. i 2. razreda srednjih škola uvidjele da su učenici bili na A2 razini, tako da se razina znanja engleskog jezika očito povećala. Nakon rasprave donijele su pregled kurikuluma na kojemu se matura temelji. Također su predstavile problem opterećenja brojem predmeta u 4. razredu srednjih škola, gdje kao rješenje navode uvođenje modula kako, na primjer, učenici koji žele na medicinski fakultet ne bi morali učiti programiranje nego predmete koji su korisni za njihovu buduću struku ili područje kojim se žele baviti. U nastavku predstavljanja kurikuluma objasnile su način bodovanja te navele kako je raspravljački esej bolji jer se razmišlja i o drugoj strani, o oba argumenta. Predstavile su pripreme za ispit i savjetovale da treba raditi na pripremama različitih struktura teksta kao što su poruke, e-mailovi, eseji i slično, a na nastavi bi teme trebalo unaprijed prodiskutirati kako bi učenici odmah znali o čemu pisati. Diskutiralo se o metodologiji ispravljanja eseja na maturi te su navele sedam ispravljenih eseja po satu kao prosjek za iskusne ispravljače. Također su govorile o žalbama, navodeći da dobiju 400 – 500 žalbi po roku. Esej pregleda minimalno dvoje ljudi. Norma za ispravljače iznosi 50 – 70 eseja po danu, ali ukoliko je ispravljač umoran, napušta ispravljanje ispita kako ne bi došlo do greške. Pred kraj su prikazani primjeri eseja na osnovnoj razini te su stručnjakinje objasnile upute za ispravljače. Cvjetanka Božanić i Sanja Vrhovec-Vučemilović po završetku prvog dijela bile su otvorene za pitanja i dinamičnu raspravu.
Drugi dio predstavljanja rada NCVVO-a održala je psihologinja dr. sc. Natalija Ćurković s odjela za istraživanje, koja je govorila o psihometrijskim analizama valjanosti ispita na maturi. Stručnjakinja je prikazala i objasnila mjerenja kao što su normativno-kriterijsko, gdje se učenicima da ispit te ih se međusobno uspoređuje, a kriteriji se postavljaju samo unutar grupe (na primjer razred). Formativno-sumativno mjerenje objašnjeno je kao kontinuirano mjerenje gdje se učeniku da do znanja gdje se nalazi. Navela je da trošak cijelog procesa ispita državnih matura iznosi oko 20 milijuna kuna godišnje. Glavno pitanje koje se postavlja jest mjerimo li ono što zapravo želimo mjeriti, kao i jesu li rezultati pouzdani, ispit prikladan za učenike, jesu li zadaci povezani. Kao metodu utvrđivanja valjanosti ispita navela je provođenje psihometrijske analize, a kao svrhu mature izlučivanje najboljeg; nije cilj ostvariti maksimalan broj jer time ne vidimo koliko još učenik može, testiraju se granice te se time radi selekcija. Raspravljalo se kako težina zadatka nije odrednica je li zadatak dobar ili ne te o diskriminantnosti zadatka kao odrednice dobrih i lošijih učenika. Zaključak je da je psihometrijska analiza nužna za zaključke o kvaliteti ispitnog materijala.
Završetkom drugog dijela nastavio se neformalni razgovor s Cvjetankom Božanić i Sanjom Vrhovec-Vučemilović koje su prikazale najproblematičnije zadatke nakon rezultata predstavljenih u drugom dijelu te je diskusija povedena pitanjima studenata.
9. 12. 2022. – Posjet izdavačkoj kući Školska knjiga d. d.
Na kolegiju Analiza pogrešaka i nastava stranog jezika bavimo se i analizom nastavnog materijala, pa je to bio razlog zašto smo odlučili posjetiti i poduzeće koje se bavi upravo time. Školska knjiga d.d. vodeća je izdavačka kuća u Hrvatskoj s vrlo bogatom tradicijom i raznolikim izborom udžbeničkih i priručničkih izdanja, pogotovo za nastavu stranih jezika.
