PREDAVANJE ZAŠTO LIJEČNICI ODLAZE IZ HRVATKSE?
U utorak, 6. veljače u 17h, u sklopu FUZ&ja-e, održano je predavanje naziva Zašto liječnici odlaze iz Hrvatske? Predavanje je održala sociologija Ljiljana Pintarić koja je predstavila rezultate svog doktorskog istraživanja koje se bavilo temom iseljavanja zdravstvenih radnika/ca iz Hrvatske. Cilj je njenoga rada bio utvrđivanje i razumijevanje ključnih, ali i svih ostalih relevantnih čimbenika koji sudjeluju u procesu donošenja odluke zdravstvenih radnika/ca o iseljenju, kao i različitih kontekstualnih varijabli koje na ovaj proces mogu utjecati.
U tu je svrhu provedeno kvalitativno istraživanje, a kao metoda istraživanja odabrana je metoda polustrukturiranog intervjua. Ciljane su populacije iseljenih, ali i neiseljenih zdravstvenih radnika/ca, kako onih koji su razmišljali (ili razmišljaju) o iseljenju, tako i onih koji tu opciju ne razmatraju. Intervjuirano je ukupno 45 zdravstvenih radnika/ca, a zbog konteksta pandemije bolesti COVID-19 tijekom koje se istraživanje odvijalo, svi su intervjui realizirani na daljinu, putem internetskih komunikacijskih platformi. Materijal dobiven istraživanjem analiziran je i obrađen metodom tematske analize po pristupu analize obrazaca. Primjeri su transkribirani i anonimizirani te odabrani predstavljeni javnosti koja je nekima od njih (primjerice mobing ili rodno uvjetovano nasilje) bila zgrožena.
Identificirano je pet tema koje grupiraju čimbenike relevantne za iseljavanje zdravstvenih radnika/ca iz Hrvatske, a to su organizacijski kontekst hrvatskog zdravstvenog sustava, društveno-politički kontekst suvremenog hrvatskog društva, profesionalne aspiracije zdravstvenih radnika/ca, kvaliteta života te sistemsko nasilje. Ključni su čimbenici iseljavanja neuređenost te visoki stupanj politizacije zdravstvenog sustava, percepcija visoke razine korupcije i nepotizma u zdravstvenom sustavu i društvu, izostanak meritokratskih principa u sustavu i u širem društvu, opća klima apatije i beznađa, kako u sustavu, tako i u širem društvu.
Predavanje je izazvalo velik interes javnosti koja je postavljala brojna pitanja tijekom predavanje time otvarajući druga pitanje i ukazujući na društvene probleme koje predavačicu profesionalno intrigiraju i želi se njima i ubuduće baviti.
PREDAVANJE ISKUSTVOM UMJETNOSTI
Predavanje Iskustvom umjetnosti održala je Martina Ivanović 30. 1. 2024. u prostoriji 39 Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje je imalo za cilj ponovno otvoriti i istaknuti pitanja umjetničkog djela, autentičnosti, a time i granica razumijevanja samog koncepta umjetnosti. Nakon kratkog izlaganja teme uslijedio je vizual odabranih umjetničkih djela, poput prikaza stripa, kazališta, notnog zapisa te pijanista, kao i dvije skulpture osječkog umjetnika Gračana, kojima je namjera ispitati stavove publike spram mogućih granica umjetnosti, onoga što se pod tim pojmom danas može smatrati te moguće gradacije unutar pojma, dakle može li se neko umjetničko djelo smatrati „boljim“ od drugog te prema kojim kriterijima. Predavanje je zaključeno pitanjima i komentarima prisutnih.
PREDAVANJE KAKO POSTATI EUROFILOZOF: SAVJETI ZA EUROPSKE KARIJERE
U srijedu, 24. 1. 2024., bivši student Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Hrvoje Grganović održao je online predavanje naslova Kako postati Eurofilozof: savjeti za europske karijere. Predavanje je bilo otvoreno za javnost, a iako je predavač jezičar i ima najviše iskustva u poslovima koji se tiču prevođenja, predavanje je bilo korisno za sve studente društvenih i humanističkih znanosti koje zanimaju inozemne karijere.
Predavač je naglasio širok dijapazon karijernih mogućnosti za studente humanističkih usmjerenja jer se tijekom studija, neovisno o predmetu studiranja, na svim smjerovima u humanističkim znanostima (no i u većini društvenih) steknu prenosive vještine (prezentacijske, meke, komunikacijske) koje se cijene u svim sektorima. Potaknuo je studente na rano otkrivanje važnosti stjecanja inozemnog isksustva i umrežavanje putem studentskih poslova, volontiranja, razmjene i prakse.
Prezentirao je način prijavljivanja za poslove u EU institucijama, privatnom sektoru i nevladinim organizacijama te dao korisne, praktične savjete za pisanje životopisa kao i predstavljanje potencijalnim poslodavcima na razgovoru za posao. Budući da i sam sudjeluje u regrutiranju studenata, zna kako je biti „s one strane stola“ pa su pruženi savjeti i više nego korisni.
Po završetku predavanja, uslijedila su pitanja publike na koja je predavač strpljivo i suvereno odgovorio.
