28. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (AKM) održan je u Osijeku od 24. do 26. studenoga 2025. godine, a tema je bila „Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici“. Seminar je okupio stručnjake iz arhiva, knjižnica i muzeja iz cijele Hrvatske, a program se odvijao na više lokacija: u Hotelu Osijek, na Filozofskom fakultetu u Osijeku (FFOS) i u Muzeju Slavonije Osijek. Glavni su organizatori bili Hrvatsko arhivističko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Ovogodišnji je seminar naglasio potrebu za redefiniranjem uloga arhiva, knjižnica i muzeja u kontekstu globalne informacijske infrastrukture te ubrzanog razvoja digitalnih tehnologija. U tematskim blokovima prvoga dana u Hotelu Osijek raspravljalo se o digitalnoj evoluciji i umjetnoj inteligenciji u baštinskom okruženju, digitalizaciji i dugoročnoj dostupnosti kulturne baštine te standardima i etici u obradi baštinskih podataka. Posebno su istaknuti izazovi odgovorne primjene umjetne inteligencije, pitanja očuvanja pisane baštine i važnost strukturiranih, interoperabilnih podataka u AKM zajednici.
U sklopu tematskog bloka „Digitalna evolucija i umjetna inteligencija u baštinskom okruženju“ prvo je pozvano izlaganje održala prof. dr. sc. Željka Tomasović sa Sveučilišta u Zadru, koja je govorila o putu „od normativnih dokumenata do pametnih aplikacija“ i naglasila kako standardi postaju temelj za razvoj inteligentnih rješenja u baštinskom sektoru. Slijedilo je izlaganje „Utjecaj umjetne inteligencije na budućnost muzeja“ Darka Bilandžića iz Muzeja vučedolske kulture, koje je otvorilo pitanje kako nove tehnologije mijenjaju interpretaciju postava, očekivanja publike i kompetencije muzejskih stručnjaka.
Posebno se istaknulo izlaganje „Pisana baština – zaštita i pristup u doba umjetne inteligencije“ koje su održali prof. dr. sc. Damir Hasenay i dr. sc. Ines Horvat s Filozofskog fakulteta u Osijeku. U fokusu su bila pitanja kako uskladiti zaštitu osjetljive pisane građe s potrebom za digitalnim pristupom, koje su mogućnosti i ograničenja automatizirane obrade te kakvu ulogu ima stručni nadzor u razvoju AI alata. U nastavku programa predstavljena su i iskustva implementacije online kataloga Muzejskog dokumentacijskog centra, digitalne transformacije muzejskih knjižnica te projekata digitalizacije građe u muzejima i knjižnicama, čime je naglašena važnost suradnje i razmjene znanja među ustanovama.
Drugi dan seminara, 25. studenoga, posebno je istaknuo ulogu Filozofskog fakulteta u Osijeku kao važnog regionalnog središta za razvoj informacijskih znanosti. U Svečanoj dvorani (prostorija 60) na FFOS-u prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i prof. dr. sc. Sanjica Faletar održale su pozvano izlaganje „Doktorski studij Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku“. Predstavile su koncept nadolazećeg doktorskog studija informacijskih znanosti koji je u postupku razvoja te će biti prvi takav studij na području Slavonije, uz postojeće srodne doktorske programe na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Izlaganje je naglasilo važnost jačanja znanstveno-istraživačkog rada u informacijskim znanostima, s posebnim naglaskom na digitalnu baštinu, informacijske sustave u kulturi te interdisciplinarnu suradnju s arhivistikom, knjižničarstvom i muzeologijom. Planirani studij istaknut je kao prilika da se stručnjaci iz Slavonije i šire regije dodatno usavrše u području informacijskih znanosti, uz aktivno povezivanje s praksom u arhivima, knjižnicama i muzejima.
Dodatno, program 25. studenoga u Svečanoj dvorani FFOS-a obuhvatio je više tematskih blokova koji su naglasili suradnju, standarde i nove oblike interpretacije baštine. U bloku „Suradnja i interdisciplinarnost u obrazovanju i praksi AKM sektora“ predstavljeni su primjeri povezivanja arhiva, knjižnica i muzeja, poput izlaganja o zajedničkim fondovima, suradnji na baštinskim projektima i inovativnim prostorima koji spajaju funkcije knjižnice i muzeja. Time je naglašeno da se suvremena baštinska praksa sve više oslanja na interdisciplinarne timove i suradnju s lokalnom zajednicom.
U blokovima posvećenima novim iskustvima publike i interpretaciji baštine predavači su prikazali kako se kroz izložbe, multimediju i narativne pristupe širem krugu korisnika mogu približiti kompleksne teme. Posebnu su pažnju privukla izlaganja o novim muzejskim monografijama, inovativnim postavima i interpretacijama lokalne povijesti, kao i primjeri rada s publikom koji potiču kritičko promišljanje i medijsku pismenost.
Uz izlaganja važan su dio programa činile vrlo korisne paralelne radionice koje su sudionicima omogućile praktičan rad i detaljnije upoznavanje s određenim temama. Prvoga dana u Hotelu Osijek radionice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posvetile su se sustavu za dostavu obveznog primjerka e-publikacija te primjeni Pravilnika KAM i nadziranih rječnika, čime je naglašena važnost strukturiranih podataka i usklađenih standarda u AKM zajednici. Sudionici su imali priliku proći konkretne korake i raspraviti o izazovima koji nastaju u svakodnevnom radu s digitalnim publikacijama.
Drugoga dana na Filozofskom fakultetu u Osijeku radionice su se odvijale u prostorijama 34 i 67 te u Odjelu knjižnice Muzeja Slavonije. Radionica „Predmetna obrada suvremenih poslovica“, čiji su autori Borna Petrović, mag., izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga i izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari, predstavljena je u okviru programa. Na samom AKM seminaru radionicu su vodili Borna Petrović i izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari. Radionica je pokazala kako se suvremeni frazemi i poslovice mogu sustavno obrađivati i uvoditi u knjižnične sustave, čime se tradicijski i živi jezični materijal približava korisnicima na nov, strukturiran način. Paralelno su se održavale radionice o sudjelovanju baštinskih ustanova u EU programu Erasmus te konzervatorsko-restauratorska radionica u Muzeju Slavonije, od makro do nanorazine, koje su istaknule važnost međunarodne suradnje i suvremenih pristupa zaštiti građe.
Zaključno, može se reći da je seminar doista potvrdio važnost međuinstitucionalne suradnje i kontinuiranog dijaloga između arhiva, knjižnica i muzeja u digitalnom dobu. Za Filozofski fakultet u Osijeku posebno je značajno što je dio programa, uključujući istaknuto pozvano izlaganje o doktorskom studiju informacijskih znanosti, održan upravo u Svečanoj dvorani FFOS-a, čime je dodatno naglašena uloga Fakulteta u razvoju informacijskih i baštinskih znanosti u Slavoniji. Otvoreni prostor za razmjenu ideja, praktična znanja i planove za nove studijske programe pokazuje da AKM zajednica aktivno gradi svoje „peto informacijsko doba“ u čijem je središtu suradnja, inovacija i briga za korisnike.
Tekst: Roman Šimunović
Fotografije: Sven Bonet