U utorak, 21. studenoga 2023., održat će se predstavljanje knjige Karla Kimera Japan za vladavine šoguna (Durieux, 2023.). O knjizi će govoriti autor, urednik Maroje Višić te recenzent Luka Pejić. Događanje će se održati u sklopu projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Predstavljanje će se održati u maloj svečanoj dvorani (39) na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 19 sati te je otvoreno za javnost.
O KNJIZI:
Knjiga detaljno opisuje najfascinantniji aspekt japanske povijesti — doba samuraja od nastanka, uspona, vrhunca i propasti. Ovo je prva knjiga na našem prostoru koja se bavi primarno šogunatom, a zahvaljujući usporedbi šogunata sa Svetim Rimskim Carstvom Njemačke Narodnosti, tj. uspoređivanja Njemačke i Japana tijekom 16. stoljeća, ali i 19. stoljeća, autor objašnjava japanske prilike koristeći se europskim iskustvima. Također nas upoznaje s različitim povijesnim aspektima i strukturama društva kao što su administrativni sustav, poljoprivreda, gospodarstvo, arhitektura, književnost i religija. (LUKA CULIBERG)
Hvalevrijedan je autorov pokušaj da se odmakne od klasične povijesti država i velikih ličnosti, što nije lako jer šogunat svojom vojničkom esencijom stavlja u prvi plan upravo takvu vrstu povijesti. Autor stoga otvara teme koje nisu toliko zastupljene u službenim povijesnim monografijama poput nediscipliniranih ashigaru pješaka, naoružanih redovnika soheija ili shinobi ratnika iz sjene. Zanimljive su i originalne njegove usporedbe Sengoku Japana s europskim kontekstom 16. stoljeća. U današnjem svijetu sve veću važnost i ulogu imaju dalekoistočni narodi koji svojom ekonomskom i gospodarskom snagom određuju uvjete poslovanja, življenja i stvaranja. Ova knjiga će doprinijeti boljem razumijevanju svijeta u kojem živimo i učiniti nam japansku kulturu manje dalekom i stranom. (IVA LAKIĆ PARAĆ)
Povijest Dalekog istoka, a napose Japana, predstavlja istraživačko područje koje u domaćoj historiografiji gotovo da i nije otvoreno. Japan za vladavine šoguna izrazito je važno djelo jer popunjava prazninu u dosadašnjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti te donosi stručan osvrt na povijest Japana. Kimer ne zanemaruje niti aktualizaciju stoga upućeno komentira suvremeno japansko društvo i politiku, ne ostavljajući čitatelja isključivo unutar okvira srednjeg ili ranog novog vijeka. Knjiga sadrži poželjne elemente moderne historijske produkcije poput nadilaženja eurocentrizma, lokalnih i regionalnih okvira, te uspješno komparira odabrane fenomene iz japanske povijesti sa zbivanjima u Europi i ostatku svijeta. (LUKA PEJIĆ)
