Ovogodišnji 23. Festival znanosti, koji se na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održao od 20. do 24. travnja 2026. pod temom Energija, okupio je velik broj nastavnika, istraživača i studenata različitih sastavnica Sveučilišta. Filozofski fakultet u Osijeku u tom se bogatom programu istaknuo osobito širokim i interdisciplinarnim pristupom temi, pokazujući kako se energija može promatrati ne samo kao prirodoznanstveni, STEM već kao društveni, kulturni, obrazovni, medijski i psihološki fenomen.
Aktivnosti Fakulteta pritom su obuhvatile brojna predavanja, postere, radionice, izložbene sadržaje i dislocirane programe, a zajedničko im je bilo nastojanje da energiju približe široj javnosti kroz svakodnevne kontekste i različite znanstvene perspektive. Upravo se u toj raznolikosti jasno vidi jedna od najvažnijih snaga Fakulteta, a to je upravo sposobnost da humanističke i društvene znanosti poveže s aktualnim pitanjima suvremenoga društva te ih učini pristupačnima različitim dobnim skupinama.
U tom je smislu posebno vrijedan doprinos nastavnika i studenata koji su svojim radom pokazali da tema energije ne pripada samo STEM-u, već da je ukorijenjena i prepoznata i u jeziku, književnosti, medijima, pedagogiji, psihologiji, informacijskim znanostima i društvenoj praksi. FFOS je time još jednom potvrdio da je njegovo djelovanje duboko interdisciplinarno, ali i snažno društveno usmjereno.
Energija riječi i medija
Jedan od središnjih tematskih pravaca FFOS-ova programa bio je posvećen književnosti, jeziku i medijima. U radu Energija u Frankensteinu Mary Shelley prof. dr. sc. Tina Varga Oswald energiju je promatrala kao pokretačku silu narativa, ali i kao simbol znanstvenoga i društvenoga napretka, uz važno pitanje etičkih posljedica tehnološkog razvoja. Na sličan način, u aktivnosti Kako riječi nose energiju: putovanje stiha kroz medije i čitatelje, koju su potpisali Ivona Martić i prof. dr. sc. Jakov Sabljić, energija je razumijevana kao snaga kojom riječi putuju kroz različite medijske oblike i mijenjaju svoje značenje ovisno o kanalu i kontekstu. Pritom profesor Sabljić naglašava da se energija u njihovu sudjelovanju promišlja kao „pokretačka snaga riječi, ideja i interpretacija, od književnoga teksta do radijskog izričaja i vizualnih medija“. Upravo je na toj osnovi i poster studentice Ivone Martić usmjeren na vizualizaciju „energije riječi“, propitujući kako se značenje stiha mijenja kroz različite medije i kako se gradi odnos između autora i čitatelja.
Sastavni dio tog pristupa bile su i radijske emisije na Radiju UNIOS, u kojima je publika mogla pristupiti književnim djelima kroz interdisciplinarno povećalo. Kako je prof. Sabljić istaknuo, „cilj je bio književnost povezati s filozofijom, filmom i suvremenim društvenim pitanjima, a kao primjeri su se koristile analize romana Parfem te animiranoga filma Spirited Away“. Time je jasno prikazano kako energija može biti i unutarnji pokretač identiteta, emocija i djelovanja, a ne samo fizikalni pojam.
Poster Što osnovnoškolci uče o energiji? Korpusna analiza leksema energija prof. dr. sc. Višnje Pavičić Takač i suradnika ukazuje na ulogu jezika u podučavanju STEM područja dok je Dubravka Brunčić pripremila predavanje Sjećanja kao izvor kreativne energije: što se pamti u djelima slavonskih književnika? Izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović i asistentica Mirna Gilman Ranogajec u Osnovnoj školi Franje Krežme održale su radionicu Informacija kao energija.
Važan doprinos ovom bloku dao je i rad naslovljen Sinergijski učinak književnosti na studiju jezika asistentice univ. spec. Sanje Ivanović Grgurić i izv. prof. dr. sc. Tihomira Englera, koji je dodatno naglasio važnost integriranoga pristupa nastavi i prijenosu znanja.
