Radionica „Ako mačka ima 9 života, koliko života ima knjiga?“
U utorak 3. svibnja 2022. godine na Filozofskom fakultetu Osijek održana je radionica u sklopu Festivala znanosti pod nazivom „Ako mačka ima 9 života, koliko života ima knjiga?“. Radionicu je osmislila i provela asistentica Mihaela Grgić pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivane Martinović. Na radionici su sudjelovali učenici drugog i trećeg razreda osnovne škole Franje Krežme. Nakon što su učenici poslušali čitanje slikovnice Mačke autorice Pike Vončina, razgovaralo se o pročitanom djelu. Nakon toga uslijedio je zadatak opisivanja života jedne mačke u pisanom obliku, a navedeni zadatak proveden je s ciljem poticanja pisanog izražavanja učenika, kreativnosti i stvaralaštva. Cilj same radionice je poticanje čitanja iz užitka, jezičnog izražavanja, ali i prikazivanje kako je kroz knjige moguće imati više života, te da nismo ograničeni na samo jedan, fizički život. Učenica Elena Š. to je lijepo sročila u rečenicu: „Knjige imaju beskonačno mnogo života jer žive u čitateljima“. Učenici su izrazili zadovoljstvo sudjelovanja na radionici te su je ocijenili ocjenom izvrstan.
Mihaela Grgić i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović
Predavanje “Kako knjižnice i muzeji mogu podići kvalitetu života osobama s Alzheimerovom bolešću?”
U okviru programa Festivala znanosti 2022., na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predavanje pod naslovom “Kako knjižnice i muzeji mogu podići kvalitetu života osobama s Alzheimerovom bolešću?”. Kornelija Petr Balog, Sanjica Faletar Tanackovići i Jesenka Ricl (Muzej Slavonije Osijek) predstavile su najnovije spoznaje i primjere dobre prakse vezane uz doprinos knjižnica i muzeja podizanju kvalitete života osobama s Alzheimerovom bolešću, i demencijom općenito, te pružanju prijeko potrebne podrške članovima njihovih obitelji. Iako se knjižnice i muzeji općenito ne smatraju ustanovama koje se brinu o osobama s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, najnovije znanstvene spoznaje pokazuju da nefarmakološke metode, koje uključuju različite kognitivne i kreativne terapije kao što su terapija čitanjem i prisjećanjem, mogu imati značajnu korist u prevenciji, ali i usporavanju razvoja bolesti.
Kognitivna terapija koja uključuje intelektualne aktivnosti poput samostalnog ili zajedničkog čitanja te čitanja naglas (biblioterapija) može pridonijeti smirivanju osobe, poboljšanju njegova raspoloženja, usporavanju napredovanja kognitivnih oštećenja te ublažavanju simptoma bolesti. Terapija prisjećanja jedna je od najpopularnijih psihosocijalnih intervencija kod demencije, a uključuje prisjećanje i razgovor o osobama, iskustvima, aktivnostima i događajima iz prošlosti, uz pomoć različitih materijala (glazba, slike, fotografije, predmeti itd.). Uključivanjem osoba s Alzheimerovom bolešću u svoje programe knjižnice i muzeji pridonose borbi protiv njihove društvene isključenosti i osamljenosti te senzibilizaciji javnosti o demenciji kako bi se uklonila društvena stigmatizacije te bolesti.
Na predavanju su sudjelovali studenti, knjižničari i predstavnici udruga koje pružaju podršku osobama s demencijom.
prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković i prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Predavanje “Zastupati različitost kroz književnost”
U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić održala je predavanje pod nazivom “Zastupati različitost kroz književnost”. Predavanje je zastupalo tezu da se stilovi života, koji odstupaju od društvenih normativnih i konvencionalnih matrica i time se nalaze na društvenim marginama i nerijetko su stigmatizirani (osobe s invaliditetom ili autizmom, odstupanja od rodne heteronormativnosti), mogu promovirati kroz književnost. Osim književnoteorijskih polazišta za takvu tvrdnju, predstavila je suvremena hrvatska književna djela koja tematiziraju različite živote (Dalibor Talajić, Most ponad burne rijeke… ili o velikoj borbi jednog malog tatinog borca; Mirta Borovčić-Kurir: Naš život u spektru, Ivor Martinić: Moj sin samo malo sporije hoda). Predavanju su prisustvovali studenti.
prof.dr.sc. Kristina Peternai Andrić
Virtualno predavanje “Zašto ustajete ponedjeljkom ujutro?”
Ponedjeljak ujutro – isplati li se ustati? Kako život učiniti ljepšim i stvoriti u njemu smisao? Može li smislenost posla u tome pomoći? No… ispunjava li vas vaš posao? Mnogi ljudi protive se praktičnosti pronalaženja posla koji ih ispunjava. Međutim, rijetko se tko usprotivi poželjnosti takvog rada. Čini se da je problem nesklad između ponude i potražnje najvažnije stvari —posla koji ispunjava — odnosno rada koji u potpunosti koristi naše talente u svrhu ostvarivanja nečega u što vjerujemo. Možda je problem i u tome što ljudi najčešće ne očekuju da ih posao ispunjava. “To je samo posao – bilo koji posao je u redu, dok donosi dobru zaradu i ostavlja nam dovoljno vremena da se nakon njega bavimo stvarima koje volimo”. Pronalazite li se u ovoj tvrdnji, ili pak pripadate onoj skupini ljudi koji žele raditi posao koji je svrhovit? Dosadašnjim je znanstvenim istraživanjima utvrđeno da su ljudi koji svoj posao smatraju svrhovitim boljeg mentalnog zdravlja, zadovoljniji poslom ali i životom općenito te se lakše prilagođavaju promjenama, istovremeno posjedujući karakteristike koje ih čine privlačnijim u očima poslodavaca. Smislenost posla jedan je od važnih aspekata smislenosti života, stoga će se ovo predavanje posvetiti upravo načinima na koje smisao — u našem radu ali i životu — možemo stvoriti.
