Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 25. i 26. rujna održan je znanstveni skup Od norme do uporabe 5. Skup su organizirali Filozofski fakultet u Osijeku i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, a glavna je tema bila odnos prijedloga prema normi i uporabi.
Skup su otvorili dekan Filozofskoga fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivan Trojan i dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar. U svojim su govorima istaknuli važnost ovakvih skupova za znanstveno napredovanje mladih znanstvenika i doktoranada, koji uz pomoć iskusnijih profesora unaprjeđuju znanje i stječu dragocjeno istraživačko iskustvo. Predsjednica Organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Maja Glušac u uvodnome je govoru na poetski način istaknula kako su prijedlozi neiscrpna tema jezikoslovnih istraživanja.
Plenarno izlaganje pod naslovom Od postojećih opisa do korpusnih analiza: o prijedlozima u hrvatskome jeziku održala je Ivana Matas Ivanković. Prikazala je dosadašnja istraživanja prijedloga, koja su se ponajviše kretala u gramatičkome, semantičkome i sintaktičkome okviru. Naglasila je da nedostaje opsežnijih i sustavnijih korpusnih analiza prijedloga te da novi projekti, poput projekta Hrvatski prijedlozi u upotrebi – semantička i sintaktička analiza, otvaraju prostor za nova istraživanja. Govoreći o jezičnoj važnosti prijedloga, podsjetila je na misao Adolfa Vebera Tkalčevića, prema kojemu su prijedlozi poput žbuke: povezuju druge riječi i omogućuju prenošenje obavijesti.
Slijedila je sekcija kojoj je predsjedala Lana Hudeček. Izlaganja Josipa Brune Bilića (Norma i uporaba hrvatskih prijedloga u inojezičnom kontekstu: primjer hispanofonih studenata) te Ane Mikić Čolić i Maje Glušac (Muke po prijedlozima u hrvatskom kao inom jeziku) pokazala su s kakvim se teškoćama pri usvajanju i uporabi prijedloga susreću polaznici koji uče hrvatski kao ini jezik. Izlagači su se osvrnuli i na druga pitanja povezana s usvajanjem prijedloga, primjerice na teškoće u usvajanju padežnoga sustava, osobito kod polaznika čiji materinski jezici nemaju padeže. Robert Sviben i Martina Pavić u izlaganju Prijedložno vs. besprijedložno izricanje mjere na primjeru prijedloga od predstavili su korpusno istraživanje dvojbene uporabe prijedloga od pri izricanju mjere. Marijana Horvat i Milica Mihaljević u izlaganju Vrste riječi u Mrežniku, Rječniku jezikoslovnoga nazivlja i u bazi Nazivlje projekta Retrogram posebnu su pozornost posvetile obradi naziva prijedlog u različitim rječnicima, kao i zastarjelim nazivima za prijedloge.
Nakon zajedničkoga ručka uslijedila je druga sekcija, kojoj je predsjedala Ana Mikić Čolić. U izlaganju Prijedlozi s uzročnim i ciljnim značenjem Ivana Kresnik i Carla Peterfai pokazale su na koje su se načine cilj i uzrok izražavali u tekstovima 19. i 20. stoljeća te kakva su značenja imali prijedlozi zbog i radi. Saša Bjelobaba u izlaganju Uzrok ili cilj? Opojmljivanje uzročnosti i namjere u uporabi prijedloga zbog i radi prikazao je dvojbe studenata pri prevođenju prijedloga sa stranoga jezika na hrvatski te moguće razloge zamjene uzroka i cilja. Perica Vujić u izlaganju Uzročni i/ili posljedični konektor zbog + G bavio se suprasintaktičkom razinom, odnosno ulogom izraza zbog + G na razini teksta, analizirajući uzročno i posljedično značenje. Druga sekcija završila je izlaganjem Paremiološke strukture u Bazi višerječnih izraza hrvatskoga jezika Martine Pliestić i Goranke Blagus Bartolec. Izlagačice su korpusnim istraživanjem analizirale strukturu poslovica te izdvojile one u kojima prijedložno-padežni izrazi imaju posebnu ulogu u oblikovanju značenja.
