Naziv projekta: Interdisciplinarni pristupi karijernom razvoju mladih istraživača (INTERKARM)
Vrsta projekta: Projekt financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), u sklopu programa Europske unije NextGenerationEU
Trajanje projekta: Listopad 2025. – rujan 2029.
Voditeljica projekta: Izv. prof. dr. sc. Anita Dremel
Suradnici na projektu: Katarina Bogatić, prof. dr. sc. Branko Bognar, dr. sc. Karlo Bojčić, dr. sc. Ljiljana Bujas, dr. sc. Mia Filipov, prof. dr. sc. Renata Jukić, dr. sc. Juraj Jurlina, doc. dr. sc. Sara Kakuk Fridl, prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš, prof. dr. sc. Goran Livazović, prof. dr. sc. Željko Pavić, prof. dr. sc. Marija Sablić, doc. dr. sc. Sanja Simel Pranjić, dr. sc. Nemanja Spasenovski, Narcisa Vrbešić-Ravlić i doc. dr. sc. Senka Žižanović.
Kratak opis projekta: Projekt INTERKARM – Interdisciplinarni pristupi karijernom razvoju mladih istraživača usmjeren je na istraživanje društvenih, institucionalnih i epistemoloških čimbenika koji oblikuju profesionalni razvoj doktoranada i istraživača u ranoj fazi karijere. Projekt interdisciplinarno povezuje pedagogiju, sociologiju, pravo i prirodne znanosti s ciljem cjelovitijeg razumijevanja izazova karijernog razvoja mladih istraživača u suvremenom akademskom okruženju. U središtu projekta nalazi se analiza postojećih modela supervizije na doktorskim studijima u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na institucionalnu podršku, mentorske odnose i kompetencije, rodne nejednakosti, profesionalni stres te vrijednosne i epistemičke orijentacije mladih istraživača. Istražuje se i utjecaj širega akademskog konteksta obilježenog internacionalizacijom, kompetitivnošću, pritiscima produktivnosti i komercijalizacijom obrazovanja na razvoj znanstvenih karijera. Metodološki, projekt kombinira kvantitativne i kvalitativne istraživačke pristupe, uključujući anketna istraživanja, polustrukturirane intervjue, analizu dokumenata i participativne istraživačke metode. Na temelju rezultata istraživanja razvit će se i validirati holistički model supervizije i karijerne podrške koji obuhvaća akademsku, profesionalnu i psihosocijalnu dimenziju razvoja mladih istraživača. Projekt će rezultirati i smjernicama te edukativnim materijalima za unaprjeđenje mentorskih praksi i doktorskog obrazovanja, uz poseban naglasak na aktivno uključivanje mladih istraživača, interdisciplinarnu suradnju i otvorenu znanost.
Naziv projekta: Hrvatska, Mađarska i Romi: Inkluzivna rješenja za usklađeno obrazovanje (CHERISH – Croatia, Hungary, and Romani: Inclusive Solutions for Harmonized Education)
Vrsta projekta: Projekt razvoja kurikula financiran u okviru INTERREG VI-A Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2021. – 2027., uz sufinanciranje Europske unije
Trajanje projekta: Ožujak 2026. – listopad 2027.
Vodeći partner: Sveučilište u Pečuhu (Pécsi Tudományegyetem), Mađarska
Voditeljica projekta na Filozofskom fakultetu u Osijeku: doc. dr. sc. Stephanie Jug
Suradnici na projektu na Filozofskom fakultetu u Osijeku: Ana Kurtović, Anita Dremel, Vera Blažević Krezić, Ksenija Benčina, Biljana Oklopčić, Sergej Filipović, Ivana Perkušić, Mirna Varga i Amanda Glavaš. U administrativnoj provedbi projekta sudjeluju Bruno Eržić, Marijeta Ravlić i Mario Varga.