Ovaj dio aktivnosti zaokružuje predavanje prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić Energija rada i energija emocija u ruralnom romanu na kojem je bilo riječi o romanu Na njivama Mile Miholjević smještenom u slavonsko selo početkom 20. stoljeća. Roman je čitan kao tekst u kojem su rad i emocije nerazdvojivi, odnosno kao prikaz ruralne svakodnevice obilježene iscrpljujućim radom, siromaštvom, nasiljem i društvenim nejednakostima. Poseban naglasak stavljen je na to kako se kroz ženske likove, klasne odnose i emocionalnu dimenziju svakodnevice razotkriva ekonomija preživljavanja u selu, pri čemu se pokazuje to da se životna energija ne lomi samo na razini tjelesnog rada, nego i na razini emocija.
Zajednička je poruka tih aktivnosti da se književnost, jezik i mediji mogu koristiti kao snažni alati za razvijanje kritičkoga mišljenja i kulturne pismenosti.
Mediji, politika i društvo
Značajan je dio programa bio posvećen društvenim i političkim dimenzijama energije, posebno u vezi s Černobilom i javnim politikama. U radu Černobil nakon 1986.: ekonomska stigma i zaokret javnih politika doc. dr. sc. Ivana Perkušić i suradnici analizirali su dugoročne posljedice nuklearne katastrofe na gospodarske i političke odluke. Rad Medijska reprezentacija katastrofe u mini-seriji Chernobyl, koji su pripremile Ana Kekez i Ivana Perkušić, pokazao je kako mediji oblikuju javnu percepciju katastrofe i način na koji se ona pamti u kolektivnoj svijesti.
Tu se uklapa i rad Energija, sigurnost, geopolitika – (ne)vidljiva granica moći energije doc. dr. sc. Tomislava Dagena, koji je posebno istaknuo povezanost energetskih resursa s globalnim odnosima moći i sigurnosnim pitanjima. Posebnu vrijednost tom sklopu dali su i povijesni i medijski prikazi energije u lokalnom kontekstu, primjerice kroz aktivnosti Prvi električni tramvaj u Osijeku kroz prizmu Hrvatskog lista te Kako je Glas Slavonije izvještavao o nuklearnoj katastrofi u Černobilu Tihane Lubine i suradnika.
U tom su se okviru posebno izdvojile i aktivnosti koje su se bavile odgovornim korištenjem tehnologije i učenjem iz prošlih događaja. Kako je doc. dr. sc. Dragica Dragun istaknula u svojoj izjavi, cilj radionice Černobilska priča bio je „da se učenici na jednostavan način upoznaju s katastrofom koja se prije četrdeset godina dogodila u Černobilu i njezinim dugoročnim posljedicama“, pri čemu je tema obrađena na primjeru dječjeg romana Josipa Cvenića Čvrsto drži joy-stick. Profesorica Dragun naglašava da je učenicima nuklearna energija približena kao oblik energije koji proizvodi struju, ali je „nešto manje siguran“, a ključna je poruka radionice bila da „moramo odgovorno izvršavati posao i odgovorno koristiti tehnologiju te učiti iz prošlih događaja kako bismo zaštitili ljude i prirodu“. Takav pristup ponovno pokazuje koliko FFOS ozbiljno shvaća društvenu odgovornost u svojim humanističkim i obrazovnim sadržajima.
Digitalno društvo
U suvremenom kontekstu na FFOS-u se otvorilo i pitanje digitalne energije, troška informacija te utjecaja tehnologije na pažnju, pamćenje i okoliš. U radu Koliko energije troši pamćenje: digitalni arhivi, umjetna inteligencija, cloud i CO₂ otisak informacija doc. dr. sc. Tihana Lubina i suradnici postavili su važno pitanje ekoloških posljedica digitalne infrastrukture. Srodnu je temu obradio i rad Koliko energije trošimo kada predmetno obrađujemo poslovice uz pomoć umjetne inteligencije? izv. prof. dr. sc. Kristine Feldvari i suradnika, koji je povezao tehnološki razvoj i obrazovne procese, kao i radionica više asistentice dr. sc. Ines Hocenski Energija podataka: koliko struje troši internet?.
U isti se niz uklapa i studentski projekt Digital Detox Challenge studentica Ines Bičanić, Grete Žanko i Amande Glavaš, koji je upozorio na problem digitalne iscrpljenosti i potrebu za svjesnijim upravljanjem pažnjom u svakodnevici. Rad Digitalna iscrpljenost: mediji kao energetski vampiri višeg asistenta dr. sc. Karla Bojčića dodatno je naglasio psihološke i kognitivne posljedice prekomjerne izloženosti digitalnim sadržajima.