Prvi dan skupa završio je predstavljanjem zbornika Od norme do uporabe 4, koji su predstavili Kristian Lewis, jedan od recenzenata zbornika, te Jadranka Mlikota, jedna od urednica.
Drugi dan skupa započeo je sekcijom kojoj je predsjedala Goranka Blagus Bartolec. Ljiljana Kolenić održala je izlaganje Prijedložni izrazi kao ustaljene sveze riječi u Mecićevu molitveniku Cvitak pokorni iz 1726., a Vlasta Rišner izlaganje Pokazuje li Naša sloga istarsku rubnost ili jezičnu i stilsku novinsko-časopisnu usustavljenost?. Jadranka Mlikota u izlaganju Između norme i didaktičke primjene: instrumental jednine imenica i-vrste u gramatikama hrvatskoga jezika pisanima mađarskim metajezikom preispitala je tvrdnju da ne postoji gramatika hrvatskoga jezika pisana mađarskim metajezikom. Iscrpnim istraživanjem pokazala je da je ta tvrdnja netočna te je podrobno prikazala normativni opis instrumentala jednine imenica i-vrste u odabranim gramatikama. Sanja Ninković i Ivana Jozić održale su izlaganje Forma i značenje prijedloga u njemačkim frazemskim konstrukcijama: funkcionalna perspektiva i prijevodne mogućnosti u kojem su prikazale izazove u prevođenju prijedložnih fraza s njemačkoga na hrvatski jezik. Posebno su obradile prijedložnu frazu koja se sastoji od prijedloga von i imenske riječi. Lana Hudeček predstavila je rad na trima rječnicima: Rječnik filmskoga žargona, Rječnik novinarskoga žargona te Rječnik dubrovačkoga govora, koji nastaje u sklopu projekta koji vodi Ivana Lovrić Jović. Prikazala je poticaje za nastanak tih triju važnih izdanja te njihovu ulogu u oblikovanju nazivlja.
Nakon stanke u drugoj je sekciji, kojoj je predsjedala Milica Mihaljević, Kristian Lewis održao izlaganje Lažni prijatelji u leksikografskoj perspektivi: izazovi i moguća rješenja. Prikazao je strane rječnike lažnih prijatelja te dosadašnji rad hrvatskih jezikoslovaca na novim izdanjima u kojima će se proučavati paronimi. Dorotea Cakić u izlaganju Semantička raspodjela sufikasa u pridjevima izvedenim od imenica za oznaku biljaka korpusnom je analizom istraživala slijedi li uporaba normu, odnosno u kojoj se mjeri sufiks -ov rabi u tvorbi pridjeva te mogu li se pridjevni parovi sa sufiksima -ov i -in smatrati paronimima. Sandra Marman u izlaganju Normativno kodificirane fonološki uvjetovane alternacije i njihova perceptivno-proizvodna realizacija u hrvatskom kao inom jeziku istraživala je na koji način govornici stranih jezika usvajaju glasovne promjene. Posljednje je izlaganje održala Silvija Landeka pod naslovom Morfološko-sintaktička obilježja i informativno-apelativna funkcija mamilica na hrvatskim portalima dnevnih novina, u kojemu je istraženo imaju li mamilice, odnosno naslovi oblikovani kao clickbait, pretežito apelativnu ili informativnu funkciju te koji čimbenici utječu na isticanje pojedine funkcije.
Održani skup pokazao je raznolikost pristupa u jezikoslovnim istraživanjima te potvrdio da je jezik, zajedno sa svojim mijenama, stalan istraživački izazov koji se osobito očituje u odnosu norme i uporabe.
Luka Prijić