U Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku u petak, 21. studenoga 2025. održana je književna osječka tribina kOSt posvećena osječkom književniku Josipu Cveniću, ovogodišnjem dobitniku Nagrade „Josip i Ivan Kozarac” za životno djelo. Tribina je okupila studente, nastavnike i širu javnost zainteresiranu za Cvenićev višedesetljetni književni rad.
Josip Cvenić (Osijek, 1952.) hrvatski je književnik koji je studij filozofije i sociologije završio 1976. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u Izdavačkom centru Narodnog sveučilišta u Osijeku te je bio dugogodišnji glavni urednik časopisa Književna revija, čime je značajno pridonio osječkoj i hrvatskoj književnoj sceni. U njegovu se opusu ističu zbirke pjesama, zbirke priča, romani, scenariji, basne i knjige za djecu, a djela su mu donijela brojne domaće i međunarodne nagrade.
Prvu je knjigu, zbirku sentimentalno-zavičajnih pjesama „Protumarani zavičaji” (1976.), objavio kao pjesnik snažno vezan uz slavonski i osječki prostor. Kasnije se snažno afirmirao kao prozni autor koji u djelima poput „Pričanja Heraklitovog kušača i drugih pričanja”, „Blank”, „Lektira”, „Udžbenik priča”, „Kajinov pečat”, „Kraljica noći”, „Glad”, „Obrnuto prepisivanje” i „I sve pustiš niz rijeku” spaja teme odrastanja i zavičaja s univerzalnim pitanjima i postmodernističkim pripovjednim tehnikama. Objavio je i zbirku kolumni i eseja „Ogledanje s kraja stoljeća”, pjesničku zbirku „Volim drugu obalu” te knjige za djecu „Čvrsto drži joy-stick”, „Udžbenik priča”, „Mudra budala” i „Povratak vilinskog konjica”, čime je ostavio trag i u suvremenoj hrvatskoj književnosti za mlade čitatelje.
Razgovor na tribini kOSt bio je usmjeren na cjelokupan Cvenićev opus i ovogodišnje priznanje Nagradom „Josip i Ivan Kozarac” za životno djelo. Sudionici su imali priliku čuti o njegovim književnim počecima, načinu na koji nastaju priče i romani, ulozi djetinjstva i zavičaja u njegovu pisanju te o iskustvima rada na knjigama za djecu i mlade. Poseban je naglasak stavljen i na Cvenićev urednički i kulturni rad u Osijeku, koji je važan za razumijevanje razvoja lokalne književne scene u posljednjim desetljećima.
Razgovor je moderirala i tribinu organizirala Livija Reškovac (Društvo hrvatskih književnika), a pokrovitelj je bilo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Svojim pitanjima i komentarima studenti i posjetitelji aktivno su sudjelovali u programu, otvarajući teme o odnosu književnosti i zavičaja, ulozi književnosti u obrazovanju te o recepciji Cvenićevih djela kod mlađih čitatelja. Time je tribina potvrdila važnost susreta autora s akademskom zajednicom u živoj književnoj razmjeni.
Razgovor s književnim i kulturnim djelatnikom Josipom Cvenićem bio je intimnijeg karaktera – o osobnom osvrtu na proteklu karijeru, podršci obitelji, kako je bilo u prošlom i ovom „sistemu“, koliko je fikcije i fakcije u njegovim djelima. Autor je istaknuo kako su njegova djela najvećim dijelom produkt mašte – osim romana „Gradonačelnik u secesiji“ za koji je istraživao povijesne činjenice i osobe. Za Nagradu „Josip i Ivan Kozarac“ za životno djelo kaže da je počašćen, ali da mu je vrijeme jako brzo prošlo (gotovo pola stoljeća književnog rada) i kako ne misli još staviti „ključ u bravu“. Od svih svojih djela nekako je najponosniji na „Čvrsto drži joy-stick“ i njegove inozemne prijevode.
Zaključno, književna osječka tribina kOSt s gostovanjem Josipa Cvenića još je jednom pokazala koliko su važni susreti studenata i nastavnika s relevantnim suvremenim autorima. Događanje je istaknulo ulogu Knjižnice FFOS-a i Filozofskog fakulteta u Osijeku kao prostora u kojem se književnost promišlja u širem kulturnom, obrazovnom i zavičajnom kontekstu te potaknulo daljnje zanimanje za Cvenićev raznovrstan i nagrađivan opus.
Tekst: Roman Šimunović
Fotografije: Sven Bonet