Terenska nastava

STUDENTI FFOS-a u Edinburghu  

Sudjelovali smo u Ljetnoj školi o modernizmu u britanskoj i irskoj književnosti

Zahvaljujući potpori Fakulteta, u srpnju smo sudjelovali u Ljetnoj školi o modernizmu u britanskoj i irskoj književnosti u Edinburghu, glavnome gradu Škotske.

Ljetna škola održavala se u organizaciji udruženja škotskih fakulteta pod nazivom SUISS: Text & Context od 10. do 21. srpnja, što je studentima pružilo priliku za dublje upoznavanje s glavnim gradom Škotske, škotskom kulturom te brojnim važnim i prepoznatljivim lokacijama.

Prvoga dana održavanja ljetne škole organizirano je useljavanje sudionika u studentske stanove, zajedničko druženje te upoznavanje s ostalim polaznicima. Već sljedećega dana započela su predavanja koja su vodili istaknuti profesori s brojnih fakulteta diljem Velike Britanije. Nakon predavanja slijedila su seminarska predavanja tijekom kojih su polaznici u okruženju svojih kolega i mentora predavača imali priliku nastaviti raspravu o djelu te autoru kojeg se toga dana obrađivalo.

Nakon seminara i zajedničkog ručka, organizirane su brojne aktivnosti koje su započele već drugoga dana boravka u Edinburghu – penjanje na planin(ar)ski vrh poznat pod nazivom Arthur’s Seat, uz koji je, kao i uz brojne ostale lokalitete sličnog naziva, povezana legenda o kralju Arturu. Sljedeća aktivnost kojoj smo prisustvovali bila je upoznavanje sa škotskom autoricom Rachel Plummer. Na tom smo druženju imali priliku čuti neka od autoričinih djela, kupiti knjigu te dobiti njezin potpis. Nadalje, organiziran je i posjet modernom, škotskom parlamentu, Mansfield Traquairu, crkvi koja je smatrana škotskom inačicom Sikstinske kapele, te još jedno upoznavanje s književnicom, u ovom slučaju sa Susan Sellers. Sudjelovali smo i u organiziranim obilascima lokalnih te fakultetskih knjižnica i knjižara.

Slobodno vrijeme iskoristili smo za istraživanje i upoznavanje grada i njegove okolice. Posjetili smo Nacionalni muzej Škotske te Nacionalnu galeriju, botanički vrt, stadion nogometnog kluba Hibernian, palaču britanske kraljevske obitelji te brojne znamenitosti kao što je Calton Hill.

Nezaboravne trenutke doživjeli smo i za održavanja jazz festivala i edinburškog karnevala na kojem su nastupali izvođači iz cijeloga svijeta te su prikazane brojne kulture čiji predstavnici žive u Škotskoj.

Neizostavni su bili i posjeti dvorcima, uključujući dvorac Craigmillar, jedan od najbolje očuvanih dvoraca u Škotskoj, te dvorac Edinburgh. Posjet tome dvorcu, koji je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih simbola Edinburgha i Škotske, organiziran je zadnjega dana boravka u Edinburghu, čime smo zaokružili svoje škotsko iskustvo, vidjevši brojne isječke iz škotske ratne povijesti, kraljevske dragulje te kamen sudbine koji se koristi pri krunidbi svakoga britanskog monarha. Edinburgh smo pozdravili prisustvovanjem ispaljivanju iz topa zvanog One o’Clock Gun koji već dugo kroz povijest svakoga dana u jedan sat tradicionalno podsjeti pomorce da trebaju namjestiti svoje satove.

Također, ljetna škola pokazala se odličnom prilikom ne samo za usavršavanje znanja engleskog jezika kroz interakciju s kolegama iz različitih dijelova svijeta, već i za produbljivanje znanja o modernizmu u engleskoj književnosti. Nadalje, kroz brojne rasprave i razgovore o djelima, ali i povijesti te kulturi modernističkog perioda okušali smo se i u interdisciplinarnosti, jednom izrazito bitnom konceptu s brojnim primjenama u nastavi. Na koncu, ljetna škola omogućila nam je i prostor za maštovitost, izražavanje vlastitog mišljenja te naglasila potrebu pripreme za predavanja, a, s tim, i za održavanje vlastite nastave u budućem zanimanju.

Gloria Benčina, Karlo Čavlović

Terenska nastava studenata mađarskog jezika i književnosti

Dana 8. i 9. lipnja 2023. održala se terenska nastava studenata prve godine Diplomskog studija mađarskog jezika vezanog za kolegij Stručno prevođenje koji izvodi izv. prof. dr. sc. Ana Lehocki-Samardžić. Putovanje u Budimpeštu osmišljeno je kao dodatak aktivnostima na nastavi kako bi studenti dobili uvid u to što mogu očekivati od prevoditeljske struke i kako izgleda posao prevoditelja u stvarnim okolnostima te kako je ona vezana uz zadatke koje obavljaju komunikološki stručnjaci i jezični posrednici općenito. Budući da se ishodi učenja Diplomskog studija mađarskog jezika mogu staviti u dvije tematske skupine (prevođenje i komunikacija), aktivnosti su birane tako da ujedno zadovolje jednu od prevoditeljskih kompetencija, a da se vežu i za neki od ishoda učenja studijskog programa čime bi se postigla maksimalna učinkovitost odlaska na teren.

Prvi dan terenske nastave, tzv. komunikacijski dan, obuhvaćao je edukaciju studenata na polju komunikologije. Aktivnostima se pridružila Renata Forjan, alumni našega Fakulteta, koja ima svoj prevoditeljski obrt i obrt za usluge i turizam, i koja je studentima održala radionicu upoznavanja Budimpešte na način da su studenti na temelju zadataka koje su dobili sami otkrivali zanimljivosti o Budimpešti. Kolegica Forjan u sve je zadatke uključila i zadatke prevođenja. Iako nas vrijeme nije poslužilo, imali smo priliku upoznati većinu predviđenih znamenitosti.

Program prvoga dana uključivao je i posjet Etnografskom muzeju što je isto vezano za komunikološku i prevoditeljsku temu i čime su studenti ostvarili višestruku korist. Naime, u prevoditeljske kompetencije pripada i kulturološka kompetencija i studenti se, osim s mađarskim jezikom, upoznaju i s mađarskom tradicionalnom i modernom kulturom, zbog čega je upravo ovaj muzej i odabran, te smo u njemu pogledali izložbu naziva ZOOM čija je osnovna misao promjena perspektive u radu etnografskih muzeja, ali i muzeja uopće. Studenti su tijekom posjeta rješavali zadatke koje im je kustos zadao i tako su naučili koristiti predmete koji su se nekada koristili i stekli opipljivi uvid u nekadašnji život. Dan smo zaključili upoznavanjem secesijskog dijela grada i radionicom o poslovanju prevoditeljskih tvrtki i obrta u Hrvatskoj koju su vodile Renata Forjan i Ana Lehocki-Samardžić.