Kratak opis projekta: Projekt CHERISH – Hrvatska, Mađarska i Romi: Inkluzivna rješenja za usklađeno obrazovanje usmjeren je na jačanje društvene uključivosti u visokom obrazovanju, s posebnim naglaskom na romske mlade i mlade iz socioekonomski nepovoljnijih sredina u hrvatsko-mađarskom pograničnom području. Projekt polazi od problema njihove nedovoljne zastupljenosti u visokom obrazovanju, slabijih obrazovnih aspiracija te povećanog rizika od odustajanja od studija. Dugoročni je cilj povećati broj mladih Roma koji nastavljaju obrazovanje te smanjiti stopu odustajanja među studentima iz ranjivih i podzastupljenih skupina, istodobno razvijajući inkluzivnije akademsko okruženje. Aktivnosti projekta obuhvaćaju prilagodbu modela studentske zajednice podrške za studente u nepovoljnom položaju, razvoj novih nastavnih sadržaja o manjinama, društvenim nejednakostima i predrasudama te njihovu digitalizaciju i dostupnost na platformi Moodle. Razvijaju se i kurikuli usmjereni na prevenciju odustajanja od studija kroz jačanje mekih vještina potrebnih za uspješno akademsko učenje i djelovanje. Poseban dio projekta čine suradničke aktivnosti sa studentima usmjerene prema mladima iz romskih i drugih društveno ranjivih zajednica, kojima se nastoji približiti visoko obrazovanje i potaknuti nastavak školovanja.
Naziv projekta: P/Ostajemo li konzervativno društvo? Istraživanje roda i seksualnosti kroz društveni kontekst, vrednote i prakse (KONtRaSt)
Vrsta projekta: Znanstveno-istraživački projekt financiran u okviru programa Europske unije NextGenerationEU, kroz Poziv za financiranje institucionalnih istraživačkih projekata iz Mehanizma za oporavak i otpornost
Trajanje projekta: Listopad 2025. – rujan 2029.
Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Tanja Vučković Juroš
Suradnici na projektu: izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić, prof. dr. sc. Branka Galić, doc. dr. sc. Goran Koletić, dr. sc. Đurđica Degač, dr. sc. Luka Jurković i Izvor Rukavina. Vanjski suradnici na projektu su izv. prof. dr. sc. Anita Dremel, dr. sc. Mirjana Adamović i dr. sc. Maja Gergorić.
Kratak opis projekta: Projekt KONtRaSt – P/Ostajemo li konzervativno društvo? Istraživanje roda i seksualnosti kroz društveni kontekst, vrednote i prakse usmjeren je na multidimenzionalno istraživanje promjena rodnih i seksualnih prava, vrednota i praksi u suvremenom hrvatskom društvu. Polazeći od širih procesa kulturnih, vrijednosnih i političkih polarizacija, projekt istražuje kreće li se hrvatsko društvo prema većoj rodnoj i seksualnoj egalitarnosti ili prema oblicima nove konzervativnosti, uključujući promjene povezane s djelovanjem antirodnih mobilizacija. Istraživanje povezuje analizu društvenog i političkog konteksta s proučavanjem vrijednosnih orijentacija, javnih rasprava, medijskih prikaza te konkretnih rodnih i seksualnih praksi građana. Metodološki se primjenjuje višemetodski pristup koji kombinira sekundarne analize postojećih podataka s prikupljanjem i analizom novih kvalitativnih i kvantitativnih podataka. Posebna se pozornost posvećuje razvoju multidimenzionalnih pokazatelja rodnog i seksualnog konzervativizma te korištenju sekundarne analize kvalitativnih podataka. Završna integrativna i komparativna analiza povezat će rezultate različitih istraživačkih dionica kako bi se dobila cjelovitija slika odnosa između društvenog konteksta, vrijednosti i svakodnevnih praksi. Projekt pritom nastoji otvoriti i nove pravce istraživanja roda i seksualnosti u Hrvatskoj te pridonijeti razvoju metodoloških pristupa i praksi otvorene znanosti.
