Naziv projekta: Transformacije lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj. globalni izazovi i razvojni potencijali
Vrsta projekta: NextGeneration EU projekt (2024.-2027.).
Trajanje projekta: 01.01.2024. – 31.12.2027.
Voditelj projekta: dr. sc. Mateo Žanić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
Suradnik na projektu s Odsjeka za sociologiju: prof. dr. sc. Željko Pavić
Kratak opis projekta: Jedno od ključnih istraživačkih pitanja početkom 21. stoljeća jest kako se globalne društvene promjene odražavaju na život u lokalnim zajednicama. Na lokalne društvene odnose na različite načine utječe niz društvenih rizika i kriza kao što su pandemije, klimatske promjene, demografsko starenje, migrantske krize i ratovi. U sklopu provedbe projekta cilj je utvrditi na koji način u Republici Hrvatskoj dolazi do prožimanja lokalnih društvenih odnosa i širih društvenih procesa.
Naziv projekta: Playing the academic game: istraživačke i objavljivačke strategije znanstvenika u kontekstu evaluacije znanstveno-istraživačkog rada – EVALDEMIC
Vrsta projekta: NextGeneration EU projekt (2024.-2027.).
Trajanje projekta: 01.01.2024. – 31.12.2027.
Voditelj projekta: dr. sc. Adrijana Šuljok (Institut za društvena istraživanja Zagreb)
Suradnik na projektu s Odsjeka za sociologiju: prof. dr. sc. Željko Pavić
Kratak opis projekta: Projektom se želi istražiti učinke sve intenzivnijih promjena u načinima evaluacije znanstveno-istraživačkog rada, vidljive kroz uvođenja metričkih pokazatelja uspješnosti, na istraživačke i objavljivačke strategije znanstvenika u društvenim i prirodnim znanostima, kako one pozitivne tako i one negativne. Učinci ovih promjena (pritisci prema povećanju produktivnosti – “publish or perish“ te „objektiviziranje i metrizacija“ sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada) sve više se počinju istraživati, no još uvijek su uglavnom nepoznati.
Naziv projekta: Utjecaj interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju
Vrsta projekta: Istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ)
Trajanje projekta: Siječanj 2020. – prosinac 2023.
Voditelj projekta: Izv. prof. dr. sc. Željko Pavić
Suradnici na projektu: Doc. dr. sc. Anita Dremel (Filozofski fakultet Osijek), Ljiljana Pintarić (Filozofski fakultet Osijek), Juraj Jurlina (Filozofski fakultet Osijek), doc. dr. sc. Gordana Lesinger (Filozofski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Maja Miškulin (Medicinski fakultet Osijek), doc. dr. sc. Ivan Miškulin (Medicinski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Aida Mujkić (Medicinski fakultet Zagreb), dr. sc. Adrijana Šuljok (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), Vesna Višekruna Vučina (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), Zvjezdana Lovrić Makarić (Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Kratak opis projekta: Opći je teorijski cilj ovoga projekta sveobuhvatno istražiti moguće pozitivne i negativne učinke interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju, te na taj način integrirati nekoliko do sada odvojenih istraživačkih područja u jedan model objašnjenja stavova i odluka o cijepljenju koji će se testirati u istraživanju. Specifični istraživački ciljevi projekta uključuju kvalitativna istraživanja kojima će se dobiti dubinski uvid u moguće razlike u stavovima i odlukama o cijepljenju od strane liječnika i građana te uzroke ovih razlika. Nadalje, istražit će se razlike u izvještavanju o cijepljenju između starih i novih medija te obilježja medijske produkcije koja utječu na ove razlike te utvrditi tipični diskursi o cijepljenju prisutni na internetskim društvenim mrežama u Hrvatskoj. U kvantitativnom dijelu istraživanja istražit će se stavove i odluke o cijepljenju populacije Republike Hrvatske, sociodemografske razlike u stavovima te analizirati njihove medijatore, a kao konačni cilj istražit će se razlike u utjecaju starih i novih medija na stavove i odluke o cijepljenju te analizirati njihove medijacijske mehanizme.
Naziv projekta: Mimladi.hr – novo lice naslovnice
Vrsta projekta: Stručni projekti / suradnja s nevladinim sektorom
Trajanje projekta: Listopad 2020. – Lipanj 2021.
Koordinator projekta na Filozofskom fakultetu Osijek: Izv. prof. dr. sc. Željko Pavić
Suradnici na projektu s Filozofskog fakulteta Osijek: Izv. prof. dr. sc. Daniela Šincek (Odsjek
za psihologiju), izv. prof. dr. sc. Goran Livazović (Odsjek za pedagogiju), doc. dr. sc.