Drugi ili tzv. prevoditeljski dan uključivao je posjet Državnoj agenciji za prevođenje i ovjeru prijevoda OFFI d.d. u Budimpešti gdje su nas bogatim programom dočekale voditeljice glavnih odjela u tvrtki s kojom naš Fakultet ima potpisan Sporazum o suradnji i ima dva pripravnička mjesta godišnje. Voditeljica lektorata Szilvia Szoták govorila je o početcima rada Agencije koja bez prekida radi već 154 godine, o mentorskom i pripravničkom programu te o rezultatim dosadašnjega rada. Slijedila su predavanja Annamárije Novakov (voditeljice Ureda za osiguravanje kvalitete) o ustrojstvu i radu tvrtke i Dóre Márije Tamás (voditeljice Ureda za terminološku djelatnost) o terminološkom radu tvrtke i izradi terminoloških baza podataka koje pomažu rad prevoditelja i na tradicionalan način i u radu s CAT alatima. Nakon kratkog kviza o naučenomu, prilikom čega su studenti osvojili vrijedne nagrade, Edina Polácska (voditeljica Ureda za rad u CAT alatima) održala je predavanje i radionicu o korištenju CAT alata što je posebno dojmilo studente jer na nastavi ostane vrlo malo vremena za prevođenje u CAT alatima. Mladi prevoditelji i početnici na studiju prvo uče raditi tradicionalnim metodama kako bi shvatili zašto se na neke probleme u procesu prevođenje stavlja veći naglasak, stoga 15 tjedana nastave Stručnog prevođenja nije ni približno dovoljno za upoznavanje i s CAT alatima. Nakon CAT alata studenti su sudjelovali u WORDCAFFE-u u kojem su dobili smjernice za to kakav treba biti dobar prevoditelj, kakav treba biti dobar tumač i kakav treba biti dobar prijevod. Radionički dio posjeta zaključili smo prijevodnom vježbom Uvjerenja o nekažnjavanju na hrvatski jezik kao primjera vezane forme koju nismo prevodili na nastavi. Na kraju dana posjetili smo Ured za rad sa strankama Državne agencije za prevođenje i ovjeru prijevoda OFFI d.d. gdje su studenti vidjeli in situ način predaje dokumenta na prijevod, njegovu obradu prije slanja prevoditelju i dobili osnovne informacije od aktivnih prevoditelja o načinu rada u OFFI-ju koji je svojim oblikom dioničko društvo čime je i posao usmjeren na ostvarivanje profita, a da se istom poštuju pravila rada državnih tvrtki što je iznimno težak zadatak.

Svi izrađeni materijali tijekom dva dana terenske nastave čine obvezni dio portfolija koji je uvjet za stjecanje ECTS bodova na kolegiju i koji studenti predaju na kraju semetra, pa tako i ove aktivnosti ulaze u konačnu ocjenu rada na kolegiju. Obvezni je dio portfolija i samorefleksija o prevoditeljskom radu koja će također uključivati osvrt na opisane aktivnosti i tako činiti dio konačne ocjene rada na kolegiju.

Povratak u Osijek bio je 9. lipnja 2023. u 20 sati.

Tekst: izv. prof. dr. sc. Ana Lehocki-Samardžić

Fotografije: Szilvia Szoták, Ana Lehocki-Samardžić, Renata Forjan i Magdalena Bilić

Stopama slavonskih glagoljaša

Terenska nastava studenata prve i druge godine prijediplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti održala se 31. svibnja 2023. godine. Studenti su posjetili Brodski Drenovac, Lovčić i Pleternicu u okviru kolegija Staroslavenski jezik 2, Slavenska pisma, Povijest hrvatskoga književnog jezika i Jezik srednjovjekovnih simbola, a terensku nastavu vodile su prof. dr. sc. Milica Lukić – inače zaslužna za uvrštavanje slavonskoga prostora u udžbeničke definicije hrvatskoga glagoljaštva i glagolizma – te doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić. Uz svoju veliku predanost i pomnu organizaciju omogućile su studentima susret sa srednjovjekovnim glagoljskim grafitima slavonskoga prostora kako bi oni na sasvim jedinstven način doživjeli sve ono čemu budu svjedočili, primjerice da je nečija ruka prije mnogo stoljeća imala potrebu – u određenom trenutku i na određenom mjestu – zabilježiti svoje postojanje, osvješćujući nam još i danas duh slobodnih stvaratelja – glagoljaša koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisive tragove u hrvatskoj kulturi. Cilj je terenske nastave bio proširiti znanje i svijest o tome da je – uz obećanu glagoljsku zemlju, tzv. istarsko-kvarnerski, lički i (sjeverno)dalmatinski prostor – srednjovjekovnu glagoljicu (ali i zapadnu ćirilicu i najstariju našu latinicu) zaista moguće potražiti i u slavonskom zavičaju.

Prva postaja puta bila je grobljanska crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu gdje su studentima toplu dobrodošlicu pružili fra Mirko Mišković i mladi povjesničar – arhivist Mario Katić (Javna ustanova Pleternica), nestrpljivo čekajući da zajedno s nama ušetaju u povijest i ostavštinu nekadašnjih slavonskih glagoljaša. Svojom su impozantnom pričom uveli studente u same početke crkve sv. Dimitrija koja je sagrađena u 14. stoljeću, tj. njezino se podizanje preciznije može smjestiti u razdoblje između 1350. i 1400. godine. Crkva svojim masivnim zvonikom i kulom sa strijelnicama ostavlja dojam tvrđave koja motri na vrata Požeške kotline, a predvorje pri samom ulazu sagrađeno je u 19. stoljeću. Iako svojim vanjskim izgledom otkriva gotičke arhitektonske elemente i svoju, pomalo surovu, snagu, unutrašnjost je crkve sasvim nježnoga gotičkog oblikovanja, pa se tako odmah uočavaju biljni ornamenti njezinih kapitela i zidne slike – freske – s motivima poklonstva kraljeva, raspetoga Krista i, naravno, sv. Dimitrija komu su se uklanjali oci slavenske pismenosti – Sveta Braća Konstantin Ćiril i Metod. No najveća vrijednost i ono što ju čini toliko posebnom upravo je glagoljica – slavensko pismo svojstveno području Kvarnera, Istre, Like i sjeverne (srednje) Dalmacije. Baš je crkva sv. Dimitrija opovrgnula prevladavajuća polazišta prema kojima je glagoljica predturske (u velikoj mjeri i poslijeturske) Slavonije gotovo nepostojeća jer kao svoje blago čuva čak devet srednjovjekovnih glagoljskih grafita (nastalih između 12. i 14. st.), uz tragove latinične i zapadnoćirilične pismenosti, praćene mnoštvom pikturalnih grafita što podsjećaju na stećkovnu motiviku (ptice, križevi, ruke, ljudski i drugi životinjski likovi). Pri samom ulazu, kao dio za cjelinu portreta, budnom se oku javlja motiv ljudske ruke, inače poznat iz hrvatskoglagoljskih liturgijskih kodeksa, primjerice Mavrova brevijara (1460.) Blaža Baromića, koji smo imali priliku upoznati zahvaljujući prošlogodišnjoj terenskoj nastavi Putevima zagrebačke glagoljice. Blizu nje uočavamo zanimljiv epigraf što ga je potpisao autor, a on glasi: U DRÊNOVÊCE TO E PISALЬ BR(A)T RÊČIĆ/Ь/. Napisano je ime sela s dva jata i rečenica TO JE PISAO BR(A)T REČIĆ (ili RIČIĆ). Na prednjem lijevom zidu crkvene lađe nalazi se freska na koju je naknadno upisano: Ovo je pisao jedan čovjek (/S/e pisa ed(a)nь člov/ê/k), što upućuje na to da je hodočasnik ili redovnik htio ostaviti trag, ali ne pridajući si veličinu, već se nazivajući samo neznanim čovjekom. Kao dio crkvenoga namještaja izdvaja se srednjovjekovna sedilja koja sadrži grafite, razne klesane i slikane motive – motiv križa i slavensko ime Dragovit, odnosno Drago. Grafiti su pisani gotovo formiranom uglatom glagoljicom u četiri reda, s razvedenim ligaturama, a može se pročitati: DRAGO, VIOT’, ÊŠR, TORO. Nakon unutrašnjega razgledavanja i upijanja slobodarskoga stvaranja glagoljaša studenti su razgledali i vanjski dio crkve, a svojim su predavanjima drage profesorice upotpunjavale slavonsku glagoljašku priču iz perspektive filoloških stručnjakinja. Studenti su, okupani vrijednošću viđenoga, nečijim marnim potezima i za vječnost zabilježenim tragovima, krenuli na drugu postaju svoga putovanja.