Naziv projekta: Društvena odgovornost i profesionalna etika hrvatskih istraživača (RESETH)
Vrsta projekta: Istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), IP-2022-10-2911
Trajanje projekta: Prosinac 2023. – prosinac 2027.
Nositelj projekta: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Voditeljica projekta: Dr. sc. Marija Brajdić Vuković
Suradnica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Osijek: Izv. prof. dr. sc. Anita Dremel
Kratak opis projekta: Projekt RESETH istražuje kako hrvatski istraživači iz različitih znanstvenih područja razumiju, doživljavaju i prakticiraju društvenu odgovornost znanosti. Poseban je naglasak na povezanosti društvene odgovornosti i profesionalne etike, vrijednostima, stavovima i ponašanjima istraživača te odnosu znanosti i društva, uključujući djelovanje znanstvenika u vrijeme društvenih kriza. Projekt kombinira anketna istraživanja, polustrukturirane intervjue i kreativne istraživačke metode, a rezultati trebaju pridonijeti razvoju politika društvene odgovornosti znanosti u Hrvatskoj.
Naziv projekta: Transformacije lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj. globalni izazovi i razvojni potencijali
Vrsta projekta: NextGeneration EU projekt (2024.-2027.).
Trajanje projekta: 01.01.2024. – 31.12.2027.
Voditelj projekta: dr. sc. Mateo Žanić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
Suradnik na projektu s Odsjeka za sociologiju: prof. dr. sc. Željko Pavić
Kratak opis projekta: Jedno od ključnih istraživačkih pitanja početkom 21. stoljeća jest kako se globalne društvene promjene odražavaju na život u lokalnim zajednicama. Na lokalne društvene odnose na različite načine utječe niz društvenih rizika i kriza kao što su pandemije, klimatske promjene, demografsko starenje, migrantske krize i ratovi. U sklopu provedbe projekta cilj je utvrditi na koji način u Republici Hrvatskoj dolazi do prožimanja lokalnih društvenih odnosa i širih društvenih procesa.
Naziv projekta: Playing the academic game: istraživačke i objavljivačke strategije znanstvenika u kontekstu evaluacije znanstveno-istraživačkog rada – EVALDEMIC
Vrsta projekta: NextGeneration EU projekt (2024.-2027.).
Trajanje projekta: 01.01.2024. – 31.12.2027.
Voditelj projekta: dr. sc. Adrijana Šuljok (Institut za društvena istraživanja Zagreb)
Suradnik na projektu s Odsjeka za sociologiju: prof. dr. sc. Željko Pavić
Kratak opis projekta: Projektom se želi istražiti učinke sve intenzivnijih promjena u načinima evaluacije znanstveno-istraživačkog rada, vidljive kroz uvođenja metričkih pokazatelja uspješnosti, na istraživačke i objavljivačke strategije znanstvenika u društvenim i prirodnim znanostima, kako one pozitivne tako i one negativne. Učinci ovih promjena (pritisci prema povećanju produktivnosti – “publish or perish“ te „objektiviziranje i metrizacija“ sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada) sve više se počinju istraživati, no još uvijek su uglavnom nepoznati.
Naziv projekta: COLOURS – COLlaborative innOvative sUstainable Regional UniverSities
Akronim: COLOURS
Vrsta projekta: Erasmus+ projekt Europskih sveučilišta (ERASMUS-EDU-2023-EUR-UNIV), broj projekta 101124491
Trajanje projekta: Siječanj 2024. – prosinac 2027.
Nositelj projekta: Sveučilište Paderborn, Njemačka
Partner: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Suradnica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Osijek: Izv. prof. dr. sc. Anita Dremel
Kratak opis projekta: COLOURS je savez devet europskih sveučilišta usmjeren na razvoj inovativnog, interdisciplinarnog i međunarodno povezanog visokog obrazovanja. Projekt povezuje obrazovanje, istraživanje i inovacije s društvenim izazovima te posebno naglašava zelenu, digitalnu i društvenu tranziciju, održivost, raznolikost i suradnju sveučilišta s lokalnim i regionalnim zajednicama.
