U utorak, 10. ožujka 2026. godine, studenti prve i druge godine Prijediplomskoga jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija Hrvatski jezik i književnost sudjelovali su u realizaciji jednodnevne terenske nastave u gradu Zagrebu. Terenskoj su nastavi prisustvovali studenti koji pohađaju obvezne i izborne kolegije Staroslavenski jezik 2, Povijest hrvatskoga književnoga jezika i Slavenska pisma kod profesorica s Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju prof. dr. sc. Milice Lukić i doc. dr. sc. Vere Blažević Krezić. Terenska je nastava bila usmjerena na tri glavna mjesta: grkokatoličku konkatedralu sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori te središnjicu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša – Samostan i crkvu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu.
Profesorice i studente velikodušno je dočekao provincijski tajnik fra Mirko Mišković, ali i doktorand Poslijediplomskoga sveučilišnoga studija Jezikoslovlje na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Fra Mirko Mišković sa studentima i profesoricama uputio se prema Ćirilometodskoj ulici na Gornjemu gradu gdje se nalazi neobizantska grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda. Današnji je oblik crkva zadobila potkraj 19. stoljeća na poticaj tadašnjega grkokatoličkoga križevačkoga biskupa Ilije Hranilovića. Radovi su započeli godine 1885. – kao sastavnica programa obilježavanja tisućite obljetnice smrti sv. Metoda – a posveta restaurirane crkve upriličena je 12. prosinca 1886. Projektom je ravnao poznati arhitekt Herman Bollé. Sveta braća krase vanjsko pročelje crkve, ali i njezinu unutrašnjost – osobito dojmljivi drveni ikonostas. Tijekom 1910. i 1911. ugledni je hrvatski slikar slavonskoga podrijetla Ivan Tišov izradio nekoliko velikih kompozicija kojima su urešeni unutarnji zidovi crkve i dijelom kojih su raznovrsne stilizacije glagoljičnoga pisma (Rođenje Isusovo, Posljednji sud, Uskrsnuće Kristovo, Ulazak Krista u Jeruzalem). U crkvi je održano zanimljivo crkveno-povijesno predavanje s posebnim osvrtom na uporabu glagoljice i ćirilice te staroslavenskoga jezika u rimokatoličkoj i grkokatoličkoj liturgiji.
Krećući se prema izložbi postavljenoj u Galeriji Klovićevi dvori, studenti su razgledali gornjogradske znamenitosti među kojima je i dvorište Staroslavenskoga instituta. Budući da je palača Škrlec-Balbi, trajni dom Staroslavenskoga instituta, stradala u potresu te još uvijek nije u cijelosti obnovljena, djelatnici su privremeno smješteni u zgradi Ekonomskoga instituta u Zagrebu. Studenti su, nadalje, slušali o postanku dotične ustanove posvećene znanstvenome istraživanju ćirilometodske baštine i hrvatskoga glagoljaštva. Davne 1902. godine biskup Antun Mahnić na otoku Krku osnovao je Staroslavensku akademiju čije je djelovanje oživljeno 1948. godine u Zagrebu, dočim joj je 1952. promijenjen naziv u Staroslavenski institut.