Druga je postaja bila sestrinska srednjovjekovna crkvica sv. Martina u Lovčiću koja se nalazi u srcu mjesnoga groblja, a dio je puta kojim joj prispijevamo bio toliko strm da smo se dali zavarati kako je ova terenska nastava zapravo planinarska lekcija. Njezinim su najbrojnijim stanovnicima upravo smrdibube ili smrdljivi martini, što – vjerujemo – nije slučajnost. Inače, u podnožju joj se pruža izumiruće slavonsko selo Lovčić koje broji tek tridesetak stanovnika. Podizana između 11. i 13. stoljeća, crkvica kotira kao jedan od najstarijih primjera romaničke sakralne arhitekture u ovom dijelu kontinentalne Hrvatske. Prošavši kroz romanički portal zapadnoga crkvenog zida, zatekli smo se u njezinoj, nažalost zapuštenoj, unutrašnjosti, doznavši da je dio svoga romaničkog šarma crkvica izgubila tijekom 18-stoljetne barokne obnove, ali i u 20. stoljeću kada joj je 1964. godine naudio potres. Zidovi te jednobrodne crkve s polukružnim nadsvođenim svetištem oslikani su ranogotičkim freskama, primjerice prikazom dvanaestorice apostola i titulara – sv. Martina konjanika. Kao vrijedni dragulj čuva dva, tj. čak tri glagoljska grafita koja su studenti uz iste vodiče svojim budnim okom mogli razgledati, a pod prstima i napipati, osjetiti. Ti glagoljski grafiti koji svjedoče razvoj ustavne glagoljice iz njezine prethodne formativne faze razmješteni su duž zida na kojem je Martinov fresko(s)lik, a u crkvi se pronalaze i tragovi zapadne ćirilice (bosančice) te gotice. Kao najuočljiviji ističe se glagoljski grafit s jedanaest slova neobična oblika i razmještaja. Veličina i stilizacija slova – upozorava Milan Paun, najpoznatiji istraživač motrenih fenomena – upućuju na to da ona nisu nastala slučajno te da bilježe ime svetoga Martina, i to stoga što se razaznaju ključni suglasnici njegova imena. Drugi je grafit, može se reći, nastao u 13. stoljeću i tipičan je primjer uglate glagoljice. Dug je 27, a visok 5 centimetara te svojom veličinom ispunjava dva reda. U prvom je redu sačuvano samo osam slova, dok su u drugom redu sačuvana samo dva i početak još jednoga. Treći je grafit najmanji, ali svoju posebnost zasniva na tome što su tri reda slova izvedena tipičnom (visećom) uglatom glagoljicom, dok se neka mogu odrediti kao postojanost/ trag oble glagoljice (primjerice slovo r). Treći lovčićki grafit također bilježi titularove suglasnike: BRT …MRT kao BR(a)T M(a)RT(in). Iz prve ruke viđeno gradivo studentima je pokazalo da je možda riječ o različitim vremenima, slovnim stilovima i rukama čiji su potezi ipak imali zajednički cilj – ostaviti trag i zajamčiti vječnost svojih, rukom izvedenih slova, znakova i simbola što komuniciraju svakodnevne male, ali i uzvišene duhovne teme svoga vremena.

Treća je, ujedno i posljednja, postaja našega putovanja bio Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici. Zavičajnom kulturnom baštinom usmjerenu terensku nastavu imalo je smisla započeti jednim našim nematerijalnim kulturnim dobrom – glagoljicom, a završiti drugim – bećarcem. Muzej se nalazi na Trgu bećarca gdje se moderna arhitektura i baština sklapaju s lokalnim geografskim obilježjima. U njemu se posjetitelji obrazuju i zabavljaju, uživajući u mnoštvu interaktivnih sadržaja osmišljenih s jednim ciljem – popularizacijom i muzealizacijom rimovanoga deseteračkog napjeva što je našemu Reljkoviću dizao kose na glavi, svjedočeći bogatstvo stare slavonske riči, Šokčeve i Šokičine kulture, ali i nekulture.

Obogaćeni novim znanjima – neki samo osvježavanjem istih – studenti su se u kasnim popodnevnim satima zaputili prema Osijeku. Postaje njihova putovanja možda su zaokružene, ali njihov put u daljnje obogaćivanje umova, nadopunjavanje svoga dosadašnjeg znanja i stvaranje neizbrisivih uspomena nastavlja se u nadolazećim akademskim godinama. Bilo kako bilo, uz vodstvo profesorica koje su cijelim svojim duhom i bićem posvećene prenošenju znanja i ljubavi prema slavenskoj književno-jezičnoj i kulturnoj ostavštini, svako će nadolazeće putovanje biti bogatije jer će naše stope nastaviti s praćenjem tragova predačke kreacije, bili naši preci glagoljašima ili ne!

Ivona Martić, studentica druge godine

jednopredmetnoga prijediplomskog studija Hrvatskoga jezika i književnosti

Terenska nastava studenata Povijesti umjetnosti

Dana 27. svibnja 2023. održao sam terensku nastavu u Zagrebu, na kojoj je sudjelovalo pet od ukupno devet studenata 3. godine studija Povijesti umjetnosti; dvije od ukupno šest studentica 2. godine studija Povijesti umjetnosti te jedna studentica 2. godine na Erasmusu. Dan prije puta jedna se studentica ispričala jer zbog privatnih razloga nije mogla putovati.

Ustanove u kojima se aktivnost terenske nastave realizirala bile su Galerija Klovićevi dvori te Muzej suvremene umjetnosti. Realizirane su sljedeće aktivnosti: obilazak stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti predstavljenog izložbama Okidači i Budućnosti te izložbe Vidljive. U  Galeriji Klovićevi dvori pregledali smo izložbe: Retrospektivna izložba Otona Ivekovića; Vis-à-Vis 200 – Arheološka baština otoka Visa; Atelijeri Medulićeva – sjećanje na zaborav.

