U ponedjeljak, 3. studenoga 2025. godine, u Maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku, s početkom u 18 sati, održan je okrugli stol pod nazivom The Zrinski Family and the Era of Ottoman Rule in Hungary and Croatia. Ovo je četvrti okrugli stol u nizu koji su zajednički organizirali Generalni konzulat Mađarske u Osijeku te Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Prijašnje teme okruglih stolova pokrivale su teme iz srednjovjekovne povijesti Hrvatske i Mađarske, a privukle su veliku pažnju osječke publike. Sudionici ovoga okruglog stola bili su prof. dr. sc. Hrvoje Petrić sa Sveučilišta u Zagrebu, dr. habil. Ferenc Végh sa Sveučilišta u Pečuhu i dr. sc. Dino Mujadžević iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Uvodnu riječ imao je pročelnik Odsjeka za povijest, doc. dr. sc. Danijel Jelaš, a ulogu moderatora preuzeo je izv. prof. dr. sc. Anđelko Vlašić, koji je pridonio jasnoći i usmjerenosti rasprave te omogućio razmjenu različitih stajališta među sudionicima.
„Razumijevanje odnosa između Hrvatskog i Ugarskog Kraljevstva te Osmanskog Carstva daje mogućnost tumačenja nacionalne povijesti u puno širem okviru. Čak ako čitamo iste dokumente koje smo poznavali od prije, u tom novom kontekstu, zapravo nam daju jasnije obrazloženje, a mi danas nismo opterećeni ničime – potpuno smo slobodni u svojim interpretacijama i mislim da je to najvažnija stvar ovoga okruglog stola“, izjavio je profesor Petrić, komentirajući kako mnogo toga o ovoj temi znamo, ali da nas upravo ta činjenica treba potaknuti na otvaranje novih vidika.
Dr. sc. Mujadžević je, pak, naglasak stavio na potrebu za odmakom od ustaljenog dosadašnjeg načina razmišljanja koji na Zrinske gleda kao na jednodimenzionalne borce: „Ono što bih htio da izađe na vidjelo nakon ovog razgovora jest da je potrebno sagledati povijest odnosa Osmanlija i Zrinskih iz nove perspektive kako bi se uvažila i najnovija istraživanja koja bi sagledala Zrinske, i to ne samo kao ‘anti-osmanske junake’. Naime, postoji i njihovo drugo lice – povremena savezništva, sporazumi, pa čak i tajni pregovori da postanu vladari Hrvatske i Ugarske“.
„Važno je upoznati se s najnovijim rezultatima istraživanja – naš zajednički problem jest to što se hrvatska i mađarska historiografija međusobno udaljavaju. Zato bismo ih trebali povezati. Ovakvi susreti iznimno su važni kako bismo se međusobno upoznali i saznali više o istraživačkim projektima koji se bave zajedničkim temama“, istaknuo je profesor Végh, koji je bio jedini prisutni mađarski sudionik spomenutoga okruglog stola.
Svaki sudionik ovog susreta povjesničara otišao je s, kako kažu, pozitivnim dojmovima i kvalitetno razmijenjenim znanjima. S time bi se mogli poistovjetiti i sami studenti, koji su se odazvali u velikom broju.
Okrugli stol još je jednom potvrdio važnost međuinstitucionalne suradnje i dijaloga između hrvatskih i mađarskih povjesničara s ciljem dubljeg razumijevanja zajedničke prošlosti, kao i njezina mjesta u suvremenoj historiografiji.
Tekst: Lana Trabak
Fotografije: Sven Bonet