Naziv projekta: Razlike u kultivacijskim efektima starih i novih medija
Vrsta projekta: Interni projekt FFOS-a
Trajanje projekta: 01.01.2023. – 01.01.2026.
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Željko Pavić
Suradnik na projektu s Odsjeka za sociologiju: dr. sc. Juraj Jurlina
Kratak opis projekta: Sociološka analiza razlika u društvenim učincima starih i novih medija
Naziv projekta: Digitalno majčinstvo 2 – upotreba inovativnih tehnologija za povećanje kvalitete života zaposlenih majki
Akronim: DIGI_MOM2
Vrsta projekta: Znanstveno-istraživački projekt
Trajanje projekta: Svibanj 2025. – prosinac 2025.
Nositelj projekta: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditeljica projekta: Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić
Suradnica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Osijek: Izv. prof. dr. sc. Anita Dremel
Kratak opis projekta: Projekt DIGI_MOM2 istražuje svakodnevicu zaposlenih majki, mentalni i emocionalni rad te ulogu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u usklađivanju privatnog i poslovnog života. Kombiniranjem kvalitativnih i kvantitativnih podataka projekt analizira korisnička iskustva, rodne dimenzije korištenja tehnologije i mogućnosti razvoja pravednijih digitalnih rješenja prilagođenih stvarnim potrebama korisnica.
Naziv projekta: Istraživanje studijskih programa radi utvrđivanja zastupljenosti razvoja digitalnih kompetencija studenata
Vrsta projekta: Stručni projekt u okviru projekta E-sveučilišta
Trajanje projekta: Lipanj 2023. – lipanj 2024.
Izvođači projekta na FFOS-u: prof. dr. sc. Željko Pavić, prof. dr. sc. Marija Sablić, prof. dr. sc. Goran Livazović
Kratak opis projekta: Provedbom istraživanja studijskih programa i analizom prikupljenih podataka nastojalo se steći uvid u stanje zastupljenosti digitalnih kompetencija u ishodima učenja na reprezentativnom uzorku studijskih programa u RH, što će poslužiti kao polazište za kreiranje mogućih pravaca za unapređenje studijskih programa u području jačanja digitalnih kompetencija studenata i usklađivanja ishoda učenja studijskih programa s potrebama tržišta rada RH.
Naziv projekta: Utjecaj interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju
Vrsta projekta: Istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ)
Trajanje projekta: Siječanj 2020. – prosinac 2023.
Voditelj projekta: Izv. prof. dr. sc. Željko Pavić
Suradnici na projektu: Doc. dr. sc. Anita Dremel (Filozofski fakultet Osijek), Ljiljana Pintarić (Filozofski fakultet Osijek), Juraj Jurlina (Filozofski fakultet Osijek), doc. dr. sc. Gordana Lesinger (Filozofski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Maja Miškulin (Medicinski fakultet Osijek), doc. dr. sc. Ivan Miškulin (Medicinski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Aida Mujkić (Medicinski fakultet Zagreb), dr. sc. Adrijana Šuljok (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), Vesna Višekruna Vučina (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), Zvjezdana Lovrić Makarić (Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Kratak opis projekta: Opći je teorijski cilj ovoga projekta sveobuhvatno istražiti moguće pozitivne i negativne učinke interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju, te na taj način integrirati nekoliko do sada odvojenih istraživačkih područja u jedan model objašnjenja stavova i odluka o cijepljenju koji će se testirati u istraživanju. Specifični istraživački ciljevi projekta uključuju kvalitativna istraživanja kojima će se dobiti dubinski uvid u moguće razlike u stavovima i odlukama o cijepljenju od strane liječnika i građana te uzroke ovih razlika. Nadalje, istražit će se razlike u izvještavanju o cijepljenju između starih i novih medija te obilježja medijske produkcije koja utječu na ove razlike te utvrditi tipični diskursi o cijepljenju prisutni na internetskim društvenim mrežama u Hrvatskoj. U kvantitativnom dijelu istraživanja istražit će se stavove i odluke o cijepljenju populacije Republike Hrvatske, sociodemografske razlike u stavovima te analizirati njihove medijatore, a kao konačni cilj istražit će se razlike u utjecaju starih i novih medija na stavove i odluke o cijepljenju te analizirati njihove medijacijske mehanizme.