U Školskoj knjizi studenti su prisustvovali interaktivnom predstavljanju procesa nastajanja udžbenika uz Vlastu Čeliković (urednicu za engleski jezik), Adama Vuka (urednika za njemački jezik) i Melitu Jurković (autoricu udžbenika). Nakon predstavljanja studenti su uz raspravu s navedenim urednicima i autorima rješavali kviz o stranim izdavačima za njemački i engleski jezik, okvirnom broju učitelja engleskog i njemačkog jezika u hrvatskim školama, broju osnovnih i srednjih škola te procesu i fazama nastajanja jednog udžbenika. Studenti su prvo samostalno poredali faze nastajanja udžbenika, zatim uz stručnjake po redu naveli istraživanje tržišta, proučavanje kurikuluma/programa Ministarstva, osmišljavanje koncepcije rukopisa, pisanje rukopisa, osmišljavanje dizajna, recenzentski postupak, lekturu, grafičko oblikovanje rukopisa, korekturu te kao posljednje tisak. Razgovaralo se o kurikulumu te ZEROJ-u (Zajednički europski referentni okvir za jezike, engl. CEFR) i o razinama znanja stranih jezika općenito. Kao prosjek izrade jednog udžbeničkog kompleta naveli su dvije godine, a osim udžbenika izrađuju i različite rječnike za sve uzraste. Nakon pitanja studentice naglasili su kako autori moraju biti svjesni interesa učenika uz raspravu o balansu opće kulture. Predstavljen je udžbenik Forward 4 autorica Anice Gregović, Vlatke Ivić, Melite Jurković i Aleksandre Pavličević. Udžbenik Forward 4 namijenjen je učenicima gimnazija i srednjih škola te su cjeline udžbenika medicina, povijest umjetnosti (od klasika do modernosti), pravo za učenike koji su zainteresirani za pravo, znanost i tako dalje, a na kraju se nalazi književnost. Na pitanja studenata pojasnili su kako se nalaze autori za udžbenike – uglavnom preko konferencija, stručnih vijeća te natjecanja gdje prate nastavnike i po tome odrede one koji su kreativni i skloni autorskom izrazu i metodičkom pristupu poučavanja jezika. Pozvali su studente da se nakon diplome učlane u HUPE (Hrvatsko udruženje profesora i nastavnika engleskog jezika) te u ekvivalent za njemački KDV (Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika). Na pitanja studenata navode da nikada nisu brojili, ali da u prosjeku troškovi izrade udžbenika iznose oko 50 000 kn, a autori unutar tematskog područja koje kurikulum određuje imaju potpunu autorsku slobodu.
Melita Jurković naglašava važnost postupnosti kod pisanja udžbenika, pa tako i važnost suradnje i timskog rada s dobrim urednikom. Kao duljinu trajanja osmišljavanja kakav bi udžbenik bio navodi 3 – 4 mjeseca, autori provode mnogobrojne sate istražujući teme. Autorica komentira uspoređivanje filmova za učenike, uvođenje književnosti kao aktivnosti te drugih kreativnih zadataka.
Adam Vuk komentira suradnju: „Sve se temelji na dobroj suradnji autora i urednika“, a Vlasta Čeliković kao kriterije za autora navodi dobro poznavanje engleskog jezika i dobru metodiku, kao i rad, iskustvo s barem dvije ili tri generacije učenika.
Na pitanje studenata povela se rasprava o dijelu slušanja u udžbenicima gdje se ističe važnost različitih naglasaka i dijalekata, kao i kontrole i balansa između izvornih i neizvornih govornika.
Na kraju su studenti posjetili grafički odjel Školske knjige i doznali koji su osnovni procesi pri vizualnom i grafičkom uređivanju udžbenika.
Slobodno vrijeme proveli smo na prekrasnom zagrebačkom Adventu!
Tanja Gradečak, izv.prof.
Nera Kovač
Lea Vadas
Terensko istraživanje u Bošnjacima
Terenska nastava iz kolegija Hrvatska usmena književnost održana je u Bošnjacima 10. prosinca 2022. za studente jednopredmetnoga i dvopredmetnoga preddiplomskog studija hrvatskoga jezika i književnosti pod vodstvom prof. dr. sc. Ružice Pšihistal. U Šumarskom muzeju organiziran je susret s lokalnim kazivačima koje je voditeljica najprije upoznala s ciljevima i metodologijom terenskoga istraživanja i zamolila ih za informirani pristanak. Podijeljeni u skupine studenti su tijekom slobodno strukturiranoga intervjua s kazivačima bilježili i snimili kazivanja. Nastava je uključila i obilazak župne crkve i svetišta uz stručno vodstvo te obilazak Šumarskoga muzeja. Prije povratka u program je uključen i obilazak Centra za promociju poljoprivrede i ruralni razvoj „Slavonska kuća“, gdje su studenti upoznali osnovne elemente slavonske tradicijske kulture.
