U ponedjeljak, 30. ožujka 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku održan je razgovor „Prevođenje i lektorsko prigovaranje“ u sklopu projekta FUZ&JA. Razgovor su održali Petra Gverić Katana, profesorica u XVIII. gimnaziji Zagreb, lektorica i urednica, i Mišo Grundler, prevoditelj sa švedskoga, danskoga, norveškoga i engleskoga. Razgovor su započeli tezom kako ne možemo govoriti o dobrim i lošim lektorima i prevoditeljima, već o širokom spektru. Usporedili su nekadašnje preskriptivističke tendencije koje nisu prikazivale stvaran jezik hrvatskih govornika sa suvremenim zanemarivanjem jezika koje vodi degradaciji izražavanja. Istaknuli su kako briga o jeziku ne ovisi samo o jezikoslovcima, već i o institucijama koje trebaju prepoznati njegovu važnost i podupirati njegovo očuvanje. Za spomenuto su važni upravo lektori, prevoditelji i urednici koji najčešće nisu dovoljno plaćeni.
U središnjem dijelu gosti su se dotaknuli prepreka s kojima se suočavaju u radu. Među njima se ističe hiperprodukcija sadržaja koja ih tjera na žrtvovanje kvalitete i umjetničke vrijednosti djela. Osim toga, ponekad se javljaju nesuglasice između prevoditelja i lektora ili urednika, koje uvijek iziskuju kompromis i susretljivost. Istaknuli su kako lektor nikako ne smije zadirati u stil prevoditelja, a prevoditelj nikako ne smije izostaviti dijelove izvornog teksta. Uz to dolaze i riječi koje nemaju izravan prijevod, kulturološke razlike, već osjetan utjecaj engleskog jezika u raznim jezičnim konstrukcijama i višesatno promatranje jedne kartice teksta. Gosti su se potom dotaknuli niske čitanosti knjiga u Hrvatskoj koja onemogućuje nakladnicima život od prodaje, a njihovoj profesiji ne osigurava potrebnu stabilnost. Grundler i Gverić Katana upravo su zbog niske čitanosti podcrtali važnost obrazovanja i nužnost uvlačenja mladih u svijet književnosti, a to treba činiti temama bliskim suvremenom čovjeku.
Gosti su potom u završnom dijelu pojasnili kako krenuti ovim putem, što očekivati, ali i za što se boriti. Istaknuli su i druge vrste prevođenja koje su isplativije na tržištu, ali ne i manje zahtjevne. Iako i sami ne znaju što sve budućnost njihove profesije nosi, naglasili su važnost očuvanja pisane umjetnosti te neprestanu borbu za prava koja će profesiji osigurati stabilnost i vidljivost. Razgovor je zaključen odgovaranjem na mnoga pitanja, od kojih se ističe budućnost prevođenja i lektorskog posla u vremenu koje se sve znatnije oslanja na umjetnu inteligenciju.
Matej Gabud