U sklopu Festivala znanosti 2022. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku izv. prof. dr. sc. Ana Jakopec održala je virtualno predavanje Zašto ustajete ponedjeljkom ujutro? U potrazi za smislom života. Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Predavanju je prisustvovalo ukupno 43 sudionika.
izv. prof. dr. sc. Ana Jakopec
Predavanje “Vladarica, majka, supruga, ljubavnica: prikazi života žena na carskom dvoru u Gričkoj vještici Marije Jurić Zagorke”
U okviru Festivala znanosti 2022. godine izv. prof. dr. sc. Dubravka Brunčić održala je predavanje pod naslovom “Vladarica, majka, supruga, ljubavnica: prikazi života žena na carskom dvoru u Gričkoj vještici Marije Jurić Zagorke”. Riječ je o romanesknom ciklusu u kojem se prikazuju zbivanja u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću u doba vladavine carice Marije Terezije, a u drugom se dijelu ciklusa opširnije prikazuje i život na bečkom carskom dvoru. U predavanju je bilo riječi o prikazu života lika žene vladarice, a pozornost se usmjerila na reprezentiranje specifičnosti ženske vladavine u pretežito maskulinoj europskoj političkoj kulturi, balansiranja i prilagodbe braka i majčinstva dinastičkim, političkim potrebama. Riječi je bilo i o prikazu života drugih aristokratskih žena na dvoru, njihovim (ne)uklapanjima u predodžbe o poželjnom ženskom ponašanju te o utjecajima društveno-kulturnih predodžbi o ženskoj tjelesnosti, ljepoti i zdravlju na njihove društvene statuse.
izv. prof. dr. sc. Dubravka Brunčić
Poster „Life Competences Across the Curriculum – Students’ Voices“
U okviru programa ovogodišnjeg Festivala znanosti predstavljeno je istraživanje o stavovima studenata prema pojmu životnih kompetencija u kontekstu visokog obrazovanja. Istraživanje je temeljeno na konceptima Europskog referentnog okvira za osobne i socijalne kompetencije te kompetencije učenja kako učiti (eng. LifeComp: The European Framework for Personal, Social and Learning to Learn Key Competence). Riječ je o dokumentu Europske komisije iz 2020. godine u kojem su sistematizirana različita područja osobnih (npr. samoregulacija i fleksibilnost) i socijalnih kompetencija (npr. suradnja i komunikacija) te kompetencija “učenja kako učiti” (npr. kritičko mišljenje i upravljanje učenjem).
U istraživanju koje je provedeno tijekom ožujka 2022. godine sudjelovalo je ukupno 47 studenata prve i druge godine jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija informatologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Rezultati analize anketnog upitnika pokazali su da većina studenata povezuje pojam životnih kompetencija s nešto drukčijim konceptima od onih koji su obuhvaćeni navedenim okvirom. Primjerice, veći broj ispitanika smatra da se životne kompetencije uglavnom odnose na snalaženje u životu i organizaciju životne svakodnevice, dok ih manjina povezuje s osobnim i socijalnim kompetencijama koje se mogu poučavati. Zanimljivo je primijetiti da se životne kompetencije koje studenti najviše prepoznaju u nastavnim sadržajima uglavnom podudaraju s onima koje izdvajaju kao najvažnije za svoje buduće zanimanje i obrnuto. Tako su, primjerice, kritičko mišljenje, razvojni mentalni sklop, upravljanje učenjem i samoregulacija procijenjeni kao važnije kompetencije od empatije i subjektivne dobrobiti za koje studenti smatraju da se i najmanje poučavaju.
Rezultati istraživanja mogu potaknuti promišljanja o potrebi osnaživanja razvoja osobnih i socijalnih kompetencija studenata u nastavnim programima s obzirom da su te kompetencije, među ostalim, ključne za osobni i profesionalni razvoj pojedinca u svim područjima života u 21. stoljeću.
Rezultati provedenog istraživanja predstavljeni su na posteru koji je bio izložen u predvorju Filozofskog fakulteta u Osijeku u razdoblju od 2. do 7. svibnja 2022. godine.
Dr. sc. Mirna Varga, viša predavačica
Ivana Ivanko, studentica 2. godine preddiplomskog studija psihologije
U okviru programa Festivala znanosti 2022. godine u periodu 02.06-2022—06.05.2022. u hodniku Filozofskog fakulteta u Osijeku izložen je poster naslova „Akademski ŽIVOT – zamke (ne)etičnog ponašanja“, autorica doc.dr.sc. Jasmine Tomašić Humer i doc.dr.sc. Ane Babić Čikeš.
Na posteru su prezentirani rezultati istraživanja provedenog na studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (studenti preddiplomskih i diplomskih studija Građevinskog, Pravnog i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti) koje je prikazalo učestalost lakših i težih oblika varanja u akademskom kontekstu.
Zainteresirani studenti mogli su pročitati rezultate provedenog istraživanja.
Jasmina Tomašić Humer i Ana Babić Čikeš