Snimljenu građu studenti će u okviru predviđenih zadaća seminarske nastave transkribirati i prirediti za usmenoknjiževnu analizu.
prof. dr. sc. Ružica Pšihistal
Terenska nastava u Puli i Rijeci
Studenti polaznici kolegija Informacijska i digitalna pismenost u nastavi (I. g. diplomskog studija informatologije, informacijskih tehnologija, nakladništva, engleskog, njemačkog i mađarskog jezika i književnosti te III. g. preddiplomskog studija informatologije) od 30. studenog do 2. prosinca 2022. godine bili su na terenskoj nastavi u organizaciji izv. prof. dr. sc. Ivane Martinović u suradnji s dr. sc. Dejanom Golenko s Pravnog fakulteta u Rijeci i doc. dr. sc. Martinom Mavrinac s Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prvi dan terenske nastave bio je posvećen sajmu Sa(n)jam knjige u Istri koji se 20 godina održava u Puli i promocijama dviju knjiga: Granica bugarske autorice Kapke Kassabove i Potopljeni grad talijanske spisateljice Marte Barone. Sljedeći dan posjetili smo Muzej grada Rijeke – Palaču Šećerane i Dječju kuću te smo na Medicinskom fakultetu u Rijeci sudjelovali u programu informacijske pismenosti u medicini. Treći dan terenske nastave u Knjižnici Pravnog fakulteta u Rijeci sudjelovali smo u programu informacijskog i digitalnog opismenjavanja te zajedno sa studentima prve godine prava na kolegiju Pravno pisanje.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović
Terenska nastava u Novom Sadu
U utorak, 22. studenoga 2022., studenti i profesori Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te Odsjeka za informatologiju bili su na terenskoj nastavi u Novom Sadu. Cilj terenske nastave bio je proširiti znanje o književnome nobelovcu Ivi Andriću i jednom od njegovih najpoznatijih romana Na Drini ćuprija. U terensku nastavu uključilo se 26 studenata koji su pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Marice Liović, prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić, izv. prof. dr. sc. Maje Glušac i izv. prof. dr. sc. Ane Mikić Čolić u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu pogledali predstavu Na Drini ćuprija, dramsku adaptaciju Andrićeva romana u režiji Kokana Mladenovića.
Predstava Na Drini ćuprija raskošno je scenografski, koreografski i glazbeno osmišljena i uprizorena, a njezina radnja proteže se, kao i radnja Andrićeva romana, tijekom nekoliko stoljeća. Dramsku radnju obogaćuje višejezična izvedba, pa se osim dijaloga i monologa na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, mogu čuti i oni na turskom, njemačkom i mađarskom (naravno, popraćeni prijevodom). Najzanimljivije i najupečatljivije scene čine sjajni monolozi i dijalozi koji andrićevski uprizoruju istaknute i, zanimljivo, većinom ženske likove Andrićeva romana, poput monologa lude Ilinke, prikaza nesretne sudbine lijepe i mudre Fate Avdagine (koji je praćen čak i scensko-glazbenom izvedbom pjesme o Fati preuzete sa stranica romana Na Drini ćuprija) te prikaza Lotike i njezina hotela, kao i scena kojom se prikazuje epizoda Ćorkanova rasplesanog prelaska preko zaleđene ograde mosta na Drini. Kao najslabiji dio predstave mogu se istaknuti činjenica da je njezina radnja u odnosu na radnju Andrićeva romana proširena do kraja 20. stoljeća, tj. ne završava s 1914. godinom, nego se proteže čak do 1990-ih. – činjenica u kojoj se, uz izraženo redateljsko politiziranje, gubi izvorni Andrićev tekst – te trajanje od dva sata i trideset minuta bez pauze.
Ipak, uzimajući u obzir činjenicu da se dramski tekst uvijek mora prilagoditi zahtjevima izvedbe na pozornici, a najčešće i suvremenim društveno-političkim prilikama, terenska je nastava studentima pružila mogućnost za daljnju raspravu o aktualnosti, ali i različitim mogućnostima aktualizacije Andrićeva književnog djela.