Gordana Lesinger (Odsjek za informacijske znanosti)
Kratak opis projekta: Cilj je ovog projekta edukacijama ojačati kompetencije medijskih djelatnika. Kroz stručne edukacije i radionice medijski djelatnici steći će nova znanja i usavršit će vještine istraživačkog novinarstva, čime će se poboljšati kvaliteta medijskog izvještavanja te podići svijest o problemu nezaposlenosti mladih. Otvaranje prostora za dijalog i poticanje konstruktivne javne rasprave pomoći će njihovu (re)integraciju u društvo. Nositelj je projekta Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH), uz partnere Filozofski fakultet Osijek i udrugu Generacija.hr – Udruga za promicanje medijske kulture, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava mladih, obitelji i umirovljenika. Projekt je odobren i sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
Projektna tema: Istraživanja fotosinteze i abiotskog stresa u biljaka
Projektni zadatak: Istraživanje propadanja stabala četinjača sa prijedlogom mogućih rješenja u gradu Belišću
Voditelj: prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš
Suradnici: Željko Pavić, Juraj Jurlina, Ljiljana Pintarić, Tomo Trstenjak, Nikolina Meštrović, Jasenka Antunović, Vera Cesar
Sažetak: U sklopu Strateškog programa znanstvenih istraživanja a u okviru projektne teme „Istraživanja fotosinteze i abiotskog stresa u biljaka“, na Filozofskom fakultetu Osijek provedeno je znanstveno istraživanje stabala četinjača u gradu Belišću. U istraživanju su postavljena dva su glavna cilja. Prvi cilj bio je istražiti fiziološko stanje (vitalnost) stabla četinjača (odabrane su dvije najzastupljenije vrste – bor i smreka) koje se frekventno nalaze u Belišću (s posebnim naglaskom na oštećene vrste u blizini „kompleksa“). Lokacije na kojima je uzorkovano odabrane su u skladu s prethodnim izvidom i interesima građana. Drugi cilj istraživanja obuhvatio je anketiranje građana s područja grada Belišća, a vezano uz njihovu percepciju stanja vegetacije na odabranim lokacijama. Dobiveni rezultati pokazali su u kojoj mjeri se percepcija stanja odabrane vegetacije u Belišću podudara s njenim fiziološkim stanjem, te su na tom tragu dani mišljenje i preporuka.
Naziv projekta: Fitohormoni u abiotskom stresu kupusnjača: mehanizam tolerancije i primjena
Akronim: PhytoBraCro
Suradnik/ci: Ondřej Novák, Hrvoje Lepeduš, Nataša Bauer, Dunja Šamec, Iva Pavlović, Selma Mlinarić, Jutta Ludwig-Müller, Ana Smolko, Jasenka Antunović, Snježana Mihaljević, Sandra Radić Brkanac, Valerija Vujčić, Ida Linić,
Trajanje: 01.09.2015 – 31.12.2019
Status: Završio
Vrijednost: 912.928,00 Kn
Znanstveno područje i polje: Prirodne znanosti / Biologija,
Ustanova: Institut “Ruđer Bošković”
Ključne riječi: kupusnjače, suša, solni stres, auksin, hormoni stresa
Sažetak: Biljne vrste iz porodice Brassicaceae su široko rasprostranjene povrtne kulture. Abiotički stres poput suše i povećanog saliniteta tla su primarni uzroci gubitka u poljoprivrednoj proizvodnji. Fitohormoni su ključni za prilagodbu biljaka nepovoljnim uvjetima regulirajući procese kao što su fotosinteza, aktivnosti antioksidacijskih enzima, akumulacija sekundarnih metabolita, promjene u ekspresiji gena itd. Biljni hormoni auksini djeluju kao regulatori u većini odgovora biljaka na stres kroz složene interakcije s hormonima stresa: salicilnom (SA), abscizinskom (ABA), jasmonskom (JA) kiselinom i brazinosteroidima (BRA). Cilj ovog projekta je istražiti mehanizme odgovora odabranih biljaka iz porodice krstašica na stres uzrokovan sušom i povećanim salinitetom: kineski kupus (Brassica rapa), bijeli kupus (B. oleracea var. capitata) i raštika (B. oleracea var. acephala) kroz integrativni pristup koji podrazumjeva metode mjerenja fotosinteze, biokemijske metode dijagnostike stresa, metabolomiku (analize biljnih hormona i sekundarnih metabolita), molekularna funkcionalna te aplikativna istraživanja. Poseban naglasak će biti na ulozi fitohormona auksina i interakcijama s hormonima stresa (SA, ABA, JA, BRA) u odgovoru na sušu i povećani salinitet te potencijalnim mehanizmima tolerancije. Biljni hormoni biti će analizirani UHPLC-MS/MS metodom. Sekundarni metaboliti, polifenoli i glukozinolati biti će mjereni spektrofotometrijski i UHPLC-MS/MS metodama. Funkcionalna istraživanja će biti provedena na linijama uročnjaka (Arabidopsis thaliana) koje imaju mutacije u genima odgovornim za homeostazu auksina (gh3, ilr). Rezultati analiza bioaktivnih spojeva (hormona i sekundarnih metabolita) će biti korelirani s fiziološkim i biokemijskim podatcima (parametri fotosinteze, ROS, antioksidacijski enzimi, prolin, glutation, karbonili). Biljni hormoni stresa će biti ispitani kao potencijalni biostimulatori tolerancije na sušu i povećani salinitet aplikacijom na list i tretmanom korijena.