Cilj terenske nastave bio je upoznavanje studenata s muzejskim ustanovama – specijaliziranim umjetničkim muzejima – posjetom aktualnim izložbama s ciljem analize izložaba te istraživanja za potrebe pisanja seminarskog rada. Ispunjeni su sljedeći očekivani rezultati terenske nastave: upoznavanje studenata s djelovanjem jedne od najznačajnijih specijalističkih umjetničkih muzejskih ustanova na nacionalnoj razini (Muzej suvremene umjetnosti), kao i s dijelom fundusa istoga muzeja prezentiranim na dvjema izložbama; upoznavanje studenata sa stilovima, pravcima, umjetnicima i umjetničkim djelima likovne umjetnosti 20. i 21. stoljeća; prepoznavanje i identificiranje stilova umjetnosti 20. stoljeća te primjera moderne i postmoderne umjetnosti. Posjetom izložbama studenti su stekli uvid u recentnu izložbenu aktivnost muzejskih ustanova najvišega ranga i upoznali su se s različitim oblicima muzejskog komuniciranja, kao i s muzeološkim aspektima interpretacije muzejskih predmeta.

Daniel Zec

Posjet studenata Informatologije Muzeju osobnih priča

U okviru kolegija “Uvod u muzeologiju” dana 22. 5. 2023. studenti prve godine preddiplomskog studija Informatologije posjetili su izložbe “Priče Roma” i “Priče Židova” u Muzeju osobnih priča. Cilj je ovog muzeja, koji čuva životne priče manjina u gradu Osijeku, boriti se protiv stereotipa i predrasuda prema drugima i drugačijima u našem okruženju te potaknuti razumijevanje i empatiju šire društvene zajednice prema manjinskim skupinama. Studenti su se upoznali s inovativnim pristupom (osobnim narativom) koji se u ovom muzeju na inovativan način koristi za prikaz manjinskih skupina i razvijanje empatije.

Sanjica Faletar

Posjet studenata Informatologije Arheološkom muzeju Osijek

Dana 8. 5. 2023. studenti 1. godine preddiplomskog studija Informatologije, u okviru nastave iz kolegija “Uvod u muzeologiju”, posjetili su Arheološki muzej Osijek. Viša kustosica dr. sc. Dragana Rajković i mag. archael. Antonio Lovrinčević proveli su studente kroz muzejski postav te održali predavanje o arheološkim istraživanjima, muzejskoj dokumentaciji i znanstvenoj obradi muzejske građe. Studenti su se upoznali i s muzejskim računalnim programima (M++, S++) koji se koriste za obradu muzejske građe i dokumentacije.

Sanjica Faletar

Terenska nastava u Zagrebu

Dana 20. i 21. 4. 2023. studentice 1. godine diplomskog studija Informatologije posjetile su četiri informacijske ustanove u Zagrebu, u okviru terenske nastave iz kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim ustanovama i Razvoj korisničkog iskustva aplikacije.

Prvog dana terenske nastave studentice su posjetile Gradsku knjižnicu u sastavu Knjižnica grada Zagreba (KGZ) i knjižnicu Filozofskog fakulteta. Nakon upoznavanja s najvećom mrežom narodnih knjižnica u Hrvatskoj (mreža Knjižnica grada Zagreba) studentice su uz stručno vodstvo posjetile sve odjele Gradske knjižnice (informativno-posudbeni odjel, odjel obrade i nabave, dječji odjel, glazbeni odjel te Središnju knjižnicu Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske) te se upoznale s njihovim djelovanjem i planovima za buduću zgradu knjižnice. Viša knjižničarka Jasmina Kenda održala je potom predavanje na temu koordinirane nabave građe u KGZ-u (jedinstven model u cijeloj zemlji) te upravljanju e-knjigama u narodnim knjižnicama. Studentice su potom posjetile knjižnicu Filozofskog fakulteta, jednu od rijetkih namjenski izgrađenih visokoškolskih knjižničnih zgrada u zemlji. Nakon obilaska knjižnične zgrade u pratnji više knjižničarke Jasmine Sočo, voditeljice Zbirke zapadne slavistike, i upoznavanja inovativnih knjižničnih usluga, studentice su posjetile Ured za studente s invaliditetom gdje su se upoznali s uslugom prilagođavanja ispitne literature. Na koncu su se studentice susrele s Irenom Kranjec, voditeljicom Zbirke za informacijske znanosti, koja ih je upoznala s izazovima izgradnje zbirke građe iz tog područja.

Drugog dana terenske nastave studentice su posjetile Hrvatsku knjižnicu za slijepe koja već preko pedeset godina proizvodi naslove u pristupačnim formatima (zvučne knjige, knjige na brajici i u strojno čitljivim oblicima) i pruža usluge osobama s teškoćama pri čitanju standardnog tiska. Ta knjižnica posebna je po tome što omogućava pristup knjižničnoj građi i informacijama korisnicima s teškoćama pri čitanju standardnog tiska prema njihovim potrebama i zahtjevima. A budući da sama proizvodi svoj fond, u njezinu se sastavu nalaze studiji za snimanje zvučnih knjiga i brajična tiskara koje su studentice također posjetile.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) studentice su obišle sve knjižnične odjele pri čemu su se detaljnije upoznale sa Zbirkom službenih publikacija i Zbirkom inozemne Croatice. Studentice su potom poslušale izlaganje u kojem je predstavljen rad Centra za razvoj hrvatske digitalne knjižnice. Na samom kraju studentice su posjetile Digitalni laboratorij NSK, koji je otvoren u siječnju 2020. godine, a čiji je cilj poticati kulturu inovacija te korisnicima i knjižničarima osigurati siguran prostor za upoznavanje s novim tehnologijama. On ujedno služi i kao podrška i referentna točka za sve vrste knjižnica u Hrvatskoj pri uvođenju digitalno orijentiranih usluga i razvojnih projekata u tom području. U tom se specijaliziranom prostoru, koji je zamišljen kao makerspace, fizički i virtualni prostor za kreativno korištenje, učenje i eksperimentiranje s novim digitalnim tehnologijama, nude obrazovni i razvojni programi te usluge poput 3D ispisa, snimanja podcasta i slično. Prvi je veći projekt Digitalnog laboratorija NSK Smart Library, mobilna aplikacija, odnosno virtualni vodič kroz prostor i usluge NSK. U nastanku ove aplikacije sudjelovala je i bivša FFOS-ova studentica Dragana Koljenik, koordinatorica laboratorija.

Sanjica Faletar

Terenska nastava u Travniku i Sarajevu

Studenti Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te Odsjeka za informatologiju u ponedjeljak, 17. travnja 2023., pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Marice Liović i prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić sudjelovali su na terenskoj nastavi u Travniku i Sarajevu.

