Comment redonner un sens au l’expression »L’ age du Lumière«? Zašto parafraziramo francuskim izrijekom početak jednog davnog filozofskog teksta? I zašto se koristimo hajdegerijanskim izrijekom o smislu?
Kantov tekst Odgovor na pitanje: Što je Prosvjetiteljstvo? kazuje da je to »izlazak čovjeka iz samoskrivljenosti nepunoljetnosti«, cilj što si ga postavlja takovrsni projekt (Antwurf) ovoga »doba svjetla«. Članak izašao u Berlinische Monatsschrift davne 1784. ponekom će se učiniti beznadno zastarjelim i… »prevladanim«(?) Ima li još geslo Sapere aude!, dakle, usudi se samostalno služiti svojim (raz)Umom, ikakva značenja? Smisla?
Nasljeđe kojemu želimo vratiti entuzijazam jest Francuska građanska revolucija iz 1789. Naime, u Kantovu kasnijem tekstu Spor fakulteta (1798.) ovo je važan motiv. Oduševljenje revolucijom nije, naime, vezano uz konkretan rezultat koji ona polučuje u društveno-ekonomsko-političkom smislu, već u entuzijazmu što ga ona potiče u ljudima, u onima koji je prosvijećeno promatraju, reče Kant. I… koji joj »smisao uopće« (Heidegger)?
Naravno, svi (da li?) znamo što nam je činiti kako bismo postali zreli, odlučni, te pametni i pošteni ljudi. Znamo i razliku između »javne« i »privatne« uporabe uma… No, što s tim znanjem u »svijetu«, koji to tek imenom jest? Naime, »svijet«… jer svaki moment u kojem danas živimo bolno i otrežnjujuće kazuje da smo odavno napustili ideju o »IZLASKU« iz te nezrelosti za koju smo sami krivi. Radije prihvaćamo knjige (danas, priručnike samopomoći!), dušebrižnike i liječnike, da se skrbe o nama. Jer… kukavice smo, lijeni i s puno straha. Nemamo više istinskog mišljenja »javne upotrebe Uma«, koja bi korespondirala s dimenzijom Univerzalnog. Sve je prešlo u »privatnu upotrebu«, a u službi sveopćeg pokoravanja… Čemu? SVEMU, posebice nakaznom svjetskom poretku koji bešćutno gazi sve ono što nam je Prosvjetiteljstvo namrijelo kao nabačaj boljeg i pravednijeg »svijeta života«. (Dovoljno je osvrnuti se na današnju »Europu« koja štiti… svoje interese/!?/ u Ukrajini, a ne pokazuje nikakvo suosjećanje za patnje i ubijanja u Iranu/!?)
Kroz čitanje Kantova teksta i predavanje Michela Foucaulta – od 5. siječnja 1983. (II. sat) – pokušavamo postaviti slična pitanja, ali i naslutiti neke nove odgovore na njih. Moramo li se u svom tom pothvatu držati, tek, dispozitiva »sigurnosti«, ili se, ipak, (još?) možemo pozvati na revolucionarni zanos slobode iz Kantova teksta iz 1798. Spor fakulteta?
Sve ovo činimo na Kolokviju »Ima li (još) Prosvjetiteljstva?«, kroz razgovor studenata filozofije i članova EstLab-a, u utorak, 24. ožujka 2026. u 17.30 (dvorana 39).
mk