Znanstvena djelatnost

Znanstveni projekti 

FP7 projekt MIME – Mobility and Inclusion in Multilingual Europe

VODITELJICA PROJEKTA: Marija Omazić
Vrsta projekta: međunarodni znanstveni projekt (radni paket WP7)
šifra projekta: CP-IP SSH.2013.5.2-1.
Trajanje: 2014. – 2018.
Suradnici: Goran Schmidt, Mario Brdar
Višejezičnost – Upravljanje višejezičnošću jedan je od europskih izazova koji zahtijeva kombinaciju različitih pristupa razvijenih u društvenim i humanističkim znanostima, a kojemu je cilj pomiriti rastuću mobilnost europskih građana sa zahtjevima za postizanjem društvene kohezije i uključenosti u jezično i kulturološki različita europska društva. Filozofski fakultet u Osijeku u suradnji s 22 partnera iz 16 europskih zemalja sudjeluje u radu velikog kolaborativnog projekta FP7 MIME – Mobility and Inclusion in Multilingual Europe, koji uspješno kombinira znanstveni pristup višejezičnosti, mobilnosti i jezičnoj politici. MIME ima zadaću osmisliti ideje i preporuke za europske i nacionalne kreatore jezičnih politika na više razina: obrazovanje, javna i privatna komunikacija, očuvanje ugroženih manjinskih jezika, integracija govornika ne-europskih jezika, funkcioniranje ustanova, odnosi u multikulturalnim gradovima, poučavanje jezika, komunikacijske strategije, itd. Svako pojedino područje ima zadaću pomiriti dva cilja: njegovanje kulture različitosti i mobilnost građana (http://www.mime-project.org/).

Europski kontekst hrvatske popularne književnosti

VODITELJICA PROJEKTA: Biljana Oklopčić
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: UNIOS IZIP-2014-15
Trajanje: 2015. – 2016.
Glavni istraživač: Biljana Oklopčić
Suradnici: Lucija Saulić
U projektu se intertekstualnim čitanjem popularnih romansi Marije Jurić Zagorke kao ginokritičkih i feminističkih naracija istražuju kulturalne, povijesne i društvene paradigme koje romanse ove, najvažnije, predstavnice hrvatske popularne književnosti smještaju u europski kontekst. Projekt promišlja diskurzivno prožimanje Zagorkinih romansi s europskim povijesnim i društvenim zbivanjima (progon vještica, djelovanje Inkvizicije, jakobinska urota, Bachov apsolutizam, vladavina carice Marije Terezije, itd.) a čini to iz perspektive politike popularnog prisutne u cjelokupnom spisateljskom radu Marije Jurić Zagorke, a u kojoj jedno od ključnih uloga ima i feminizam. Osim pokušaja smještanja Zagorkina “lika i djela” u europski kontekst, projekt će pokušati pobiti i uvriježene negativne stavove o vjerodostojnosti povijesnih činjenica u njezinim djelima.

 

Analiza međusobnog utjecaja hrvatskog i engleskog jezika u kontekstu suvremenog računalnog okruženja

VODITELJICA PROJEKTA: Tanja Gradečak-Erdeljić
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: UNIOS
Trajanje: 2013. – 2014.
Glavni istraživač: Tanja Gradečak-Erdeljić
Suradnici: Ana Mikić Čolić, Snježana Babić, Mirna Varga
Svrha je ovoga istraživanja na temelju rezultata dobivenih različitim istraživačkim metodama pružiti jasnu sliku o najvažnijim fonološkim, morfološkim i sintaktičkim elementima koji pogoduju prihvaćanju pojedine hrvatske novotvorenice ili zadržavanju anglizma.

Izrađeni naputci bi se nudili nastavnicima engleskog I hrvatskog jezika I kreatorima nastavnih programa kako bi im se pomoglo pri razvijanju strukturiranih elemenata poučavanja engleskog kao stranog jezika (upute za izradu nastavnih programa, metoda poučavanja pri vježbama prijevoda i sl.) i za razvijanje praktičnog hrvatskog računalnog nazivlja koje bi bilo utemeljeno na uporabnim obrascima i sklonostima učeničke populacije kao njihovih sadašnjih, ali i budućih korisnika i tvoraca novog jezičnog uzorka hrvatskog jezika.