Druženje s Travnikom počelo je na Plavim vodama uz potok Šumeća, što je početna i završna slika Andrićeve najopsežnije kronike, djela Travnička hronika. Nakon Šumeća Amela Tiro, muzejska pedagoginja Zavičajnoga muzeja Travnik, provela nas je ulicama Travnika do Tvrđave Stari grad, jednoga od fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne koji je nastao početkom 15 st. Sa zidina Tvrđave, koja danas ima status nacionalnoga spomenika Bosne i Hercegovine, imali smo prigodu uživati u panormami grada, ali i upoznati se s najvažnijim travničkim kulturno-povijesnim lokalitetima (Sahat kula, brojne džamije od kojih je možda najživopisnija Šarena džamija, Vezirov konak, Nadbiskupska gimnazija, Katolička crkva Ivana Krstitelja u kojoj je Ivo Andrić i kršten…) kao i one koje nobelovac Andrić spominje u svojim književnim djelima, ponajviše u romanu Travnička hronika.

Budući da je temeljni zadatak terenske nastave bio proširiti znanja o Ivi Andriću i njegovu književnom stvaralaštvu, razgledavanje Travnika nastavilo se u Memorijalnom muzeju Rodna kuća Ive Andrića, gdje su studenti dobili priliku vidjeti gdje je rođen književni nobelovac. Ondje su vidjeli književnikovu rodnu sobu uređenu tradicionalnim namještajem koji potječe iz vremena njegova rođenja (1892.) i knjižnicu s više od 700 književnih časopisa i knjiga u kojima se prikazuje Andrićev književni opus. Iznimnu vrijednost imaju časopisi u kojima je Andrić objavljivao svoje prve pjesme, prva izdanja njegovih zbirki i romana te knjige s njegovim potpisom koje su osobni dar Ive Andrića travničkome Muzeju. U sobi posvećenoj Travničkoj hronici studenti su vidjeli i faksimile rukopisa te prvo izdanje Travničke hronike (izdano u Beogradu 1945.), kao i mnoge fotografije, crteže i umjetničke radove koji prikazuju izgled Travnika u vrijeme kad se odvija radnja toga romana.

Nakon razgledanja Travnika i rodne kuće Ive Andrića, terenska nastava nastavila se u Sarajevu. Ondje smo u poslijepodnevnim satima prošetali uz Miljacku (Latinska ćuprija – Latinluk) te jednom od najstarijih i najživopisnijih orijentalnih tržnica u ovom dijelu Europe – Baščaršijom. Obogaćeni mnogim novim znanjima o Ivi Andriću i njegovu književnom stvaralaštvu  u večernjim satima, krenuli smo prema Osijeku, a iskustvo s terenske nastave u Travniku i Sarajevu zasigurno će nam svima ostati u lijepom sjećanju.

Ivana Majksner

Posjet studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku fonetičarki na HRT-u

Dana 20. 3. 2023. studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku i doc. dr. sc. Alma Vančura posjetili su HRT, centar Osijek gdje su imali priliku vidjeti rad fonetičara. Posjet je realiziran u okviru kolegija Govorne vježbe engleskog jezika koji preko teorijskih spoznaja osvješćuje spoznaje o glasu, a praktičnim vježbama osnažuje i poboljšava glas i izgovor te uspoređuje osobitosti engleskog i hrvatskog jezika. Fonetičarka Željana Nenadić El Mourtada pokazala je studentima kako izgleda čitav proces realizacije novinarskih priloga, od osmišljavanja teme, odrađivanja zadatka, čitanja i montiranja priloga do same govorne izvedbe novinara/voditelja tijekom informativnog programa. Boraveći u studiju, studenti su mogli proći vježbe razgibavanja govornog spleta te vidjeti kako fonetičarka daje posljednje upute voditeljici dok vježba najave i to samo nekoliko minuta prije emitiranja uživo programa Županijske panorame. Studenti su spoznali da je govorna izvedba pred kamerom završni dio cjelokupne i opsežne pripreme koja uključuje  verbalne i neverbalne vježbe, ali isto tako da su u cijeli proces uključeni brojni suradnici koji pomažu da novinar/voditelj djeluje uvjerljivo i stručno. Važnost dobrog i pravilnog (iz)govora nikada se ne smije zanemariti!

Posjet studenata pedagogije Dječjem kreativnom centru ,,Dokkica“

Studenti 1. godine diplomskog studija Pedagogije u okviru terenske nastave izbornog kolegija Vođenje kreativnosti nositeljice doc. dr. sc. Sanje Simel Pranjić posjetili su 27. siječnja 2023. godine Dječji kreativni centar ,,Dokkica“, koji provodi socijalne usluge za djecu i roditelje, odnosno odgojno-obrazovne programe. Predsjednica udruge Ines Novak srdačno je ugostila studente te ih upoznala s djelovanjem Dokkice, kao i sa samim prostorom, njegovim uređenjem i raznim alatima i tehnikama za poticanje kreativnosti djece i mladih. Studenti su imali prilike čuti o raznim projektima koji su do sada realizirani, poput projekata ,,Održivi razvoj kroz dramski odgoj“, ,,Učenje u zajednici“, ,,I tata je važan“, ,,Mir je moj đir“, kao i o aktualnim projektima, poput ,,Integrativni centar za savjetovanje i podršku“, ,,Junaci prirode“, ,,Medijsko obrazovanje je važno“. Uz to, dobili su uvid u mogućnosti volontiranja u Dokkici te su dodatno osvijestili važnost daljnjeg stručnog usavršavanja nakon diplomiranja. Posebno vrijednim studenti su procijenili uvid u mogućnosti zapošljavanja u civilnom sektoru, u okviru kojega također mogu dati svoj doprinos u odgoju djece i mladih. Ovim posjetom Dokkici uvidjeli smo mogućnosti daljnje suradnje, kojoj se jako radujemo!

doc. dr. sc. Sanja Simel Pranjić

 

Studenti Sociologije na terenskoj nastavi u Pečuhu

Studenti druge godine diplomskog studija Sociologije prošli su tjedan sudjelovali na dvodnevnoj terenskoj nastavi u Pečuhu u sklopu kolegija Metodičke vježbe pod vodstvom profesora Krunoslava Vukelića.

U programu terenske nastave posjetili su Generalni konzulat Republike Hrvatske, gdje su saznali zanimljive informacije o radu Konzulata i simbiozi Hrvata i Mađara. Potom su na Filozofskom fakultetu u Pečuhu poslušali raznovrsno i zanimljivostima ispunjeno predavanje profesora Stjepana Blažetina.

U dva su dana posjetili tri muzeja u Kulturnoj četvrti Szolnay – Szolnay, Vasarely te Csontvary, gdje im se pridružio i izv. prof. dr. sc. Željko Pavić. Prije povratka u Osijek posjetili su i TV toranj na planini Mescek, gdje se, naravno, popila kava.

Zbog zadovoljnih studenata i uspješnog putovanja, nadamo se da će ova terenska nastava prijeći u tradiciju!

Marta Keglević

 

Terenska nastava u Požegi

Dana 16. 12. 2022. studenti prve godine preddiplomskog studija Informatologije, u okviru terenske nastave na kolegiju Osnove informacijske djelatnosti, posjetili su Gradsku knjižnicu Požega i Požešku kuću.

