U četvrtak, 6. ožujka 2025. u 18 sati u Maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je panel-rasprava pod nazivom
žene u pedagogiji
žene mimo pedagogije
žene i pedagogija
žene prema pedagogiji
žene (p)o pedagogiji
U panel-raspravi sudjelovale su članice Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku: Marija Sablić, Renata Jukić, Senka Žižanović, Sanja Simel Pranjić, Sanja Španja, Katarina Bogatić i Mia Filipov. Povod je organiziranja panel-rasprave Dan žena, dan tradicionalno posvećen borbi za ženska prava i za rodnu ravnopravnost. Znanstvenice i nastavnice osječke Pedagogije stoga su u okviru ove panel-rasprave razgovarale o ulogama žena u povijesti, sadašnjosti i budućnosti pedagogijske znanosti. Izdvojeni su i brojčani podatci koji govore o dominaciji žena u današnjem odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Kako raste stupanj odgojno-obrazovnog sustava, tako se smanjuje udio žena među zaposlenima: u ranom odgoju i obrazovanju čine 98,9% zaposlenih, u osnovnim školama 82,3%, u srednjim školama 67,8%, a u visokom ih je obrazovanju 50,8%. Iako su brojnije na nižim razinama sustava, žene rjeđe dolaze na rukovodeće pozicije. Najviše ih je među ravnateljima osnovnih škola (61,1%), nešto manje u srednjim školama (48,6%), dok su najmanje zastupljene na najvišim akademskim funkcijama – kao (pro)dekanice i (pro)rektorice na javnim visokim učilištima (39,8%). Svi se podatci odnose na 2023./2024. (Žene i muškarci u Hrvatskoj 2024., DZS). Kao neki razlozi zbog kojih žene rjeđe dolaze na rukovodeće pozicije u odgojno-obrazovnom sustavu izdvojeni su nepravedna rodna pristranost, rodne predrasude te osobni izbori u pogledu ravnoteže osobnog i profesionalnog života.
U kontekstu feminističke pedagogije bilo je riječi i o majčinstvu i njemu inherentnoj etici brige, što pretpostavlja ženski predznak profesionalne uloge učitelja i pedagoga. Govorilo se i o tome kako se čini da povijest pedagogije više pripada muškarcima nego ženama; u prilog toj percepciji idu činjenice da u (domaćim) knjigama o povijesti pedagogije i pedagoškim hrestomatijama prevladavaju muški glasovi, dok su žene zastupljene u zamjetno manjem broju. Međutim, doprinos žena poput Marije Montessori, Anne Pestalozzi-Schulthess, Marije Jambrišak te Milke Pogačić bio je sve samo ne zanemariv. Njihove su ideje oblikovale suvremeno shvaćanje pedagogije, a recentna istraživanja koja se i dalje provode o ovim velikankama povijesti pedagogije svjedoče o njihovoj svevremenskoj relevantnosti ne samo u pedagogijskoj znanosti već i u ukupnoj (ženskoj) povijesti ideja. Panel-rasprava zaključena je problematizacijom ideje da u novije vrijeme žene pedagogiju ili odgoj i obrazovanje općenito doživljavaju kao prostor emancipacije.
Ova panel-rasprava organizirana je u sklopu FFOS-ova projekta popularizacije znanosti FUZ&JA.
Dr. sc. Mia Filipov