Odgoj i učenje
Velik dio FFOS-ova programa bio je usmjeren na pedagogiju, motivaciju i kvalitetu učenja. Radovi Roditeljska energija pod pritiskom. Roditeljski stres i sagorijevanje u svjetlu suvremenih istraživanja doc. dr. sc. Sare Kakuk Fridl, Škola kao energetski sustav prof. dr. sc. Renate Jukić, Energija odnosa: što nas pokreće u učenju Barbare Milinović i doc. dr. sc. Sanje Simel Pranjić te Protokoli kao pedagoški mjerači energije na nastavi asistentice dr. sc. Mie Filipov kao i poster koji je asistentica Filipov izradila s Katarinom Mikulić Transformacija pedagoške energije: od ideje do samozaposlenja pokazuju koliko su odnosi, organizacija, motivacija i angažman važni za uspješan obrazovni proces.
U radu Energija u pokretu – učiš li bolje dok se krećeš? više asistentice dr. sc. Katarine Bogatić i suradnica istraživane su konkretne nastavne metode i njihova veza s aktivnim učenjem. Time FFOS ponovno prikazuje kako se obrazovna energija nikada ne svodi na nekakvo apstraktno značenje, već uvijek na realne nastavne postupke i iskustva učenika.
Osobito se istaknuo i rad Dijete kao izvor energije: poticanje prirodne radoznalosti putem Montessori metode prof. dr. sc. Marije Sablić, koji je naglasio učenikovu autonomiju, prirodnu znatiželju i unutarnju motivaciju kao važne izvore obrazovne energije. Taj pristup lijepo zaokružuje sliku Fakulteta koji obrazovanje promatra kao dinamičan i odnosan proces.
Poster Digitalna iscrpljenost: mediji kao energetski vampiri višeg asistenta dr. sc. Karla Bojčića poziva na oprez u korištenju medija.
U II. gimnaziji u Osijeku doc. dr. sc. Jasna Poljak Rehlicki održala je radionicu Upeklo mi se u pamćenje: ljudi-knjige kao obnovljivi izvor energije.
Utopija, distopija i održivost
Jedna od posebno promišljenih aktivnosti bila je radionica Između utopije i distopije: pogledi prozne književnosti na energiju i urbanu budućnost, koju je vodila asistentica dr. sc. Marijana Mandić s Odsjeka za njemački jezik i književnost u suradnji s dr. sc. Iris Spajić i izv. prof. dr. sc. Katarinom Žeravicom s AUKOS-a. Radionica je održana u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama, a bila je namijenjena učenicima viših razreda srednje škole.
Kako je Mandić istaknula, glavna je ideja bila „potaknuti učenike da kroz kreativni rad i književnost prepoznaju koliko su energija, pravedan pristup energiji i održivost važni za stabilnost urbanoga sustava“. Učenici su analizom distopijskog prikaza prostora mogli uočiti probleme koji nastaju uslijed nedostatka energije ili njezine neravnopravne raspodjele, a završna je aktivnost bila usmjerena na osmišljavanje energetski učinkovitoga grada. Asistentica Mandić također ističe da radionica odražava snage Filozofskog fakulteta jer se temelji na timskom radu, komunikaciji, suradnji i uvažavanju tuđega mišljenja. Tema je, prema njezinu objašnjenju, relevantna jer kroz fikciju „otvara stvarna pitanja energetskog siromaštva“, društvene nejednakosti, onečišćenja okoliša i mogućnosti rješavanja tih izazova. Upravo zato takvi sadržaji učenike mogu motivirati na aktivno sudjelovanje u društvu i odgovorno korištenje energije.
Zajednica i otvorenost
Program FFOS-a obuhvatio je i sadržaje koji su poticali povezivanje Fakulteta sa zajednicom u kojoj djeluje. Posteri Energetski sustav novovjekovne slavonske glagolitice i Obnovljivi izvori energije u slavenskoj mitologiji prof. dr. sc. Milice Lukić pokazali su kako se tema može promišljati i kroz povijesne, jezične i kulturne slojeve. Izložbeni sadržaj koji je uključivao poster Njezina energija promijenila je svijet – Maria Skłodowska-Curie i radioaktivnost i online kviz, a koji je izradila lektorica i predavačica poljskog jezika Małgorzate Stanisz Hanžek, dodatno je povezao prirodoznanstvene i društvene perspektive.