Naziv projekta: Mimladi.hr – novo lice naslovnice
Vrsta projekta: Stručni projekti / suradnja s nevladinim sektorom
Trajanje projekta: Listopad 2020. – Lipanj 2021.
Koordinator projekta na Filozofskom fakultetu Osijek: Izv. prof. dr. sc. Željko Pavić
Suradnici na projektu s Filozofskog fakulteta Osijek: Izv. prof. dr. sc. Daniela Šincek (Odsjek
za psihologiju), izv. prof. dr. sc. Goran Livazović (Odsjek za pedagogiju), doc. dr. sc.
Gordana Lesinger (Odsjek za informacijske znanosti)
Kratak opis projekta: Cilj je ovog projekta edukacijama ojačati kompetencije medijskih djelatnika. Kroz stručne edukacije i radionice medijski djelatnici steći će nova znanja i usavršit će vještine istraživačkog novinarstva, čime će se poboljšati kvaliteta medijskog izvještavanja te podići svijest o problemu nezaposlenosti mladih. Otvaranje prostora za dijalog i poticanje konstruktivne javne rasprave pomoći će njihovu (re)integraciju u društvo. Nositelj je projekta Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH), uz partnere Filozofski fakultet Osijek i udrugu Generacija.hr – Udruga za promicanje medijske kulture, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava mladih, obitelji i umirovljenika. Projekt je odobren i sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
Projektna tema: Istraživanja fotosinteze i abiotskog stresa u biljaka
Projektni zadatak: Istraživanje propadanja stabala četinjača sa prijedlogom mogućih rješenja u gradu Belišću
Voditelj: prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš
Suradnici: Željko Pavić, Juraj Jurlina, Ljiljana Pintarić, Tomo Trstenjak, Nikolina Meštrović, Jasenka Antunović, Vera Cesar
Sažetak: U sklopu Strateškog programa znanstvenih istraživanja a u okviru projektne teme „Istraživanja fotosinteze i abiotskog stresa u biljaka“, na Filozofskom fakultetu Osijek provedeno je znanstveno istraživanje stabala četinjača u gradu Belišću. U istraživanju su postavljena dva su glavna cilja. Prvi cilj bio je istražiti fiziološko stanje (vitalnost) stabla četinjača (odabrane su dvije najzastupljenije vrste – bor i smreka) koje se frekventno nalaze u Belišću (s posebnim naglaskom na oštećene vrste u blizini „kompleksa“). Lokacije na kojima je uzorkovano odabrane su u skladu s prethodnim izvidom i interesima građana. Drugi cilj istraživanja obuhvatio je anketiranje građana s područja grada Belišća, a vezano uz njihovu percepciju stanja vegetacije na odabranim lokacijama. Dobiveni rezultati pokazali su u kojoj mjeri se percepcija stanja odabrane vegetacije u Belišću podudara s njenim fiziološkim stanjem, te su na tom tragu dani mišljenje i preporuka.
