Održan okrugli stol o mađarsko-hrvatskim odnosima: povjesničari dviju zemalja o preporodu, modernizaciji i revoluciji

Odsjek za povijest

U Velikoj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku 9. studenoga održan je okrugli stol „Mađarsko-hrvatski odnosi u razdoblju nacionalnoga preporoda, modernizacije i revolucije”. U raspravi su sudjelovali dr. Mónika Mátay s Katedre za gospodarsku i društvenu povijest Instituta za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Eötvös Loránd (ELTE), prof. dr. Róbert Hermann iz Instituta i arhiva za povijesna istraživanja VERITAS i sa Sveučilišta Károli Gáspár, dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu te dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Razgovor je moderirala doc. dr. sc. Eldina Lovaš, a okrugli stol svojim je pozdravom otvorio generalni konzul Mađarske u Osijeku János Magdó.

U uvodu je istaknuto da su stanovništvo zemalja Svete Krune u stoljećima prije pojave nacionalnog pitanja povezivali zajednička domovina i povijest, a da se društvena podjela temeljila na staležu, a ne na jeziku ili etničkom podrijetlu. Pripadnici staleške nacije, natio Hungarica, uživali su jednak pravni položaj bez obzira na jezik, a latinski je sve do sredine 19. stoljeća omogućavao komunikaciju u višejezičnoj državi. Središnje je pitanje bilo što je dovelo do nestanka tih pojava te zašto su se u revoluciji 1848./1849. hrvatska i mađarska strana našle na suprotnim položajima.

Cilj okruglog stola bio je sagledati sličnosti i razlike mađarskog i hrvatskog nacionalnog preporoda te njihovo vrednovanje u dvjema historiografijama. Razgovor se vodio oko pojmovne razlike između političkog nacionalizma, odnosno ideje državne nacije, i etničko-jezičnog nacionalizma, koji se oslanja na zajednički etnos, jezik i narodnu tradiciju, odnosno Herderov „narodni duh”. Kao primjer hrvatskog političara koji je mađarska postignuća vrednovao pozitivno spomenut je grof Janko Drašković, kojega mađarska historiografija naziva „hrvatskim Széchenyijem”.

Dr. Mátay govorila je o obilježjima mađarskog preporoda i širenju nacionalnih ideja iz političkih i intelektualnih krugova prema široj populaciji, dok je dr. Kolak Bošnjak razmatrala što se u to doba smatralo „hrvatskim” te kako su hrvatske elite razumjele mađarske ciljeve. Dr. Hermann osvrnuo se na uskladivost političkih težnji i mogućnost dogovora 1848. i 1849., a dr. Holjevac na različita shvaćanja državnog uređenja i povijesnih prava, ulogu bečkog dvora te nastanak dugovječnih nacionalnih stereotipa.

Susret mađarskih i hrvatskih povjesničara pokazao je da se ista razdoblja i isti događaji mogu tumačiti iz različitih historiografskih perspektiva. Nakon razgovora publika je imala priliku gostima postaviti pitanja, a najavljen je i nastavak ciklusa i suradnje mađarskih i hrvatskih povjesničara. Rasprava je potvrdila da je zajednička povijest dvaju naroda složenija od pojednostavljenih slika koje su se zadržale u javnosti.

Tekst: Lana Trabak i Petra Klišanin

Fotografije: Danijel Jelaš