Odabrao sam Književnost i kulturni identitet zato što najviše odgovara mojim interesima i smatram da mi pruža najbolju priliku za osobni i profesionalni razvoj
O interdisciplinarnim aktivnostima poslijediplomskog studija Književnost i kulturni identitet, ljubavi prema engleskom jeziku i (popularnoj) književnosti
Prilika za osobni i profesionalni razvoj
Vedran Domjanović završio je diplomski studij Engleskog jezika i književnosti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2021. godine. Nakon završetka studija radio je u nekoliko osnovnih i srednjih škola te u sveučilišnom Rektoratu. Trenutno radi kao pedagog u Osnovnoj školi Hinka Juhna Podgorač te kao učitelj Engleskog jezika u Osnovnoj školi Budrovci. Kako navodi Vedran „iako su sva tri poslijediplomska studija koje naš fakultet nudi srodni smjerovima koje sam diplomirao, odabrao sam Književnost i kulturni identitet zato što najviše odgovara mojim interesima i smatram da mi pruža najbolju priliku za osobni i profesionalni razvoj“.
Nakon završetka diplomskog studija nije se lako odlučiti za nastavak studija i na poslijediplomskoj razini. Što te ipak motiviralo da se odlučiš za doktorski studij?
Kod mene je odluka o upisivanju doktorskog studija dolazila postupno, tako da ne mogu reći da je postojao jedan konkretan događaj koji me motivirao da nastavim studij i na poslijediplomskoj razini. Engleski sam zavolio čim sam ga počeo učiti u školi i od drugog razreda osnovne škole sam govorio da se njime u životu želim baviti, dok sam čitati volio i ranije. Znao sam da se u tim pravcima želim razvijati maksimalno koliko mogu i dok nisam znao kakve mogućnosti za akademski razvitak postoje. Kada sam saznao da fakultet na kojemu studiram nudi studij koji kombinira i jedno i drugo, znao sam da ću ga jednog dana upisati, što se i dogodilo prošle godine.
Koje vještine i znanja očekuješ nadograditi kroz upisani doktorski studij? S kojim si područjima književnosti i kulturnog identiteta bio upoznat prije studija, a koja želiš unaprijediti i kako ti znanja i vještine koje si dosad usvojio mogu pomoći u implementaciji u budući znanstveni i istraživački rad?
Očekujem da ću tijekom studija dodatno razvijati vještine pisanja znanstvenih radova, pogotovo na engleskom jeziku, moći jasnije i jednostavnije prenijeti svoje misli na papir, uspješnije identificirati i obrađivati probleme prisutne u književnim djelima te uvježbati kako se prilikom pisanja uklopiti u propisani broj kartica ili znakova. Također se nadam upoznavanju s različitim književnim pravcima i žanrovima o kojima zasad ne znam puno, kao i produbljivanje znanja o onima koji su mi najinteresantniji.
Prva su iskustva odlična!
Prvi, zimski semestar je iza tebe, a ljetni je semestar u tijeku. Kako bi opisao prva iskustva? Jesu li te dosadašnji preddiplomski i diplomski studij pripremili za izazove koji su ti postavljeni u ovih nekoliko prošlih mjeseci?
Prva su iskustva odlična! Kolege s godine su super, dvanaest nas je, različite smo dobi, iz različitih mjesta i različitih zanimanja, tako da mi se izrazito sviđa taj pluralizam i jako mi je zanimljivo tijekom nastave slušati o njihovim iskustvima, interesima i motivaciji za upisivanje studija. S profesorima sam također zadovoljan, izrazito su susretljivi i razumni te se stvarno trude prilagoditi interesima svakoga od nas. Što se tiče pripreme, mogu reći da mi je dosadašnji studij, a pogotovo preddiplomska razina (zbog većeg broja književnih kolegija), bio jako dobar temelj za ovu razinu studija s obzirom na to da sam pohađao puno kolegija iz područja književnosti na kojima sam razvijao određene vještine, a koje sada, na poslijediplomskom studiju, nadograđujemo.
Jesi li studij upisao s konkretnim područjem ili temom na umu koju bi volio produbiti i oblikovati u doktorski rad?