Naziv projekta: Fitohormoni u abiotskom stresu kupusnjača: mehanizam tolerancije i primjena
Akronim: PhytoBraCro
Suradnik/ci: Ondřej Novák, Hrvoje Lepeduš, Nataša Bauer, Dunja Šamec, Iva Pavlović, Selma Mlinarić, Jutta Ludwig-Müller, Ana Smolko, Jasenka Antunović, Snježana Mihaljević, Sandra Radić Brkanac, Valerija Vujčić, Ida Linić,
Trajanje: 01.09.2015 – 31.12.2019
Status: Završio
Vrijednost: 912.928,00 Kn
Znanstveno područje i polje: Prirodne znanosti / Biologija,
Ustanova: Institut “Ruđer Bošković”
Ključne riječi: kupusnjače, suša, solni stres, auksin, hormoni stresa
Sažetak: Biljne vrste iz porodice Brassicaceae su široko rasprostranjene povrtne kulture. Abiotički stres poput suše i povećanog saliniteta tla su primarni uzroci gubitka u poljoprivrednoj proizvodnji. Fitohormoni su ključni za prilagodbu biljaka nepovoljnim uvjetima regulirajući procese kao što su fotosinteza, aktivnosti antioksidacijskih enzima, akumulacija sekundarnih metabolita, promjene u ekspresiji gena itd. Biljni hormoni auksini djeluju kao regulatori u većini odgovora biljaka na stres kroz složene interakcije s hormonima stresa: salicilnom (SA), abscizinskom (ABA), jasmonskom (JA) kiselinom i brazinosteroidima (BRA). Cilj ovog projekta je istražiti mehanizme odgovora odabranih biljaka iz porodice krstašica na stres uzrokovan sušom i povećanim salinitetom: kineski kupus (Brassica rapa), bijeli kupus (B. oleracea var. capitata) i raštika (B. oleracea var. acephala) kroz integrativni pristup koji podrazumjeva metode mjerenja fotosinteze, biokemijske metode dijagnostike stresa, metabolomiku (analize biljnih hormona i sekundarnih metabolita), molekularna funkcionalna te aplikativna istraživanja. Poseban naglasak će biti na ulozi fitohormona auksina i interakcijama s hormonima stresa (SA, ABA, JA, BRA) u odgovoru na sušu i povećani salinitet te potencijalnim mehanizmima tolerancije. Biljni hormoni biti će analizirani UHPLC-MS/MS metodom. Sekundarni metaboliti, polifenoli i glukozinolati biti će mjereni spektrofotometrijski i UHPLC-MS/MS metodama. Funkcionalna istraživanja će biti provedena na linijama uročnjaka (Arabidopsis thaliana) koje imaju mutacije u genima odgovornim za homeostazu auksina (gh3, ilr). Rezultati analiza bioaktivnih spojeva (hormona i sekundarnih metabolita) će biti korelirani s fiziološkim i biokemijskim podatcima (parametri fotosinteze, ROS, antioksidacijski enzimi, prolin, glutation, karbonili). Biljni hormoni stresa će biti ispitani kao potencijalni biostimulatori tolerancije na sušu i povećani salinitet aplikacijom na list i tretmanom korijena.