Cilj je istraživanja utvrditi početne nalaze iz pilot istraživanja, a to je da učenici engleskog jezika u velikoj mjeri rabe engleske posuđenice u svojoj računalnoj i mobilnoj komunikaciji, da donekle sporo usvajaju predložene hrvatske jednakovrijednice i novotvorenice iz područja računalnog nazivlja, ali da su čvrstog stava da hrvatski treba što više rabiti te da engleski u budućnosti neće istisnuti hrvatski iz uporabe.

Drugi je cilj utvrditi do koje je mjere engleski jezik doživio strukturalne promjene pod utjecajem hrvatskog jezika (izostanak određenih engleskih glagolskih vremena, članova, pasivnih glagolskih konstrukcija) te na koji način treba provoditi metode preskriptivnog načina poučavanja kako bi se donekle sačuvala struktura engleskog jezika na onoj razini koja bi bila prihvatljiva njegovim izvornim govornicima.

Erasmus IP Summer School Cultural Landscapes: Negotiating Cultural Encounters with the English Speaking World

VODITELJICA PROJEKTA: Jasna Poljak Rehlicki
Vrsta projekta: međunarodni stručni projekt
šifra projekta: ERA-IPR-04/11 (2012.), ERA-IPR-17/13 (2013.)
Trajanje: 2012. – 2014.
Suradnici: Ljubica Matek, Alma Vančura
Tijekom tri godine nastavnici Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku sudjelovali su u intenzivnom Erasmusovu programu cjeloživotnog učenja (LLP – Erasmus Programme – Intensive Programme (IP)). Program pod nazivom Cultural Landscapes: Negotiating Cultural Encounters with the English-Speaking World (Erasmus IP Summer School (ERA-IPR-17/13)) odvijao se u obliku ljetne škole koja se održavala u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to svake godine na drugom mjestu: u Glasgowu, Škotska (2012.), Swanseau, Wales (2013.) te Newcastleu upon Tyne, Engleska (2014.). Uz Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, u projektu su sudjelovali i Sveučilište Duisburg-Essen (Njemačka), Sveučilište u Limericku (Republika Irska), Sveučilište u Lisabonu (Portugal) te Sveučilište u Ljubljani (Slovenija).

U akademskom smislu ovaj Erasmusov intenzivni program temeljio se na kombinaciji teorije i prakse, pri čemu su studenti usvojili temeljna teorijska znanja vezana uz kulturne razlike i prepreke s kojima se neizvorni govornik suočava pri komunikaciji unutar okruženja engleskog govornog područja, kao i praktično iskustvo interkulturalne komunikacije u akademskom okruženju koje čine neizvorni govornici engleskog jezika, a kojima je engleski jezik i predmet akademskog interesa i sredstvo sporazumijevanja. Kulturno, odnosno društveno konstruirani koncepti analizirali su se ne samo u smislu dominantne britanske i američke kulture već i u lokalnom smislu (posebnosti škotskog, velškog i irskog engleskog) te u međunarodnom smislu (engleski kako ga govore u drugim državama u svijetu (postkolonijalni kontekst) te engleski kao lingua franca).

Nastavu su na ljetnim školama održavale i tri nastavnice s Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Dr. sc. Jasna Poljak Rehlicki predavala je po dva kolegija na prve dvije ljetne škole: Relating to the Other: War and Soldiers in American Writing i Relating to the Other: Military jargon in literature, media and culture. Na trećoj ljetnoj školi kolegije su održavale doc. dr. sc. Alma Vančura (Paralanguage as a Cultural Phenomenon) i dr. sc. Ljubica Matek (Rethinking the Myth: Family in Anglophone Literature and Culture i What Lurks in the Dark: Horror Literature Across Cultures).

IP Cultural Landscapes: Negotiating Cultural Encounters with the English-Speaking World bio je prije svega namijenjen zainteresiranim studentima preddiplomskih studija engleskog jezika, ali i studentima kulturalnih studija, studija međunarodnih odnosa, europskih studija te sličnih usmjerenja, kao i svima onima čija buduća zanimanja podrazumijevaju međukulturalnu komunikaciju na engleskom jeziku. Natječaj je bio objavljen na mrežnim stranicama Odsjeka za engleski jezik i književnost te Filozofskog fakulteta u Osijeku, a polaznici su odabrani na temelju prijave i motivacijskog pisma.

Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima

VODITELJ PROJEKTA: Mario Brdar
Vrsta projekta: međunarodni znanstveni projekt
šifra projekta: MZOS 0122001
Trajanje: 2003. – 2006.
Glavni istraživač: Mario Brdar
Suradnici: Dubravko Kučanda, Marija Omazić, Višnja Pavičić, Jadranka Zlomislić, Tanja Gradečak-Erdeljić, Gabrijela Buljan, Goran Milić, Dubravka Vidaković, Zoltán Kövecses (Budimpesta), Rita Brdar-Szabó (Budimpesta), Klaus-Uwe Panther (Hamburg), Linda Thornburg (Hamburg), Günter Radden (Hamburg), Antonio Barcelona (Murcia), Francisco José Ruiz de Mendoza (Logroño)
Metonimija je jedan od temeljnih i sveprisutnih procesa koji povezuje jezik s ljudskim razmišljanjem i djelovanjem. Za metonimiju je karakteristično da dio kognitivne domene može zamijeniti cijelu domenu, no moguće je i da cijela struktura zamjenjuje jedan dio, ili da jedan dio stoji umjesto nekog drugog dijela, pri čemu se može raditi i o poddomenama unutar matične domene. Neke se tipologije metonimija koncentriraju na odnose unutar domena koji rezultiraju metonimijama, pa onda prema vrsti domene razlikuju mnoštvo specifičnih pojavnih oblika. Pragmatičko-funkcionalna tipologija razlikuje dva glavna tipa metonimije: propozicionalnu i ilokucijsku. Prva vrsta ima dva posebna pojavna oblika: referencijalnu i predikacijsku metonimiju. U pravilu se u istraživanjima polazi od univerzalnosti metonimije, a nije se pridavala dužna pažnja međujezičnim razlikama glede mogućnosti leksikalizacije i gramatikalizacije, te razlikama glede pojedinih tipovima diskursa i domena. Polazišna je hipoteza istraživanja da unatoč univerzalnosti metonimije kao kognitivnog procesa, postoje značajne razlike među pojedinim tipovima glede raširenosti i konvencionaliziranosti kako u univerzalnim razmjerima tako i međujezično gledano te da su referencijalne metonimije puno uobičajenije od predikacijskih. Razlike se među tipovima mogu motivirati povezivanjem s pragmatičko-sintaktičkim funkcijama pojedinih tipova te domenama u kojima dolazi do preslikavanja. Ostala su međujezična ograničenja kvalitativno različite naravi. Međujezične se se razlike mogu kod prvog tipa tumačiti kao rezultat određenih konvencija vezanih uz tip diskursa, dok su razlike kod drugog tipa rezultat međudjelovanja različitih čimbenika unutar sustava.

 

Komplementacija pridjeva u engleskom i hrvatskom

VODITELJ PROJEKTA: Mario Brdar
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: MZOS 122013
Trajanje: 1998. – 2002.
Glavni istraživač: Mario Brdar
Suradnici: Dubravko Kučanda, Elvira Petrović, Marija Omazić, Višnja Pavičić, Jadranka Zlomislić, Tanja Gradečak-Erdeljić, Gabrijela Buljan
Opći je cilj istraživanja je bio sustavan i iscrpan kontrastivni opis komplementacijskih sustava predikatnih pridjeva u suvremenom engleskom i hrvatskom jeziku. Kako engleski i hrvatski pripadaju različitim tipovima jezika glede parametra koji se u funkcionalnim modelima naziva komunikacijski dinamizam predikata, tj. engleski se karakterizira kao verbo-nominalni, a hrvatski kao verbalni tip jezika, postoje znatna odudaranje u raširenosti konstrukcija s pridjevskim predikatom uopĺe, a stoga i različitih tipova dopuna, posebno prijedložnih izraza, te razlike glede statusa i semantičkih funkcija dopuna i oznaka. Empirijska provjera hipoteza pretpostavlja metode korpusne lingvistike u prikupljanju i obradi podataka te dopunjavanje i provjeru putem testova elicitacije. U pripremi pojmovnog aparata, a potom i u izradi prijedloga formata valencijskog priručnika, nužna je primjena teorije prototipova. Samo testiranje središnjih hipoteza vrši se vertikalnim i horizontalnim kontrastivnim postupkom. Provjera relevantnosti dobivenih rezultata uslijeđuje tipološkim metodama. Sustavan i iscrpan kontrastivno organiziran opis komplementacijskih sustava predikatnih pridjeva u engleskom i hrvatskom jeziku otkriva najkarakterističnije strategije strukturne organizacije i funkcionalnog potencijala ovog tipa predikata. Istraživanje ukazuje i na mogućnosti leksikografske i pedagoške prerade uočenih sličnosti i razlika. Kako se radi o problematici kojoj dosada nije poklonjena dužna pozornost u anglističkoj jezikoslovnoj zajednici, istraživanje je osnovicu za dalja teoretska i primijenjena istraživanja, a u svom teoretsko-metodološkom dijelu istraživanje izlazi izvan uskih okvira anglistike te razmatra opće lingvističke pojave.