Naziv projekta: Molekularni mehanizmi alternativne raspodjele elektrona u fotosintezi
Akronim: PHOTOSYNTH
Voditelj: Hrvoje Fulgosi
Suradnik/ci: Lea Vojta, Ana Tomašić Paić, Hrvoje Lepeduš, Sonja Veljović Jovanović, Snježana Jurić, Wolfgang Bilger, Marija Vidović,
Trajanje: 01.09.2015 – 30.11.2019
Status: Završio
Vrijednost: 1.000.000,00 Kn
Znanstveno područje i polje: Prirodne znanosti / Biologija,
Ustanova: Institut “Ruđer Bošković”
Ključne riječi: oksigena fotosinteza, kloroplasti, tok elektrona, FNR, ROS, rodanaza, sortiranje proteina, transgenične biljke, Arabidopsis thaliana
Sažetak: Konačni prijenos fotosintetskih elektrona s feredoksina na NADP+ odvija se putem enzima feredoksin:NADP+ oksidoreduktaze (FNR). FNR je privučen na tilakoide pomoću integralnog proteina tilakoidnih membrane sličnog rodanazama, TROL-a, i solubilnog proteina Tic62. TROL je nedavno okarakterizirala naša grupa. FNR također predstavlja poveznicu između svjetlosnih reakcija i generalnog metabolizma (kao što je fiksacija ugljika, metabolizam dušika, biosinteza masnih kiselina i klorofila). U ovom projektu pratimo sudbinu elektrona nizvodno od fotosustava I u odsustvu TROL-a. Da bismo proučili in vivo funkcije TROL-a i njegovih domena koristit ćemo genski “knock-out” i “knock-in” pristup u modelnoj biljci Arabidopsis thaliana. Naša hipoteza je da je FNR-TROL interakcija dinamičma, slična interakciji FNR-Tic62, i usklađena s mijenjanjem uvjeta osvjetljenja u okolišu. Nadalje, predlažemo da je lumenu izložena rodanazna domena TROL-a uključena u prepoznavanje redoks signala, dok je prolinom bogata pokretna spona, ispred motiva koji veže FNR za membranu, odgovorna za dinamičko vezanje FNR-a i/ili privlačenje FNR-a u različite membranske domene. Koristit ćemo razrađene biokemijske i biofizičke pristupe za kvantifikaciju stvaranja slobodnih radikala i protoka i raspodjele elektrona u različitim mutantama TROL-a. Cilj nam je pokazati da je točka grananja TROL-FNR integrirana u biljni odgovor na stress. Također, želimo pokazati da dinamičko vezanje i otpuštanje FNR-a s TROL-a može kontrolirati protok elektrona prije aktivacije puta pseudocikličkog prijenosa elektrona. Ovaj mehanizam vjerojatno nije uočen u dosadašnjim modelima toka elektrona u oksigenoj fotosintezi.
Naziv projekta: Kulturni kapital i obrazovni uspjeh
Vrsta projekta: Interni znanstveni projekt Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Trajanje projekta: Siječanj 2014. – siječanj 2015.
Voditelj projekta: Doc. dr. sc. Željko Pavić
Suradnici na projektu: Dr. sc. Marina Đukić
Kratak opis projekta: Glavna je cilj projekta ispitati odnos između različitih vrsta kulturnih kapitala i obrazovnih ishoda. Budući da dominantno tumačenje kulturnog kapitala u obrazovnom kontekstu ima samo djelomičnu empirijsku podršku te ozbiljne teorijske slabosti, glavni fokus projekta je tzv. kontekstualni pristup kulturnom kapitalu, kao alternativa dominantnoj interpretaciji. Empirijskim istraživanjem na uzorku hrvatskih srednjih škola utvrđuje se može li se kulturni kapital hrvatskih učenika još uvijek jednostavno podijeliti uzduž osi visoka/niska kultura, tj. ima li dominantno tumačenje kulturnog kapitala i dalje svoj teorijski i empirijski smisao u hrvatskom obrazovnom kontekstu.
Naziv projekta: Post-tranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje
Vrsta projekta: Projekt financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
Trajanje projekta: 2007. – 2014.
Voditelj projekta: Prof. dr. sc. Antun Šundalić
Suradnici na projektu: Prof. dr. sc. Maja Štambuk, prof. dr. sc. Goran Marijanović
Kratak opis projekta: Osnovni je cilj projekta istražiti nastaje li novi, posttranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje, odnosno koliko je novi identitet revitalizacija ruralnih vrijednosti, a koliko njihovo tržišno transformiranje. Unutar projekta također se istražuju pitanja funkcionalne estetike tradicionalnog seoskog života, kao i što danas uopće predstavlja ruralni okoliš ako je poljoprivreda prestala biti osnova seoskog gospodarstva. Jedno je od istraživačkih pitanja i koliko promijenjena profesionalna i socijalna struktura seoskog stanovništva može održati odnose povjerenja i solidarnosti (socijalni kapital) kojima je selo obilovalo.