Naziv projekta: Molekularni mehanizmi alternativne raspodjele elektrona u fotosintezi
Akronim: PHOTOSYNTH
Voditelj: Hrvoje Fulgosi
Suradnik/ci: Lea Vojta, Ana Tomašić Paić, Hrvoje Lepeduš, Sonja Veljović Jovanović, Snježana Jurić, Wolfgang Bilger, Marija Vidović,
Trajanje: 01.09.2015 – 30.11.2019
Status: Završio
Vrijednost: 1.000.000,00 Kn
Znanstveno područje i polje: Prirodne znanosti / Biologija,
Ustanova: Institut “Ruđer Bošković”
Ključne riječi: oksigena fotosinteza, kloroplasti, tok elektrona, FNR, ROS, rodanaza, sortiranje proteina, transgenične biljke, Arabidopsis thaliana
Sažetak: Konačni prijenos fotosintetskih elektrona s feredoksina na NADP+ odvija se putem enzima feredoksin:NADP+ oksidoreduktaze (FNR). FNR je privučen na tilakoide pomoću integralnog proteina tilakoidnih membrane sličnog rodanazama, TROL-a, i solubilnog proteina Tic62. TROL je nedavno okarakterizirala naša grupa. FNR također predstavlja poveznicu između svjetlosnih reakcija i generalnog metabolizma (kao što je fiksacija ugljika, metabolizam dušika, biosinteza masnih kiselina i klorofila). U ovom projektu pratimo sudbinu elektrona nizvodno od fotosustava I u odsustvu TROL-a. Da bismo proučili in vivo funkcije TROL-a i njegovih domena koristit ćemo genski “knock-out” i “knock-in” pristup u modelnoj biljci Arabidopsis thaliana. Naša hipoteza je da je FNR-TROL interakcija dinamičma, slična interakciji FNR-Tic62, i usklađena s mijenjanjem uvjeta osvjetljenja u okolišu. Nadalje, predlažemo da je lumenu izložena rodanazna domena TROL-a uključena u prepoznavanje redoks signala, dok je prolinom bogata pokretna spona, ispred motiva koji veže FNR za membranu, odgovorna za dinamičko vezanje FNR-a i/ili privlačenje FNR-a u različite membranske domene. Koristit ćemo razrađene biokemijske i biofizičke pristupe za kvantifikaciju stvaranja slobodnih radikala i protoka i raspodjele elektrona u različitim mutantama TROL-a. Cilj nam je pokazati da je točka grananja TROL-FNR integrirana u biljni odgovor na stress. Također, želimo pokazati da dinamičko vezanje i otpuštanje FNR-a s TROL-a može kontrolirati protok elektrona prije aktivacije puta pseudocikličkog prijenosa elektrona. Ovaj mehanizam vjerojatno nije uočen u dosadašnjim modelima toka elektrona u oksigenoj fotosintezi.
Naziv projekta: Kulturni kapital i obrazovni uspjeh
Vrsta projekta: Interni znanstveni projekt Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Trajanje projekta: Siječanj 2014. – siječanj 2015.
Voditelj projekta: Doc. dr. sc. Željko Pavić
Suradnici na projektu: Dr. sc. Marina Đukić
Kratak opis projekta: Glavna je cilj projekta ispitati odnos između različitih vrsta kulturnih kapitala i obrazovnih ishoda. Budući da dominantno tumačenje kulturnog kapitala u obrazovnom kontekstu ima samo djelomičnu empirijsku podršku te ozbiljne teorijske slabosti, glavni fokus projekta je tzv. kontekstualni pristup kulturnom kapitalu, kao alternativa dominantnoj interpretaciji. Empirijskim istraživanjem na uzorku hrvatskih srednjih škola utvrđuje se može li se kulturni kapital hrvatskih učenika još uvijek jednostavno podijeliti uzduž osi visoka/niska kultura, tj. ima li dominantno tumačenje kulturnog kapitala i dalje svoj teorijski i empirijski smisao u hrvatskom obrazovnom kontekstu.
Naziv projekta: Post-tranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje
Vrsta projekta: Projekt financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
Trajanje projekta: 2007. – 2014.
Voditelj projekta: Prof. dr. sc. Antun Šundalić
Suradnici na projektu: Prof. dr. sc. Maja Štambuk, prof. dr. sc. Goran Marijanović
Kratak opis projekta: Osnovni je cilj projekta istražiti nastaje li novi, posttranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje, odnosno koliko je novi identitet revitalizacija ruralnih vrijednosti, a koliko njihovo tržišno transformiranje. Unutar projekta također se istražuju pitanja funkcionalne estetike tradicionalnog seoskog života, kao i što danas uopće predstavlja ruralni okoliš ako je poljoprivreda prestala biti osnova seoskog gospodarstva. Jedno je od istraživačkih pitanja i koliko promijenjena profesionalna i socijalna struktura seoskog stanovništva može održati odnose povjerenja i solidarnosti (socijalni kapital) kojima je selo obilovalo.