Od 3. do 6. prosinca 2025. Osijek je još jednom postao središte kazališne refleksije i izvedbenih premijera: održani su 36. Krležini dani, manifestacija koja objedinjuje znanstveni skup, smotru predstava, izložbe i predstavljanja novih teatroloških izdanja. Središnje mjesto događanja bila je Svečana dvorana Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje su se u tri dana izmijenila predavanja, panela i rasprava usredotočenih na drugo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu.
Organizacijski okvir festivala činili su Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Program je bio gusta mreža suradnji između akademske i kazališne zajednice, što se jasno osjetilo i u izboru tema i sudionika.
Na Filozofskom fakultetu skup je službeno otvoren 4. prosinca uz predsjedanje Borisa Senkera i Ane Lederer, a u tri dana održano je niz izlaganja koja su mapirala ključne promjene u domaćoj dramskoj književnosti i kazalištu: od pojave nove generacije dramskih autora i rasta nezavisnih kazališnih platformi, preko pitanja prijevoda i internacionalizacije do analize izvedbenih praksi u plesnom i lutkarskom kazalištu. Među naslovima izlaganja istaknuli su se radovi o patrijarhatu i pobuni u suvremenoj drami, recepciji hrvatske drame u Poljskoj i analize specifičnih tekstova izvedenih u osječkom HNK-u. Program je okupio tridesetak teatrologa, kritičara, povjesničara i praktičara čije su prezentacije potaknule žive rasprave o smjeru domaćeg kazališta.
FFOS je također bio domaćin nekoliko popratnih i vidljivih aktivnosti: u sklopu programa predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa „Krležini dani u Osijeku 2024. – Drugo desetljeće u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, prvi dio” (uredila Martina Petranović), kao i niz recentnih teatroloških izdanja i monografija, čime je Fakultet potvrdio svoju ulogu središnje akademske platforme za dokumentiranje i teorijsko vrednovanje suvremenih tendencija. Položaj Fakulteta u organizaciji manifestacije bio je vidljiv i u programskim sesijama, ali i u koordinaciji predstavljanja knjiga i razgovora s autorima.
I dok se na HNK-u u Osijeku izvodio raskošan kazališni i baletni program (otvaranje izložbe 8. Bijenala kazališnog plakata i izvedbe poput baleta Orašar te predstava Zavičaj, zaborav, Maske i Robi K. / Crvenkapa je mrtva), FFOS je u svojoj dvorani privukao akademsku publiku i studente kojima su predavanja i paneli ponudili dubinske uvide i stvarne podloge za daljnje istraživanje i nastavu. Napomenimo i tradiciju polaganja vijenca na spomenik Miroslava Krleže, koja je i ove godine održana kao znak kontinuiteta i poštovanja prema autoru čije ime nosi manifestacija.
Zaključno, 36. Krležini dani doista su pokazali koliko je važan susret književne teorije i prakse, a Filozofski fakultet u Osijeku potvrdio je svoju ulogu kao poticajno mjesto gdje se stvara, dokumentira i kritički promišlja suvremeno hrvatsko kazalište. Za FFOS je ovo bila prilika da studente, znanstvenike i praktičare poveže u zajedničkom razgovoru o trendovima, izazovima i mogućnostima koje donosi drugo desetljeće 21. stoljeća.
Tekst: Roman Šimunović
Fotografije: Sven Bonet