I da i ne. Područje koje me najviše zanima je popularna književnost i, kako stvari zasad stoje, moja će doktorska disertacija biti iz tog područja. Što se teme tiče, ne mogu reći da imam neku konkretnu temu na umu. Imao sam jednu ideju koja mi se činila zanimljivom i nedovoljno istraženom, no u razgovoru sa svojom studijskom savjetnicom došli smo do zaključka da u okviru ovog studija nije baš ostvariva. Ne znam u kojem će me smjeru odvesti studij, ali vjerujem da će tema moje disertacije biti iz područja popularne književnosti i vezana uz teme koje sam naveo u motivacijskom pismu prilikom upisa studija.
Područje koje me najviše zanima je popularna književnost
U razgovoru si naveo kako te zanimaju teme poput metodologije ubojstva u kriminalističkim romanima Agathe Christie, bullying u popularnoj književnosti te pitanje identiteta. Postoje li još neke teme u književnosti kojima bi se volio posvetiti i istražiti ih tijekom doktorskog studija? Što te usmjerilo da otkriješ svoje interese kada je riječ o navedenim temama?
Naravno. Ove teme koje sam naveo samo su djelić mojih književnih interesa, odnosno, nešto čime sam se bavio prilikom pisanja završnog i diplomskog rada, a koji su kasniji pretvoreni u znanstvene radove koji su, u koautorstvu s mentoricom, ili objavljeni ili u postupku objave. Primjerice, neke od tema i žanrova koji me zanimaju su interpretacija djece i adolescenata u suvremenoj prozi i sve vezano uz tu temu, prikaz obitelji i njezin utjecaj na socijalizaciju djece, Bildungsromani, kriminalistički i detektivski roman, pravosudni trileri itd., a u nešto manjoj mjeri i književnost američkog Juga. Većina ovih tema su se još i prije studija profilirale kao nešto što najviše volim čitati, a studij mi je dao i priliku da neke od njih i znanstveno istražujem, dok sam afinitet prema nekim temama razvio tijekom studija.
S obzirom na to da već imaš iskustvo s nastavnim radom, imaš li ideju kako bi područje svog interesa uključio u nastavu Engleskog jezika?
Iskreno, dosad i nisam previše o tome razmišljao budući da većinom radim kao zamjena te se trudim ne odstupati puno od planova koje su mi ostavili moji prethodnici, tako da dosad nije bilo previše prilika da uvodim nešto svoje. Međutim, ako se dogodi da se zaposlim u nastavi na duže staze i ako budem znao da ću nekim razredima predavati duže razdoblje, vjerujem da ću pokušati povezati svoje akademske interese s nastavom engleskog jezika. Prva stvar koja mi pada na pamet je rad na ulomcima iz određenih romana prikladnih uzrastu čime bi se, uz obrađivanje vokabulara, gramatičkih struktura i ostalih važnih elemenata nastave stranog jezika, radilo i na popularizaciji anglofone književnosti koja ima važnu poruku ili kojom se prenose poželjne vrijednosti, a s kojom se učenici možda ne bi susreli da se nije spomenula na nastavi.
Obvezne lektire u nastavi stranih jezika
Spomenuo si da trenutno radiš u osnovnoj školi. Kako si uz pedagogiju studirao engleski jezik i književnost, kakav je tvoj stav kada je riječ o uvođenju obveznih lektira u nastavu stranih jezika? Kako motivirati učenike da ispunjavaju obvezu redovitog čitanja i kako im najbolje prilagoditi lektirni popis?