Sintaktičke funkcije u engleskom, njemačkom, hrvatskom i mađarskom jeziku

VODITELJ PROJEKTA: Dubravko Kučanda
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: MZOS 6-03-039
Trajanje: 1991. – 1995.
Glavni istraživač: Dubravko Kučanda
Suradnik: Mario Brdar
Istraživale su se sintaktičke funkcije subjekt, direktni objekt i indirektni objekt u engleskom, njemačkom, hrvatskom i mađarskom jeziku u svrhu karakterizacije tih jezika s obzirom na tipološke parametre kao što su pragmatički nasuprot gramatičkom redu riječi, prozirno nasuprot neprozirnom kodiranju semantičkih funkcija i nominativno-akuzativna nasuprot apsolutivno-ergativnoj sintaksi. U istraživanju se koristila metodologija funkcionalno tipoloških istraživanja i teorije prototipova. Težište je bilo na interakciji morfosintaktičkih, semantičkih i pragmatičkih faktora u opisu sintaktičkih funkcija. U istraživanju se pošlo od hipoteze da se genetski srodni jezici (engleski i njemački) nužno ne služe istom strategijom za preslikavanje semantičkih na sintaktičke funkcije i da genetski nepovezani jezici mogu biti u tom pogledu sličniji nego što se do sada pretpostavljalo (npr. njemački i hrvatski kao predstavnici indoeuropske skupine jezika i mađarski kao predstavnik ugro-finske skupine jezika). Istraživanje je imalo tri osnovne svrhe. Prvo, na osnovi jedinstvene metodologije istraživanja dat će se deskriptivno adekvatan opis sintaktičkih funkcija u svakome od ispitivanih jezika. Drugo, rezultati istraživanja su međusobno komparabilni i mogu se koristiti za kontrastivnu analizu bilo koja dva od četiri jezika uključena u istraživanje. Treće, rezultati istraživanja mogu se koristiti i u svrhu tipološke karakterizacije ispitivanih jezika. Svaka od ovih stavaka može predstavljati i cjelinu za sebe, a može istovremeno poslužiti kao osnovica za komparaciju s drugim jezicima bilo u okviru kontrastivne lingvistike bilo u okviru tipoloških istraživanja.

 

Znanstveni skupovi u (su)organizaciji Odsjeka za engleski jezik i književnost

  • 30 years of English studies in Osijek (Osijek, 18-19. 10. 2007)
  • 22. međunarodni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku LINGVISTIKA JAVNE KOMUNIKACIJE
  • 35 years of English studies in Osijek (35 YESO)
    The Department of English Studies at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek organised an international conference in celebration of the 35th anniversary of English studies in Osijek from 15th to16th October, 2012.

The papers were presented in 12 different sections with a total of 53 participants and key note speakers: Vyvyan Evans (University of Bangor), Jelena Mihaljević Djigunović (University of Zagreb), Robert Sullivan (Brown University/University of Mostar).

The conference was very successful and the proceedings with papers from the conference are expected to be published in both Jezikoslovlje and in a separate volume with the Cambridge Scholars Publishing.