Izložbom „U početku bijaše kraljevstvo“ u Klovićevim dvorima – postavljenom povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva – skupinu je proveo njezin (su)autor – profesor Tomislav Galović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Eksponatima su zastupljene ključne sastavnice hrvatske državnosti u razdoblju od prvih – srednjovjekovnih – hrvatskih vladara sve do 1918. godine. Među izlošcima koji progovaraju o pravnome i simboličkome kontinuitetu kraljevstva studenti su mogli vidjeti različito koncipiranu glagoljsku baštinu, čime je osviješten njezin izniman udio u izgradnji hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Izložba zastupa višestoljetan fenomen hrvatske ćirilometodske baštine: od najstarijega dokumentiranoga spomena hrvatskoga glagoljaštva u pismima pape Ivana X., tj. građi sadržanoj u djelu Historia salonitana maior, preko hrvatskoglagoljske epigrafike do važnijih rukopisnih pa otisnutih spomenika, poput Vinodolskoga zakona iz 1288. godine, Istarskoga razvoda iz 14. stoljeća te Misala po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. godine. Također, neizostavno je spomenuti Bašćansku ploču iz 11. stoljeća, spomen na darovnicu kralja Zvonimira benediktinskoj opatiji svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Osim eksponata značajnih za povijest hrvatskoga glagoljaštva izložbom su zastupljeni važniji naslovi i osobe iz novodobne povijesti hrvatskoga književnoga jezika: od Marka Marulića, Fausta Vrančića, Brne Karnarutića, Bartola Kašića, Katarine Zrinske, Nikole Zrinskoga sve do Novina horvatzkih i Danicze, poznatih djela Ljudevita Gaja i drugih preporoditelja, točnije znamenitih autora, ali i političara te prvih sveučilišnih profesora modernoga zagrebačkoga sveučilišta koji su – svatko na svoj način – oblikovali hrvatski povijesni i književno-jezični identitet. Izložba, dakle, obuhvaća različita gledišta kulturne i povijesne baštine u svjetlu povijesne znanosti, ali i povijesti umjetnosti te književno-jezične povijesti.
Nakon zanimljive i poučne izložbe studenti su posjetili središnjicu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, točnije Samostan i crkvu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Fra Mirko Mišković i fra Patrik Mežnarić skupinu su proveli baroknim ksaverskim kompleksom čiji je razgled okončan ručkom u samostanskoj blagovaonici. Prije samostanskoga objeda studenti su sudjelovali u molitvi na hrvatskome novocrkvenoslavenskome jeziku. Poslije objeda i zajedničkoga druženja fra Mirko Mišković održao je dojmljivo predavanje o ksaverskoj glagoljskoj baštini. Posebnu je pozornost posvetio glagoljičnim rukopisima (Ivančićev zbornik iz 14./15. st., Klimantovićev zbornik iz 16. st.), inkunabulama (ksaverski primjerak misalskoga Prvotiska izložen je u Klovićevim dvorima pa se razgledala samo Spovid općena iz 1496.), postinkunabulama (Misal Pavla Modrušanina, 1528., Naručnik plebanušev, 1507., Senjski korizmenjak, 1508.), kao i hrvatskim (novo)crkvenoslavenskim liturgijskim knjigama koje su – od 17. do 20. stoljeća – otisnute u Rimu, a čuvaju se upravo na Ksaveru. Na Ksaveru se čuva i najstariji latinični tekst pisan starohrvatskim (čakavskim) jezikom i goticom: Red i zakon sestara dominikanki (1345.).
Studenti su tijekom terenske nastave stekli mnoge korisne spoznaje, a nakon posjeta Ksaveru vratili su se kući obogaćeni novim iskustvima. Posjet je pružio jedinstvenu priliku za detaljnije upoznavanje kulturne i duhovne baštine, proširujući njihovo znanje iz hrvatske književno-jezične povijesti i glagoljaške tradicije.
Tekst sročila studentica Klara Bilić.
Fotografirala studentica Iva Markanović.
Grkokatolička katedrala sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu
Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. godine (Galerija Klovićevi dvori)
Profesorice i studentice na putu u Zagreb
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ u Klovićevim dvorima
Replika Bašćanske ploče iz 1100. godine i profesor Tomislav Galović (Galerija Klovićevi dvori)
Motivi izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ u Klovićevim dvorima
Profesorice i studentice ispred zdenca s baroknom kamenom krunom u dvorištu palače Škrlec-Balbi, trajnome domu Staroslavenskoga instituta
Fra Mirko Mišković i studentice ispred crkve sv. Franje Ksaverskoga
Red i zakon sestara dominikanki (1345.), Samostan sv. Franje Ksaverskoga