U skladu s Pravilnikom o nagrađivanju nastavnika, suradnika i nenastavnog osoblja 1. ožujka 2023. godine objavljen je Poziv za podnošenje prijedloga za nagradu za znanost za 2022. godinu za dva istaknuta znanstvena rada i jednu znanstvenu monografiju.
Pristigle prijave razmatralo je Povjerenstvo za dodjelu nagrada za znanost primjenjujući kvalitativne i kvantitativne kriterije vrednovanja. Povjerenstvo je na svojoj sjednici donijelo Mišljenje koje je Dekan prihvatio. Na redovnoj sjednici Fakultetskog vijeća u srijedu, 13. prosinca 2023. godine istaknutim znanstvenicima svečano su uručene nagrade.
Nagrada za znanstvenu monografiju u 2022. godini dodjeljuje se
prof. dr. sc. Ružici Pšihistal, redovitoj profesorici u trajnom izboru, za znanstvenu monografiju Studije o Marulićevoj Juditi, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.
Autorica je na temelju podrobnoga poznavanja prethodnih domaćih i inozemnih maruloloških istraživanja, a dopunjujući ih vlastitim inventivnim, metodološki sustavnim i teorijski zaokruženim pristupom, ostvarila znanstveno utemeljen analitički opis najvažnijih odrednica Marulićeve Judite (odnos prema biblijskom predlošku, žanrovske legitimacije biblijskoga epa, stilističke amplifikacije predloška, značenjska struktura epa, protuturska alegorija, odnos prema tradicijskoj kulturi). Autorica je u monografiji značajno proširila dosadašnja znanja o Marulićevoj Juditi te je uz rekapitulaciju ogromnog broja studija svojih domaćih prethodnika donijela iznimno vrijedne i inovativne uvide u Marulićevu Juditu, oslanjajući se na meritornu stranu literaturu, posebice iz područja studija o biblijskoj Juditi, renesansnih studija, srednjovjekovne retorike i egzegeze, biblijske epike, kulturne povijesti i antropologije – što ukupno s primarnim izvorima čini više od šest stotina bibliografskih jedinica. Dakle, autorica je književnoteorijska, književnopovijesna i filološka znanja u užem smislu proširila znanjima iz područja teologije, filozofije, kulturalne antropologije u interdisciplinarnim prožimanjima – što je dovelo do sasvim novih znanstvenih uvida.
Nagrada za znanstveni rad u 2022. godini dodjeljuje se
prof. dr. sc. Željku Paviću za znanstveni rad Vaccination conspiracy beliefs among social science & humanities and STEM educated people – An analysis of the mediation paths. U: PLoS One 17 (2022.), 3; 3e0264722 (suautorstvo s Adrijanom Šuljok)
Rad prof. dr. sc. Željka Pavića Vaccination conspiracy beliefs among social science & humanities and STEM educated people—An analysis of the mediation paths (suautorstvo s Adrijanom Šuljok) donosi dosada neistraženo pitanje utjecaja obrazovanja na stavove o cijepljenju (i općenito stavove o znanosti) predlaganjem medijacijskih puteva preko kojih različite epistemičke kulture djeluju na stavove o cijepljenju. Znanstveni je doprinos rada ne samo sociologiji nego i interdiciplinarnom području javnoga razumijevanja znanosti (public understanding of science).
Nagrada za znanstveni rad u 2022. godini dodjeljuje se
doc. dr. sc. Ani Werkmann Horvat za znanstveni rad Comprehension of different types of novel metaphors in monolinguals and multilinguals. U: Language and Cognition 14 (3) (2022.) (suautorstvo s Bolognesi, M., Littlemore, J. i Barnden, J.)
Rad doc. dr. sc. Ane Werkmann Horvat Comprehension of different types of novel metaphors in monolinguals and multilinguals (Language and Cognition, 14 (3), 2022: 401–436; suautorstvo s Bolognesi, M., Littlemore, J. i Barnden, J.) izniman je doprinos razumijevanju načina na koji višejezičnost utječe na razumijevanje metafora i pruža uvid u kognitivne mehanizme uključene u razumijevanje novih metafora. Rezultati su rada iznimno važni za područja jezičnog obrazovanja i učenja drugog jezika jer sugeriraju kako višejezičnost može poboljšati kognitivnu fleksibilnost i olakšati razumijevanje apstraktnog i figurativnog jezika. Također, ovaj rad doprinosi boljem razumijevanju vrlo relevantne i popularne znanstvene teme, tj. teme potencijalnih kognitivnih razlika između višejezičnih i jednojezičnih govornika (vidi engl. the bilingual advantage debate).
Fotografije: Stefan Zundanović