Budući da se Gradska knjižnica Požega odnedavno nalazi u obnovljenoj i dijelom novoizgrađenoj zgradi, studenti su se iz prve ruke upoznali s izazovima planiranja novog knjižničnog prostora te ulogom koju fizički prostor ima u poslovanju jedne narodne knjižnice. Studente je u obilasku knjižnice vodila ravnateljica knjižnice Aleksandra Šutalo, koja je održala i uvodno predavanje. Kratki osvrt na rad pojedinih odjela studentima su dali voditelji dječjeg odjela, odjela književnosti, znanstvenog i studijskog odjela te odjela za mlade i multimediju.

Nakon posjete knjižnici studenti su posjetili novootvoreni interpretacijski centar Požeška kuća u kojem ih je voditelj Centra Matej Peharda upoznao s bogatom poviješću i kulturom grada Požege, a najhrabriji studenti odvažili su se na vožnju pijanim biciklom i dvoboj s barunom Trenkom.

Potom je Maja Žebčević Matić, voditeljica projekta Muzej u loncu, predstavila ovaj iznimno zanimljiv projekt čiji je osnovni cilj istražiti, dokumentirati i ponovo oživjeti vještine izrade zaboravljenih jela Požege i Požeštine.

Na koncu su studenti u pratnji kustosice Gradskog muzeja Požega Ivane Domanović obišli grad uz pomoć mobilne aplikacije Blago Požege koja omogućuje upoznavanje grada kroz nekoliko ruta (znameniti Požežani, požeška arhitektura itd.).

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Terenska nastava u Zagrebu

Zagreb, 8. 12. 2022. – Posjet Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Potaknuti sadržajem kolegija Analiza pogrešaka i nastava stranog jezika na kojemu analiziramo tipične pogreške učenika i studenata engleskog jezika, njihove vrste i izvore, odlučili smo se posjetiti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, instituciju koja provodi jedan od najvažnijih procesa u hrvatskom obrazovnom sustavu, državnu maturu i koja se, osim testiranja znanja, bavi i pogreškama koje pri tome nastaju.

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pozdravio je studente te dodao kako je biti učitelj najljepši i najodgovorniji posao. Nakon uvoda ravnatelja NCVVO-a predstavila se Ira Tretinjak, voditeljica Odjela za predmetne koordinatore, koja se ujedno bavi psihometrijskom analizom ispita državne mature te je u NCVVO-u još od probne mature školske godine 2008./2009.

Studenti su u dva dijela interaktivnih predavanja saznali kako se izrađuju i evaluiraju ispiti državne mature iz engleskoga jezika.

Prvi dio vodile su Cvjetanka Božanić i Sanja Vrhovec-Vučemilović, članice stručne radne skupine, koje od ranih početaka državne mature izrađuju ispite engleskoga jezika. Cvjetanka Božanić, koja u zagrebačkoj X. gimnaziji predaje španjolski i engleski jezik, naglasila je kako je sretna svojim poslom, nije zažalila i bila je samo tri mjeseca izvan struke. Sanja Vrhovec-Vučemilović voditeljica je stručne radne skupine za engleski jezik. Objasnila je kako ciklus razvoja testa traje oko dvije godine te se sastoji od planiranja, dizajniranja i razvoja zadataka pri čemu je naglasila kako nemaju na kome testirati zadatke, pa tako među sobom testiraju, provode i prate rezultate. Božanić i Vrhovec-Vučemilović također su predstavile potencijalnu novu maturu za 2024. godinu. U novoj maturi razmišljaju o promjeni zadataka, uz naglasak na malim promjenama kako ne bi previše iznenadile pristupnike ispitima. Također se raspravljalo o uvođenju elementa ispitivanja govorenja (engl. speaking) što zahtijeva velike pripreme i logistički je jako zahtjevno. Nedostatak je tog elementa to što sprječava hrvatsku maturu da bude priznata na razini koju promovira međunarodna organizacija ALTE – The Association of Language Testers in Europe. Kao još jednu promjenu razmatraju mogućnost uvođenja novog tipa eseja u sekciji pisanja (engl. writing). Na postavljeno pitanje studenta o razinama na maturi stručnjakinje su odgovorile kako uvođenje C1 razine kao više razine državne mature iz Engleskoga jezika ne bi bilo pošteno prema svima, zato ostaje B2, iako rezultati pokazuju visok postotak riješenosti, čak preko 80 %. Navele su kako su prilikom uvođenja državnih matura testiranjem učenika 1. i 2. razreda srednjih škola uvidjele da su učenici bili na A2 razini, tako da se razina znanja engleskog jezika očito povećala. Nakon rasprave donijele su pregled kurikuluma na kojemu se matura temelji. Također su predstavile problem opterećenja brojem predmeta u 4. razredu srednjih škola, gdje kao rješenje navode uvođenje modula kako, na primjer, učenici koji žele na medicinski fakultet ne bi morali učiti programiranje nego predmete koji su korisni za njihovu buduću struku ili područje kojim se žele baviti. U nastavku predstavljanja kurikuluma objasnile su način bodovanja te navele kako je raspravljački esej bolji jer se razmišlja i o drugoj strani, o oba argumenta. Predstavile su pripreme za ispit i savjetovale da treba raditi na pripremama različitih struktura teksta kao što su poruke, e-mailovi, eseji i slično, a na nastavi bi teme trebalo unaprijed prodiskutirati kako bi učenici odmah znali o čemu pisati. Diskutiralo se o metodologiji ispravljanja eseja na maturi te su navele sedam ispravljenih eseja po satu kao prosjek za iskusne ispravljače. Također su govorile o žalbama, navodeći da dobiju 400 – 500 žalbi po roku. Esej pregleda minimalno dvoje ljudi. Norma za ispravljače iznosi 50 – 70 eseja po danu, ali ukoliko je ispravljač umoran, napušta ispravljanje ispita kako ne bi došlo do greške. Pred kraj su prikazani primjeri eseja na osnovnoj razini te su stručnjakinje objasnile upute za ispravljače. Cvjetanka Božanić i Sanja Vrhovec-Vučemilović po završetku prvog dijela bile su otvorene za pitanja i dinamičnu raspravu.

Drugi dio predstavljanja rada NCVVO-a održala je psihologinja dr. sc. Natalija Ćurković s odjela za istraživanje, koja je govorila o psihometrijskim analizama valjanosti ispita na maturi. Stručnjakinja je prikazala i objasnila mjerenja kao što su normativno-kriterijsko, gdje se učenicima da ispit te ih se međusobno uspoređuje, a kriteriji se postavljaju samo unutar grupe (na primjer razred). Formativno-sumativno mjerenje objašnjeno je kao kontinuirano mjerenje gdje se učeniku da do znanja gdje se nalazi. Navela je da trošak cijelog procesa ispita državnih matura iznosi oko 20 milijuna kuna godišnje. Glavno pitanje koje se postavlja jest mjerimo li ono što zapravo želimo mjeriti, kao i jesu li rezultati pouzdani, ispit prikladan za učenike, jesu li zadaci povezani. Kao metodu utvrđivanja valjanosti ispita navela je provođenje psihometrijske analize, a kao svrhu mature izlučivanje najboljeg; nije cilj ostvariti maksimalan broj jer time ne vidimo koliko još učenik može, testiraju se granice te se time radi selekcija. Raspravljalo se kako težina zadatka nije odrednica je li zadatak dobar ili ne te o diskriminantnosti zadatka kao odrednice dobrih i lošijih učenika. Zaključak je da je psihometrijska analiza nužna za zaključke o kvaliteti ispitnog materijala.

