Abrahamova povijest prvi je dio trilogije. Knjiga je napisana na temelju biblijskih naracija o Abrahamu, uglavnom onih koje pripadaju najstarijem biblijskom sloju tzv. jahvističkoj redakciji. Biblijske su epizode proširene raznoraznim tehnikama (kojima su se služili i biblijski pisci): tipske scene, Leitwort, paralelizmi, elementi komičkog i sl. Uz to, u priči o Abrahamu umetnuti su i brojni signali (u obliku citata ili nekih drugih asocijacija) na važnija zapadnjačka misaona gibanja i kanonska djela zapadne književne kulture (čime se sugerira „dubinska“ intertekstualnost) i citati biblijskih tekstova (čime se ostvaruje „dubinska“ intratekstualnost). Riječ je, dakle, o svojevrsnom pastiche. Knjigu Abrahamova povijest moguće je pronaći ovdje.
Izakove ispovijesti pisane su u formu pseudoautobiografije, pri čemu autor poigrava s Augustinovim i Rousseauovim Ispovijestima i Barthesovom autobiografijom. Pritom se oslanja na vrlo šture biblijske tekstove o Izaku. Riječ je, dakle, o pseudoautobiografskim refleksijama biblijskog patrijarha Izaka o vlastitom ja, jeziku, ljubavi, smrti, ocu Abrahamu, majci Sari, bratu Jišmaelu, Rebeki i dr. Knjigu Izakove ispovijesti moguće je pronaći ovdje.
Jakovljeva apokalipsa napisana je također na temelju biblijskih naracija o Jakovu, koje pripadaju najstarijem biblijskom sloju (jahvističkoj redakciji). Biblijske su epizode proširene autorskim refleksijama i raznoraznim književnim postupcima, koji katkada prerastaju u svojevrsne filozofsko-teološke meditacije. Knjigu Jakovljeva apokalipsa moguće je pronaći ovdje.
Kao uvod u sve tri knjige dolaze tekstovi o sâmim književnim formama knjiga: povijest, ispovijest, apokalipsa.