Terenska nastava u Gorjanima
Usmena književnost u izvornom kontekstu
Terenska nastava studenata prve i druge godine Sveučilišnoga preddiplomskoga jednopredmetnog studija hrvatskog jezika i književnosti održala se 4. lipnja 2022. godine u Gorjanima.U sklopu kolegija Hrvatska usmena književnost posjetili smo seosku kuću u Gorjanima i Župnu crkvu sv. Jakova, a pri povratku svratili smo u Đakovačku katedralu sv. Petra i Muzej Đakovštine. Na izazovno i sasvim novo iskustvo vodila nas je prof. dr. sc. Ružica Pšihistal. Cilj terenske nastave bio je proširiti znanje o mjestima na kojima se njeguje tradicija, ali i načinu na koji se prema njoj ophodi. Profesorica Pšihistal nastojala je studentima približiti živu usmenu književnost koja se može i ćuti i vidjeti i s njom razgovarati! U razgovoru s kazivačicama koje su nas najtoplije ugostile, proširili smo svoje poglede na usmenu književnost i tradiciju koja se dugi niz godina brižljivo njeguje. Svaka skupina dobila je jednu kazivačicu s kojom je kroz razgovor pokušala pridobiti informacije iz njihovih života u ranijim razdobljima. Hrvatska usmena književnost predstavila nam se ne samo kao kolegij već i kao živa osoba, a to su upravo te kazivačice koje su svojim usmenim predajama dočarale njezinu postojanost. Tradicija je popraćena običajima, a obuhvaća pjevanje pjesama karakterističnih za pojedine događaje – blagdane. Na blagdan Duhova Ljelje – djevojke iz sela Gorjani – odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode pjesme i ples poznat kao ”mačevni ples”. Veliki je odaziv na taj dan, a ostale blagdane jednako društveno provode u duhu tradicije. Nakon razgovora s kazivačicama, voditelj Ivan Lović uputio nas je u muzejski dio kuće u kojemu nas je detaljnije upoznao s Ljeljama, a imali smo mogućnost vidjeti kako su izgledale njihove nošnje. U tom dijelu nalazi se i nekoliko soba u kojima se može boraviti, a svakodnevno se odvijaju neki događaji koji ispunjavaju taj prostor. Osim vokalnog dijela u koji spada konverzacija, instrumentalni dio u kojem je voditelj Ivan Lović zasvirao gajde bio nam je prava novotarija i osvježenje. Muzej Đakovštine bio nam je pravi užitak jer sve ono što smo znali dobilo je jasnu sliku onda kada smo stupili u njega. Muzej je smješten u zgradu bivšeg kotara, izgrađenoj potkraj 19. stoljeća, u današnjoj ulici Ante Starčevića u Đakovu. Stalni postav muzeja bazira se na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, a otvaran je sukcesivno. Etnološki dio, svojim raznolikim i šarenim nošnjama koje su virile iz staklenih izloga, ostavio je najviše oduševljenja. U Župnoj crkvi sv. Jakova vidjeli smo oltarne slike i oslikane zidove, a u sjećanju će nam ostati slika znamenitoga gorjanskoga župnika Adama Filipovića Heldentalskoga. U Katedrali sv. Petra imali smo poučno predavanje o njezinoj prošlosti i samim početcima njezine izgradnje. Najveća je katolička crkva u Hrvatskoj, a veliki doprinos u njezinu stvaralaštvu imao je Josip Juraj Strossmayer koji je 1849. godine imenovan đakovačkim ili bosanskim i srijemskim biskupom, s geslom ”Sve za vjeru i domovinu“. Biskup Josip Antun Čolnić nadogradio je katedralu 1761. godine i podigao biskupski dvor. Ispod glavnog oltara i poprečne lađe velika je kripta s grobnicom biskupa Josipa Jurja Strossmayera (Osijek, 1815. – Đakovo, 1905.). U kripti katedrale su i grobnice biskupa prije i poslije Strossmayera. Nakon iscrpnog i poučnog razgledavanja zadnje predahnuli smo u restoranu, a u povratak smo se uputili obogaćeni znanjem i novim nesvakidašnjim iskustvima.
Ivona Martić