Završetkom drugog dijela nastavio se neformalni razgovor s Cvjetankom Božanić i Sanjom Vrhovec-Vučemilović koje su prikazale najproblematičnije zadatke nakon rezultata predstavljenih u drugom dijelu te je diskusija povedena pitanjima studenata.

9. 12. 2022. – Posjet izdavačkoj kući Školska knjiga d. d.

Na kolegiju Analiza pogrešaka i nastava stranog jezika bavimo se i analizom nastavnog materijala, pa je to bio razlog zašto smo odlučili posjetiti i poduzeće koje se bavi upravo time.  Školska knjiga d.d. vodeća je izdavačka kuća u Hrvatskoj s vrlo bogatom tradicijom i raznolikim izborom udžbeničkih i priručničkih izdanja, pogotovo za nastavu stranih jezika.

U Školskoj knjizi studenti su prisustvovali interaktivnom predstavljanju procesa nastajanja udžbenika uz Vlastu Čeliković (urednicu za engleski jezik), Adama Vuka (urednika za njemački jezik) i Melitu Jurković (autoricu udžbenika). Nakon predstavljanja studenti su uz raspravu s navedenim urednicima i autorima rješavali kviz o stranim izdavačima za njemački i engleski jezik, okvirnom broju učitelja engleskog i njemačkog jezika u hrvatskim školama, broju osnovnih i srednjih škola te procesu i fazama nastajanja jednog udžbenika. Studenti su prvo samostalno poredali faze nastajanja udžbenika, zatim uz stručnjake po redu naveli istraživanje tržišta, proučavanje kurikuluma/programa Ministarstva, osmišljavanje koncepcije rukopisa, pisanje rukopisa, osmišljavanje dizajna, recenzentski postupak, lekturu, grafičko oblikovanje rukopisa, korekturu te kao posljednje tisak. Razgovaralo se o kurikulumu te ZEROJ-u (Zajednički europski referentni okvir za jezike, engl. CEFR) i o razinama znanja stranih jezika općenito. Kao prosjek izrade jednog udžbeničkog kompleta naveli su dvije godine, a osim udžbenika izrađuju i različite rječnike za sve uzraste. Nakon pitanja studentice naglasili su kako autori moraju biti svjesni interesa učenika uz raspravu o balansu opće kulture. Predstavljen je udžbenik Forward 4 autorica Anice Gregović, Vlatke Ivić, Melite Jurković i Aleksandre Pavličević. Udžbenik Forward 4 namijenjen je učenicima gimnazija i srednjih škola te su cjeline udžbenika medicina, povijest umjetnosti (od klasika do modernosti), pravo za učenike koji su zainteresirani za pravo, znanost i tako dalje, a na kraju se nalazi književnost. Na pitanja studenata pojasnili su kako se nalaze autori za udžbenike – uglavnom preko konferencija, stručnih vijeća te natjecanja gdje prate nastavnike i po tome odrede one koji su kreativni i skloni autorskom izrazu i metodičkom pristupu poučavanja jezika. Pozvali su studente da se nakon diplome učlane u HUPE (Hrvatsko udruženje profesora i nastavnika engleskog jezika) te u ekvivalent za njemački KDV (Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika). Na pitanja studenata navode da nikada nisu brojili, ali da u prosjeku troškovi izrade udžbenika iznose oko 50 000 kn, a autori unutar tematskog područja koje kurikulum određuje imaju potpunu autorsku slobodu.

Melita Jurković naglašava važnost postupnosti kod pisanja udžbenika, pa tako i važnost suradnje i timskog rada s dobrim urednikom. Kao duljinu trajanja osmišljavanja kakav bi udžbenik bio navodi 3 – 4 mjeseca, autori provode mnogobrojne sate istražujući teme. Autorica komentira uspoređivanje filmova za učenike, uvođenje književnosti kao aktivnosti te drugih kreativnih zadataka.

Adam Vuk komentira suradnju: „Sve se temelji na dobroj suradnji autora i urednika“, a Vlasta Čeliković kao kriterije za autora navodi dobro poznavanje engleskog jezika i dobru metodiku, kao i rad, iskustvo s barem dvije ili tri generacije učenika.

Na pitanje studenata povela se rasprava o dijelu slušanja u udžbenicima gdje se ističe važnost različitih naglasaka i dijalekata, kao i kontrole i balansa između izvornih i neizvornih govornika.

Na kraju su studenti posjetili grafički odjel Školske knjige i doznali koji su osnovni procesi pri vizualnom i grafičkom uređivanju udžbenika.

Slobodno vrijeme proveli smo na prekrasnom zagrebačkom Adventu!

 

Tanja Gradečak, izv.prof.

Nera Kovač

Lea Vadas

Terensko istraživanje u Bošnjacima

Terenska nastava iz kolegija Hrvatska usmena književnost održana je u Bošnjacima 10. prosinca 2022. za studente jednopredmetnoga i dvopredmetnoga preddiplomskog studija hrvatskoga jezika i književnosti pod vodstvom prof. dr. sc. Ružice Pšihistal. U Šumarskom muzeju organiziran je susret s lokalnim kazivačima koje je voditeljica najprije upoznala s ciljevima i metodologijom terenskoga istraživanja i zamolila ih za informirani pristanak. Podijeljeni u skupine studenti su tijekom slobodno strukturiranoga intervjua s kazivačima bilježili i snimili kazivanja. Nastava je uključila i obilazak župne crkve i svetišta uz stručno vodstvo te obilazak Šumarskoga muzeja. Prije povratka u program je uključen i obilazak Centra za promociju poljoprivrede i ruralni razvoj „Slavonska kuća“, gdje su studenti upoznali osnovne elemente slavonske tradicijske kulture.

