U četvrtak, 11. prosinca 2025. održano je treće popularno-znanstveno događanje u sklopu 14. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje, naslovljeno Jedno zdravlje, održala je prof. dr. sc. Marija Heffer, trajni izbor, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Profesorica je započela predavanje poražavajućim statističkim podacima o prehrani Hrvata: čak 65 % odraslih i 35 % djece ima prekomjernu tjelesnu masu, čime se svrstavamo među najdeblje narode Europske unije. Iako pripadamo mediteranskom kulturno-civilizacijskom krugu, mediteransku prehranu prati samo 13-28 % ukupne populacije, odnosno svega 8 % studenata medicine, koji kao budući liječnici sami trebaju modelirati zdrav način života. Razlozi su ovakvog stanja višestruki. Naša je prehrana prekomjerno bogata šećerom – godišnje ga pojedemo oko 50 kg, dok je prije pedesetak godina prosječna konzumacija iznosila samo 2,5 kg šećera godišnje. Često konzumiramo brze, polugotove obroke, bez uzimanja u obzir nutritivne vrijednosti namirnica koje unosimo u svoj organizam. Tomu treba pridodati i sjedilački način života, ali i određene kulturne i društvene obrasce hranjenja, pri čemu dominiraju rijetki, ali obilni obroci i visokokalorična tradicionalna jela. Stoga, drži profesorica, i ne treba čuditi da čak 96 % populacije ima neki metabolički problem.
U tom kontekstu, u predavanju je bilo govora i o povijesnom razvoju proizvodnje hrane te o njezinim suvremenim učincima na ljudsko zdravlje i ekološki sustav. Polazeći od činjenice da su domesticirane biljke i životinje omogućile nastanak i stabilnost civilizacije, profesorica je dala kratak pregled razvoja agrotehničkih praksi – od ranih oblika selekcije, navodnjavanja i obrade zemlje do znanstveno utemeljene genetske selekcije u 20. stoljeću. Kao ilustrativan povijesni primjer spomenut je porast tjelesne mase domaćih životinja u Rimskom Carstvu, koji stagnira nakon njegova pada, a zatim opada u ranom srednjem vijeku. Naglo ubrzanje proizvodnje hrane povezano je s industrijalizacijom i prihvaćanjem Mendelovih zakona nasljeđivanja, što je posebno vidljivo u drugoj polovici 20. stoljeća. Primjeri poput povećanja težine brojlera u znatno kraćem vremenu rasta ilustriraju posljedice umjetne selekcije i masovne proizvodnje. Takvi procesi omogućili su veću dostupnost i nižu cijenu hrane, ali uz ozbiljne kompromise u pogledu dobrobiti životinja, stabilnosti ekosustava i nutritivne kvalitete namirnica. Kao poseban problem profesorica je istaknula razdvajanje biljne i stočarske proizvodnje te narušavanje prirodnog kruženja ugljika i dušika u ekosustavu. Promijenjena je i hranidba životinja s ciljem ubrzanja njihova rasta, uključujući uporabu koncentriranih smjesa bogatih fruktozom i aminokiselinama, koji djeluju obesogeno na ove životinje, ali i na ljude koji ih konzumiraju, te rutinsku primjenu antibiotika, s ozbiljnim posljedicama na bioraznolikost mikrobioma. Osiromašenje mikrobioma smatra se važnom podlogom za razvoj pretilosti, dijabetesa i drugih metaboličkih poremećaja kod ljudi.
Pri kraju predavanja profesorica je naglasila da hranu moramo više cijeniti jer ona je lijek, a školska kuhinja predstavlja mjesto na kojemu se može popraviti zdravlje nacije i okoliša. Posebno je istaknula da je za zdravlje ljudi ključna visoka konzumacija vlakana, koja su sadržana u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i grahoricama. U kontekstu ljudske prehrane, profesorica je upozorila na to da tradicionalna piramida zdrave prehrane može dovesti do pretilosti te je stoga bolje pratiti preporuke sustava MyPlate, prema kojemu svaki obrok u danu treba sadržavati oko 25 % voća, 25 % povrća, 25 % složenih ugljikohidrata te 25 % proteina i zdravih masti. Naglašena je i važnost korištenja blagodati organskog uzgoja jer je organska hrana bogatija antioksidansima od hrane uzgojene u kontroliranim uvjetima. Profesorica je također istaknula značaj tržnica, posebno u odnosu na studente i djelatnike našeg fakulteta, kojima je tržnica u neposrednoj blizini, a na kojoj svakodnevno mogu pronaći kvalitetne i nutritivno bogate namirnice. Pored toga, naglasila je potrebu dodatnog obrazovanja školskih kuhara, ravnatelja i roditelja te poticanje opće populacije na povratak mediteranskoj prehrani. Preporučila je i pojačano subvencioniranje lokalnih proizvođača hrane za škole – voća, povrća, grahorica i mliječnih proizvoda – kako bi se osigurala kvalitetna prehrana učenika. Zaključno, profesorica je podsjetila na to da su ljudsko zdravlje i zdravlje ekološkog sustava neraskidivo povezani te da dugoročne javnozdravstvene strategije zahtijevaju holističku brigu za bioraznolikost i zdravlje svih sastavnica biocenoze.
dr. sc. Mia Filipov, asistentica,
suvoditeljica Otvorenog četvrtka