U četvrtak, 26. ožujka 2026. održano je šesto popularno-znanstveno događanje u sklopu 14. ciklusa Otvorenog četvrtka, dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje, naslovljeno Evolucijska medicina: 3,5 milijardi godina u službi zdravlja (i bolesti), održao je doc. dr. sc. Momir Futo s Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. U središtu izlaganja bilo je temeljno pitanje evolucijske medicine: zašto neka bolest uopće postoji?
Za razliku od suvremene medicine, koja liječi i sprječava razvoj bolesti, evolucijska medicina pokušava objasniti odakle bolesti dolaze, odnosno zašto neke bolesti uopće postoje. U tom smislu naša su tijela rezultat dugog niza evolucijskih kompromisa i prilagodbi uvjetima života na Zemlji. Priroda je pritom, ako promatramo povijest razvoja čovjeka kao vrste, ponajviše brinula o tome hoćemo li preživjeti dovoljno dugo da imamo potomke, odnosno da vrsta opstane. Jedan od takvih primjera tiče se poroda i ranog razvoja djeteta. Kada su se naši preci počeli kretati na dvije noge, čovjekova se zdjelica s vremenom sve više sužavala. Istovremeno ljudski mozak, a time i glava novorođenčeta, postajao je sve veći. Taj nesklad veličine porođajnog kanala majke i glavice djeteta čini ljudski porod težim i opasnijim nego što je to slučaj kod ostalih životinja. Kao svojevrsno rješenje ljudska se djeca rađaju razvojno “nedovršena”, za razliku od antilope koja trči već nekoliko sati nakon rođenja, i zbog toga su još nekoliko godina potpuno ovisna o roditeljima. No upravo dugo djetinjstvo, tijekom kojeg mozak intenzivno raste, omogućilo je razvoj onih sposobnosti po kojima se čovjek razlikuje od ostalih živih vrsta.
Predavanje se dotaknulo i povijesti razvoja čovjeka kao vrste – od najranijih ljudskih predaka do Homo sapiensa 21. stoljeća – s posebnim naglaskom na migracije ljudske vrste po cijelom svijetu. Te selidbe imale su i medicinske posljedice: različite populacije razvile su posebne genetske osobine, pa različiti narodi, pa čak i kulture, reagiraju potpuno drugačije na neke lijekove. Predavač je objasnio i neka evolucijski zanimljiva “rješenja”. Primjerice, srpasta anemija, koja uzrokuje ozbiljne zdravstvene tegobe, istovremeno štiti od malarije. Stoga u područjima gdje je malarija česta pojava srpasta je anemija i dalje prisutna u populaciji jer donosi određenu zdravstvenu prednost. Osim toga ispostavlja se da smo od neandertalaca, vrste koja je odavno izumrla, naslijedili neke gene koji utječu na to kako naš imunološki sustav reagira na bolesti danas, uključujući koronavirus. Posebnu pozornost publike privukao je dio predavanja o antibioticima i njihovoj pretjeranoj uporabi. Predavač je istaknuo da se antibiotici ne koriste pretjerano samo u medicini, primjerice kada ih liječnici propisuju i za virusne infekcije (kod kojih ionako ne pomažu), nego i u uzgoju stoke s ciljem ubrzanog rasta životinjske mase. Sve to doprinosi otpornosti bakterija na antibiotike, što može u budućnosti ozbiljno ugroziti jedno od najvažnijih medicinskih dostignuća u povijesti. Predavač se na kraju posvetio ljudskoj mikrobioti, zajednici mikroorganizama koji žive u našem tijelu i na njemu. Ti sitni stanovnici našeg tijela sudjeluju u probavi, pomažu u izgradnji imunološkog sustava i štite nas od štetnih bakterija. Poremećaji u mikrobioti mogu biti povezani s alergijama i problemima s metabolizmom, ali mogu dovesti i do razvoja karcinoma, različitih bolesti živčanog sustava i psihičkih smetnji poput depresije.
Predavanje je otvorilo i neka (publici nova) pitanja poput onoga zašto su ženske pripadnice ljudske vrste jedine ženke u živom svijetu koje prolaze kroz menopauzu. Evolucijska medicina, kako se pokazalo, ne daje uvijek gotove odgovore, ali potiče na razmišljanje o zdravlju i bolesti u dijakronijskoj perspektivi.
dr. sc. Mia Filipov, asistentica,
suvoditeljica Otvorenog četvrtka