Posteri izv. prof. dr. sc. Jasmine Tomašić Humer Aktivira li povezanost s prirodom energiju za proaktivno ekološko ponašanje? i Energija u trećoj životnoj dobi – važnost socijalnih odnosa (izrađen sa suradnicama) ukazuje na važnost usmjerenosti na okoliš i socijalne odnose, dok prof. dr. sc. Gorka Vuletić sa suautoricama posterom Energija mozga u podlozi naših misli, emocija i ponašanja ukazuje na biološku osnovu našeg funkcioniranja.
Izrazito uspješnu radionicu s učenicima Osnovne škole Antuna Mihanovića u povodu Dana planeta Zemlje održala je predavačica Narcisa Vrbešić-Ravlić. U radionici Dan planeta Zemlje – Zemlja je naš dom učenici su mogli provjeriti kako Filozofski fakultet potiče ekološko ponašanje, a pokazali su interes i za način upravljanja Fakultetom. Na njihova je pitanja odgovorio i dekan Fakulteta prof. dr. sc. Ivan Trojan.
Učenici Ekonomske škole Osijek i Srednjoškolskog đačkog doma Osijek sudjelovali su u radionici Tvoja energija, tvoja sloboda: Ugasi mrak, preuzmi moć koju je osmislila doc. dr. sc. Sanja Španja. Dinamičnim i participativnim aktivnostima učenici su istraživali energetsku tranziciju ne samo kao tehnološki već i kao društveno-politički proces. Zaključili su da se pitanja energije tiču svih nas jer izravno utječu na kvalitetu života, prava građana i razvoj lokalne zajednice. Središnja aktivnost radionice bila je Simulacija donošenja odluka u „Općini Svjetlost“: učenici su preuzeli uloge investitora, znanstvenika, aktivista i građana. Poseban naglasak bio je na konceptu energetske pravde.
Važan je i izlazak Fakulteta u zajednicu. Projekt Delete za planet asistentice Amande Glavaš te studentica Azre Staščik i Matee Sopić provodio se u osnovnoj školi i usmjerio na jačanje ekološke svijesti među mlađim učenicima. Radionica Energy Sells: Reading Between the Lines (and Images) u II. gimnaziji Osijek pokazala je kako se jezik reklama i medijskih poruka može analizirati na način koji učenicima otvara prostor za kritičko mišljenje i osvještavanje skrivenih strategija uvjeravanja. Prilikom izjave dr. sc. Ksenija Benčina, viša lektorica, dodatno je pojasnila kako su učenici analizirali reklame za energetska pića, energetske pločice i električne automobile te pritom razvijali kritičku jezičnu svjesnost i sposobnost prepoznavanja načina na koji jezik reklama oblikuje uvjerenja i percepciju. Benčina ističe da je energija tu bila polazišna točka za različite kontekste, od prehrambenih proizvoda do tehnologije, a „cilj je bio pokazati kako reklame često ističu samo određeni aspekt proizvoda te mogu biti i predvidljive i zavaravajuće“.
Snaga Fakulteta
Naposljetku, sudjelovanje Filozofskog fakulteta u Osijeku na 23. Festivalu znanosti 2026. još je jednom pokazalo njegovu sposobnost da zajedničku temu interpretira kroz niz različitih, ali međusobno povezanih perspektiva! Integracijom književnosti, jezika, medija, obrazovanja, psihologije, povijesti i digitalne kulture Fakultet je potvrdio svoju ulogu prostora interdisciplinarnog dijaloga i kritičkoga promišljanja.
Upravo u toj širini, kao i u aktivnom uključivanju nastavnika, suradnika i studenata te otvorenosti prema školskoj i široj zajednici prepoznaje se jedna od ključnih snaga FFOS-a. Festival znanosti još je jednom pokazao kontinuitet Filozofskog fakulteta koji ne tretira znanje kao statičan resurs, već kao energiju koja pokreće društvo, obrazovanje i kulturu.
Tekst: Roman Šimunović i autori aktivnosti na Festivalu znanosti
Fotografije: Karla Bulum i autori aktivnosti na Festivalu znanosti