KRITIČKA POVIJEST SADAŠNJOSTI: Filozofski kolokvij povodom obilježavanja 100. godišnjice rođenja Michela Foucaulta

Odsjek za filozofiju

U takovrsnom »svijetu« kojeg nastanjujemo nužnom se čini bili kakva vrst promjene. Promjene što bi ga učinila boljim, istinskijim, pravednijim… ljepšim. U tu svrhu obraćamo se onim misliocima iz povijesti filozofije čija misao stremi tomu. Nedvoumno, Michel FOUCAULT pripada upravo takvom tipu promišljatelja. Ali, ne samo to… Foucault je u svoje vrijeme bio OSOBNOST koja se nametnula upravo preko svoje »neosobnosti«.

Njegov najveći prijatelj i filozofski su-putnik u razrješavanju mrtvouzica suvremenosti, Gilles Deleuze, svjedočio je o njemu na sljedeći način: »Samoga Foucaulta… netko nije mogao shvatiti upravo kao osobu. Čak i u najznačajnijim trenucima, kada je ušao u prostoriju, bilo je to prije poput neke promjene ozračja, vrste događanja, promjene električnog ili magnetskog polja, ili štogod tomu slično. Sve to uopće nije isključivalo blagost ili dobrotu, ali to nije bilo (nešto) u poretku osobe. Bilo je to (kao)… skup intenziteta«.

Dakle, »slavimo« stogodišnjicu Foucaultova (1926-1984) rođenja. No, razloga za neko »slavlje«, doista nema. Stvari su u tzv. »svijetu« oko nas takove, da se moramo ponovno izboriti za neke tekovine Foucaultova prosvjetiteljskog pregnuća (iz njegova teksta o Kantovu klasičnom pisanju o tom epohalnom humanističkom događanju), ili, pak, za lucidne analize iz Riječi i stvari (1966), te Nadzirati i kažnjavati (1975.). Vrijedilo bi ponovno istražiti i njegovu etiku i estetiku egzistencije.

Kako ponovno iznaći fukoovske alate za borbu protiv dispozitiva MOĆI kao »proizvodeće instance diskurzivne prakse«? Kako se putem i preko njih još uvijek možemo suprotstaviti političkim strategijama i tehnologijama provođenja takovrsne moći? Živi li još uvijek Foucaultov »intelektualni projekt«? Ima li njegova »politička filozofija« one modele i alate (oružja?) da se borimo protiv obesmišljavanja humanistike, danas? Držim(o) da nam je to danas presudni zadatak.

Stoga, na Filozofskom Fakultetu – ako je to ona institucija koja još uvijek jamči slobodu mišljenja – promišljamo aktualitet i važnost Foucaultove angažirane misli. Kroz svoju politiku iskustva francuski nam je mislioc ostavio u amanet upravo ovo: politiku istine kroz svoja iskustvena žarišta i metode arheologije znanja, genealogije moći, te hermeneutike sebstva. Svojevrsnu KRITIČKU POVIJEST SADAŠNJOSTI.

Ima li presudnijeg zadataka na propitivanje smislenosti humanistike danas?

Kolokvij se održava u sklopu NPOO projekta »Fenomenologija slušanja. Problem artikulacije razumljivosti u digitalnoj suvremenosti«, na Filozofskom fakultetu u Osijeku, 25. studenog 2026., od 16.30-19 sati.

mk