Snimljenu građu studenti će u okviru predviđenih zadaća seminarske nastave transkribirati i prirediti za usmenoknjiževnu analizu.

prof. dr. sc. Ružica Pšihistal

Terenska nastava u Puli i Rijeci

Studenti polaznici kolegija Informacijska i digitalna pismenost u nastavi (I. g. diplomskog studija informatologije, informacijskih tehnologija, nakladništva, engleskog, njemačkog i mađarskog jezika i književnosti te III. g. preddiplomskog studija informatologije) od 30. studenog do 2. prosinca 2022. godine bili su na terenskoj nastavi u organizaciji izv. prof. dr. sc. Ivane Martinović u suradnji s dr. sc. Dejanom Golenko s Pravnog fakulteta u Rijeci i doc. dr. sc. Martinom Mavrinac s Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prvi dan terenske nastave bio je posvećen sajmu Sa(n)jam knjige u Istri koji se 20 godina održava u Puli i promocijama dviju knjiga: Granica bugarske autorice Kapke Kassabove i Potopljeni grad talijanske spisateljice Marte Barone. Sljedeći dan posjetili smo Muzej grada Rijeke – Palaču Šećerane i Dječju kuću te smo na Medicinskom fakultetu u Rijeci sudjelovali u programu informacijske pismenosti u medicini. Treći dan terenske nastave u Knjižnici Pravnog fakulteta u Rijeci sudjelovali smo u programu informacijskog i digitalnog opismenjavanja te zajedno sa studentima prve godine prava na kolegiju Pravno pisanje.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović

Terenska nastava u Novom Sadu

U utorak, 22. studenoga 2022., studenti i profesori Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te Odsjeka za informatologiju bili su na terenskoj nastavi u Novom Sadu. Cilj terenske nastave bio je proširiti znanje o književnome nobelovcu Ivi Andriću i jednom od njegovih najpoznatijih romana Na Drini ćuprija. U terensku nastavu uključilo se 26 studenata koji su pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Marice Liović, prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić, izv. prof. dr. sc. Maje Glušac i  izv. prof. dr. sc. Ane Mikić Čolić u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu pogledali predstavu Na Drini ćuprija, dramsku adaptaciju Andrićeva romana u režiji Kokana Mladenovića.

Predstava Na Drini ćuprija raskošno je scenografski, koreografski i glazbeno osmišljena i uprizorena, a njezina radnja proteže se, kao i radnja Andrićeva romana, tijekom nekoliko stoljeća. Dramsku radnju obogaćuje višejezična izvedba, pa se osim dijaloga i monologa na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, mogu čuti i oni na turskom, njemačkom i mađarskom (naravno, popraćeni prijevodom). Najzanimljivije i najupečatljivije scene čine sjajni monolozi i dijalozi koji andrićevski uprizoruju istaknute i, zanimljivo, većinom ženske likove Andrićeva romana, poput monologa lude Ilinke, prikaza nesretne sudbine lijepe i mudre Fate Avdagine (koji je praćen čak i scensko-glazbenom izvedbom pjesme o Fati preuzete sa stranica romana Na Drini ćuprija) te prikaza Lotike i njezina hotela, kao i scena kojom se prikazuje epizoda Ćorkanova rasplesanog prelaska preko zaleđene ograde mosta na Drini. Kao najslabiji dio predstave mogu se istaknuti činjenica da je njezina radnja u odnosu na radnju Andrićeva romana proširena do kraja 20. stoljeća, tj. ne završava s 1914. godinom, nego se proteže čak do 1990-ih. – činjenica u kojoj se, uz izraženo redateljsko politiziranje, gubi izvorni Andrićev tekst – te trajanje od dva sata i trideset minuta bez pauze.

Ipak, uzimajući u obzir činjenicu da se dramski tekst uvijek mora prilagoditi zahtjevima izvedbe na pozornici, a najčešće i suvremenim društveno-političkim prilikama, terenska je nastava studentima pružila mogućnost za daljnju raspravu o aktualnosti, ali i različitim mogućnostima aktualizacije Andrićeva književnog djela.

                               

                                

                                

Terenska nastava u Gorjanima

Usmena književnost u izvornom kontekstu

Terenska nastava studenata prve i druge godine Sveučilišnoga preddiplomskoga jednopredmetnog studija hrvatskog jezika i književnosti održala se 4. lipnja 2022. godine u Gorjanima.U sklopu kolegija Hrvatska usmena književnost posjetili smo seosku kuću u Gorjanima i Župnu crkvu sv. Jakova, a pri povratku svratili smo u Đakovačku katedralu sv. Petra i Muzej Đakovštine. Na izazovno i sasvim novo iskustvo vodila nas je prof. dr. sc. Ružica Pšihistal. Cilj terenske nastave bio je proširiti znanje o mjestima na kojima se njeguje tradicija, ali i načinu na koji se prema njoj ophodi. Profesorica Pšihistal nastojala je studentima približiti živu usmenu književnost koja se može i ćuti i vidjeti i s njom razgovarati! U razgovoru s kazivačicama koje su nas najtoplije ugostile, proširili smo svoje poglede na usmenu književnost i tradiciju koja se dugi niz godina brižljivo njeguje. Svaka skupina dobila je jednu kazivačicu s kojom je kroz razgovor pokušala pridobiti informacije iz njihovih života u ranijim razdobljima. Hrvatska usmena književnost predstavila nam se ne samo kao kolegij već i kao živa osoba, a to su upravo te kazivačice koje su svojim usmenim predajama dočarale njezinu postojanost. Tradicija je popraćena običajima, a obuhvaća pjevanje pjesama karakterističnih za pojedine događaje – blagdane. Na blagdan Duhova Ljelje – djevojke iz sela Gorjani – odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode pjesme i ples poznat kao ”mačevni ples”. Veliki je odaziv na taj dan, a ostale blagdane jednako društveno provode u duhu tradicije. Nakon razgovora s kazivačicama, voditelj Ivan Lović uputio nas je u muzejski dio kuće u kojemu nas je detaljnije upoznao s Ljeljama, a imali smo mogućnost vidjeti kako su izgledale njihove nošnje. U tom dijelu nalazi se i nekoliko soba u kojima se može boraviti, a svakodnevno se odvijaju neki događaji koji ispunjavaju taj prostor. Osim vokalnog dijela u koji spada konverzacija, instrumentalni dio u kojem je voditelj Ivan Lović zasvirao gajde bio nam je prava novotarija i osvježenje.  Muzej Đakovštine bio nam je pravi užitak jer sve ono što smo znali dobilo je jasnu sliku onda kada smo stupili u njega. Muzej je smješten u zgradu bivšeg kotara, izgrađenoj potkraj 19. stoljeća, u današnjoj ulici Ante Starčevića u Đakovu. Stalni postav muzeja bazira se na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, a otvaran je sukcesivno. Etnološki dio, svojim raznolikim i šarenim nošnjama koje su virile iz staklenih izloga, ostavio je najviše oduševljenja. U Župnoj crkvi sv. Jakova vidjeli smo oltarne slike i oslikane zidove, a u sjećanju će nam ostati slika znamenitoga gorjanskoga župnika Adama Filipovića Heldentalskoga. U Katedrali sv. Petra imali smo poučno predavanje o njezinoj prošlosti i samim početcima njezine izgradnje. Najveća je katolička crkva u Hrvatskoj, a veliki doprinos u njezinu stvaralaštvu imao je Josip Juraj Strossmayer koji je 1849. godine imenovan đakovačkim ili bosanskim i srijemskim biskupom, s geslom ”Sve za vjeru i domovinu“. Biskup Josip Antun Čolnić nadogradio je katedralu 1761. godine i podigao biskupski dvor. Ispod glavnog oltara i poprečne lađe velika je kripta s grobnicom biskupa Josipa Jurja Strossmayera (Osijek, 1815. – Đakovo, 1905.). U kripti katedrale su i grobnice biskupa prije i poslije Strossmayera. Nakon iscrpnog i poučnog razgledavanja zadnje predahnuli smo u restoranu, a u povratak smo se uputili obogaćeni znanjem i novim nesvakidašnjim iskustvima.

Ivona Martić