Mrtvouzice suvremenosti. EstLab razgovor s Brankom Sekulićem

Odsjek za filozofiju

»Kada hranim siromašne, nazivaju me svecem. Kada pitam zašto siromašni nemaju hrane, nazivaju me komunjarom.« (!)

Ovaj iskaz don Héldera Câmarae, brazilskog katoličkog svećenika, u više nam je stavki danas važan i upozoravajući. Može li se religiji u sekularnoj državi pristupiti na građanski determiniran, ekumenski, pa onda i, doista, sekularni način? Ono »sveto« u suvremenom entitetu kojeg se, još uvijek (ali neprimjerno!) nazivlje »svijetom« postalo je predmetom državotvornih, identitetskih, sportskih(!), last but not least, fašistogenih učinaka u društvenim okvirima bez socijalne svijesti. »Sveto« seli iz religijskih institucija u naciju, državu i kolektivni identitet, stvarajući ono što nazivamo političkom religijom.

Ne živimo li danas u vremenu u kojem jedva tko sasvim točno zna, ili želi znati, što se to podrazumijeva pod pojmovima politički i politika? Ne vrijedi li slično za pojmove teološki i teologija? Ta si pitanja postavlja Johann Baptist Metz, tvorac »nove političke teologije« u 60-im godinama prošlog stoljeća.

Što je, pak, ključ za razumijevanje ovog fenomena i »našeg prostora«? Pritom mislimo kako na Hrvatsku, tako i na ono što najčešće nazivljemo »regijom«. Što je »etnoreligijanstvo«? I… što kada religija prestaje prvenstveno biti pitanjem vjere, već pitanje pripadnosti, identiteta i političke lojalnosti?

O svemu ovome razgovaramo s Brankom Sekulićem, teologom iz Šibenika. Zvanje doktora znanosti stekao je na Fakultetu protestantske teologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu, a isti fakultet potvrđuje njegovu habilitaciju iz područja sustavne teologije. Nije li već to »dovoljan razlog« da se drži pozvanim da progovori o ovim temama? No, osim toga, dugogodišnji je autor i programski urednik Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ).

EstLab, s njime u razgovoru, razmatra i ključno pitanje: može li teologija biti nešto drugo osim legitimiranja postojećeg poretka, odnosno može li postati njegova Kritika? Što je, pak, etnokulturni empatijski obrat, kao pokušaj izlaska iz zatvorenih identitetskih logika?

Sve ovo zbiva se u utorak, 14. travnja 2026. u dvorani 39 Filozofskog fakulteta s početkom u 18.30. Dođite, slušajte, pitajte… razgovarajmo!

mk