Dana 1. i 2. travnja 2025. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održana je studentska radionica Izvori za povijest istočne Hrvatske u 17. stoljeću. Radionicu su organizirali izv. prof. dr. sc. Anđelko Vlašić, voditelj istraživačkog projekta Evlija Čelebi i istočna Hrvatska u 17. stoljeću, te doc. dr. sc. Eldina Lovaš, suradnica spomenutog projekta. Radionica je bila namijenjena doktorandima i diplomandima, odnosno studentima doktorskih i diplomskih studija povijesti. Radionica je trajala dva dana i sveukupno osam radnih sati. Na radionici su studenti doktorskih i diplomskih studija imati priliku raditi na izvorima za povijest istočne Hrvatske u 17. stoljeću, a posebice na prijevodu autografa Putopisa osmanskog putopisca Evlije Čelebija (1611. – nakon 1685.).
Studentska radionica organizirana je u okviru istraživačkog projekta IP-2022-10-8014, Evlija Čelebi i istočna Hrvatska u 17. stoljeću koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a provodi se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Tijekom radionice održana su četiri izlaganja. Prvo pozvano izlaganje održala je Matea Altić, doktorandica na doktorskom studiju predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temom Analiza turcizama u hrvatskim prijevodima Putopisa Evlije Čelebija na primjeru ulomaka o današnjoj istočnoj Hrvatskoj. Zatim je izlaganje održao izv. prof. dr. sc. Anđelko Vlašić na temu Putopis Evlije Čelebija kao izvor za povijest istočne Hrvatske u 17. stoljeću. Poslije toga drugo je pozvano predavanje održao Ivan Trogrlić, doktorand na doktorskom studiju povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, s temom Putopis Evlije Čelebija kao izvor za istraživanje osmanske vojne taktike i tehnike. Posljednje izlaganje održala je doc. dr. sc. Eldina Lovaš s Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, na temu Prve matične knjige Virovitice i Osijeka kao izvor za rekonstrukciju stanovništva istočne Hrvatske krajem 17. stoljeća.
Studenti su imali priliku raditi na izvorima za povijest istočne Hrvatske u 17. stoljeću tako što su komparirali hrvatske prijevode Putopisa Evlije Čelebija u prijevodu Hazima Šabanovića s ulomcima u prijevodu Marte Andrić. Studenti su imali mogućnost samostalno analizirati ulomke koji govore o putovanju Evlije Čelebija po istočnoj Hrvatskoj tijekom 1660-ih godina, te su na temelju tih ulomaka najprije uspoređivali stare i današnje nazive naselja u istočnoj Hrvatskoj. Zatim su analizirali specifične pojmove u Putopisu i njihove prijevode na hrvatski jezik, posebice mnogobrojne turcizme. Nakon toga su uspoređivali podatke koje se u Putopisu može pronaći o utvrdama na području današnje Slavonije s podacima koje se može pronaći u Leksikonu utvrda Hrvatske (ur. Vlatka Dugački i Krešimir Regan). Poseban zadatak bio je vezan za pretvaranje datuma u Putopisu iz islamskoga u gregorijanski kalendar.
Završetak drugoga dana radionice bio je rezerviran za obilazak Tvrđe, u kojemu su sudjelovali gostujući doktorandi i organizatori radionice.
Izv. prof. dr. sc. Anđelko Vlašić