Pripovijedanje kao metoda poučavanja
U okviru popularizacije znanosti “FUZ&JA” na Filozofskom fakultetu u Osijeku 13. svibnja 2024. godine održano je predavanje pod nazivom “Pripovijedanje kao metoda poučavanja”. Majstorica pripovjedačica Mirta vladić, studentima je pripovijedala dvije priče: “Vreća puna laži” i “Okamenjeni plemić”. Nakon pripovijedanja, održano je predavanje o pripovijedanju kao metodi poučavanja u nastavi. Demonstrirano je nekoliko dramskih metoda poučavanja. Na kraju predavanja, studenti su sami pripovijedali priču Crvenkapica koristeći kamišibaj tehniku.
“Kišne kapi” – radionica i predavanje
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku, 12. ožujka 2024. godine Mirta Vladić održala je predavanje i radionicu. Pripovijedala samjepriču studentima prve godine studija, smjer: hrvatski jezik i književnost. Riječ je o predmetu Dječja književnost koji predaje dr. sc. Dragica Dragun, redovita profesorica. U uvodnom dijelu predstavila je Prvi hrvatski studij pripovijedanja u Varaždinu. Mirta Vladić trenutačno pohađa treću godinu Studija te ima zvanje majstorice pripovjedačice. Razgovaralo se o važnosti pripovijedanja u svakodnevnom životu. Prisjetili smo se tko nam je kao djeci pripovijedao priče i na koji način. Studenti su pripovijedali neki događaj iz života dodajući pripovijedanju humoristične riječi, žargone, poštapalice i slično. Nakon toga kolegica je Vladić pripovijedala autorsku terapeutsku priču “Kišne kapi”. Studenti su zatim ih podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobila je priču Rođen za kralja. Priču su podijelili na četiri mentalne slike. Nacrtali su crtež, odnosno simbole iz ulomka koji su im pomogli pri pripovijedanju. Zatim su kamišibaj tehnikom pripovijedali priču.
PREDAVANJE ZAŠTO LIJEČNICI ODLAZE IZ HRVATSKE?
U utorak, 6. veljače u 17h, u sklopu FUZ&ja-e, održano je predavanje naziva Zašto liječnici odlaze iz Hrvatske? Predavanje je održala sociologija Ljiljana Pintarić koja je predstavila rezultate svog doktorskog istraživanja koje se bavilo temom iseljavanja zdravstvenih radnika/ca iz Hrvatske. Cilj je njenoga rada bio utvrđivanje i razumijevanje ključnih, ali i svih ostalih relevantnih čimbenika koji sudjeluju u procesu donošenja odluke zdravstvenih radnika/ca o iseljenju, kao i različitih kontekstualnih varijabli koje na ovaj proces mogu utjecati.
U tu je svrhu provedeno kvalitativno istraživanje, a kao metoda istraživanja odabrana je metoda polustrukturiranog intervjua. Ciljane su populacije iseljenih, ali i neiseljenih zdravstvenih radnika/ca, kako onih koji su razmišljali (ili razmišljaju) o iseljenju, tako i onih koji tu opciju ne razmatraju. Intervjuirano je ukupno 45 zdravstvenih radnika/ca, a zbog konteksta pandemije bolesti COVID-19 tijekom koje se istraživanje odvijalo, svi su intervjui realizirani na daljinu, putem internetskih komunikacijskih platformi. Materijal dobiven istraživanjem analiziran je i obrađen metodom tematske analize po pristupu analize obrazaca. Primjeri su transkribirani i anonimizirani te odabrani predstavljeni javnosti koja je nekima od njih (primjerice mobing ili rodno uvjetovano nasilje) bila zgrožena.
Identificirano je pet tema koje grupiraju čimbenike relevantne za iseljavanje zdravstvenih radnika/ca iz Hrvatske, a to su organizacijski kontekst hrvatskog zdravstvenog sustava, društveno-politički kontekst suvremenog hrvatskog društva, profesionalne aspiracije zdravstvenih radnika/ca, kvaliteta života te sistemsko nasilje. Ključni su čimbenici iseljavanja neuređenost te visoki stupanj politizacije zdravstvenog sustava, percepcija visoke razine korupcije i nepotizma u zdravstvenom sustavu i društvu, izostanak meritokratskih principa u sustavu i u širem društvu, opća klima apatije i beznađa, kako u sustavu, tako i u širem društvu.
Predavanje je izazvalo velik interes javnosti koja je postavljala brojna pitanja tijekom predavanje time otvarajući druga pitanje i ukazujući na društvene probleme koje predavačicu profesionalno intrigiraju i želi se njima i ubuduće baviti.
PREDAVANJE ISKUSTVOM UMJETNOSTI
Predavanje Iskustvom umjetnosti održala je Martina Ivanović 30. 1. 2024. u prostoriji 39 Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje je imalo za cilj ponovno otvoriti i istaknuti pitanja umjetničkog djela, autentičnosti, a time i granica razumijevanja samog koncepta umjetnosti. Nakon kratkog izlaganja teme uslijedio je vizual odabranih umjetničkih djela, poput prikaza stripa, kazališta, notnog zapisa te pijanista, kao i dvije skulpture osječkog umjetnika Gračana, kojima je namjera ispitati stavove publike spram mogućih granica umjetnosti, onoga što se pod tim pojmom danas može smatrati te moguće gradacije unutar pojma, dakle može li se neko umjetničko djelo smatrati „boljim“ od drugog te prema kojim kriterijima. Predavanje je zaključeno pitanjima i komentarima prisutnih.
PREDAVANJE KAKO POSTATI EUROFILOZOF: SAVJETI ZA EUROPSKE KARIJERE
U srijedu, 24. 1. 2024., bivši student Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Hrvoje Grganović održao je online predavanje naslova Kako postati Eurofilozof: savjeti za europske karijere. Predavanje je bilo otvoreno za javnost, a iako je predavač jezičar i ima najviše iskustva u poslovima koji se tiču prevođenja, predavanje je bilo korisno za sve studente društvenih i humanističkih znanosti koje zanimaju inozemne karijere.
Predavač je naglasio širok dijapazon karijernih mogućnosti za studente humanističkih usmjerenja jer se tijekom studija, neovisno o predmetu studiranja, na svim smjerovima u humanističkim znanostima (no i u većini društvenih) steknu prenosive vještine (prezentacijske, meke, komunikacijske) koje se cijene u svim sektorima. Potaknuo je studente na rano otkrivanje važnosti stjecanja inozemnog isksustva i umrežavanje putem studentskih poslova, volontiranja, razmjene i prakse.
Prezentirao je način prijavljivanja za poslove u EU institucijama, privatnom sektoru i nevladinim organizacijama te dao korisne, praktične savjete za pisanje životopisa kao i predstavljanje potencijalnim poslodavcima na razgovoru za posao. Budući da i sam sudjeluje u regrutiranju studenata, zna kako je biti „s one strane stola“ pa su pruženi savjeti i više nego korisni.
Po završetku predavanja, uslijedila su pitanja publike na koja je predavač strpljivo i suvereno odgovorio.