Iako bih volio da sam već u osnovnoj školi imao lektire u nastavi stranih jezika, svjestan sam da bi učenicima koji nisu zainteresirani za jezike i onima kojima strani jezici slabije idu lektira bila veliko opterećenje. Iz perspektive učitelja u osnovnoj školi vjerujem da bi mi bilo jako teško obraditi lektiru na satima engleskog jezika, budući da je za čitanje cjelovitih djela na stranom jeziku potrebna viša razina poznavanja stranog jezika nego što je potrebna za svakodnevnu nastavu, a u svakom razredu uvijek ima učenika koji otežano savladaju i regularno nastavno gradivo. Iz tih razloga zasad nisam za uvođenje obveznih lektira u nastavu stranih jezika u osnovnoj školi, iako mislim da bi se mogle uvesti kao izborni zadatak za učenike sedmih i osmih razreda koji imaju takve afinitete. No, smatram da bi se u nastavu hrvatskog jezika u osnovnoj školi moglo uvesti više djela iz nekih drugih nacionalnih književnosti kako bi se učenici i na nastavi materinjeg jezika upoznavali s književnošću i kulturama drugih naroda, a pogotovo ako se uvođenjem cjelodnevne nastave poveća satnica hrvatskog jezika poveća. Što se srednje škole tiče, stav mi je drugačiji. Mislim da bi u učenici svih programa koji imaju minimalno tri sata stranog jezika tjedno trebali imati barem dvije lektire godišnje, a u nekim programima, kao što je primjerice jezična gimnazija, i više. Što se motivacije za čitanje tiče, kako ni sam ne volim kad mi se nameće čitanje konkretnih djela za koja nisam zainteresiran, mislim da bi bilo potrebno ponuditi velik broj lektirnih naslova između kojih će učenici moći izabrati ona koja im najviše odgovaraju. Prisila da čitaju određeno djelo mnogima bi bila kontraproduktivna jer bi im umanjila želju za čitanjem. Također, učenike treba osvijestiti da je čitanje književnog djela jedan od najboljih načina za unaprjeđenje jezičnih vještina i da čitanje djela na stranom jeziku ima brojne druge pogodnosti.
Stjecanjem doktorata znanosti u Republici Hrvatskoj znanstvenik se afirmira kao takav ne samo na nacionalnoj razini već i na međunarodnoj, a u najmanju ruku europskoj razini. Imaš li planove kroz studij iskoristiti mogućnosti međunarodnog povezivanja (npr. sudjelovanje na mobilnosti, sudjelovanje na skupovima i sl.)?
Naravno. Jedna od obaveza doktoranada je upravo sudjelovanje i izlaganje na međunarodnim konferencijama i skupovima u inozemstvu, tako da u budućnosti svakako planiram putovanja u inozemstvo u sklopu studija. Također sam se prijavio za Erasmus+ kratkoročnu studentsku mobilnost, a koju ću detaljnije planirati kad se studijske, poslovne i privatne obaveze malo primire.
Osim nastavnih obveza Fakultet kroz Fond za znanstveni rad financijski potiče aktivno sudjelovanje studenata na skupovima, objavu radova i umrežavanje. Planiraš li koristiti neku od tih mogućnosti u svrhu ostvarivanja pa i nadogradnje ishoda studija?
Fakultet nudi mogućnost (su)financiranja troškova sudjelovanja na skupovima, organizacije skupova, objave radova ili provođenja istraživanja, što je veliki poticaj svim doktorandima koji bi možda i odustali od sudjelovanja u nekim aktivnostima koje sam naveo da im Fakultet ne pruža financijsku potporu. Svakako planiram u budućnosti koristiti sredstva iz Fonda za svoje znanstvene i stručne aktivnosti, iako trenutno nemam nikakav konkretan plan.
„All work and no play makes Jack a dull boy“
Imaš li kakav recept za usklađivanje radnih obveza s onim studijskima, poslovnima i privatnima?
Poklopilo se da od početka studija stalno radim dva međusobno različita posla – prvo kao pedagog i na Rektoratu, a sada sam Rektorat zamijenio nastavom engleskog. Raditi dva različita posla istovremeno samo je po sebi komplicirano, jer je nemoguće biti samo do pola upućen u svaki od njih, ali snalazim se. Osim toga, budući da sam još uvijek pripravnik, uz posao obavljam i zadatke potrebne za pristupanje stručnom ispitu, tako da mi je trenutno dosta komplicirano. Ovakav tempo ipak iziskuje određenu žrtvu, tako da neke stvari moram staviti na čekanje, no, računao sam na sve ovo pri upisu i znao sam u što se upuštam i stoga se ne žalim. Ne mogu reći da imam neki konkretan recept za usklađivanje svih tih obaveza sa studijskima i privatnima, ali trudim se dobro rasporediti vrijeme kako ništa ne bi patilo. U nekim sam trenucima posvećeniji poslu, u nekima doktoratu, a kada osjetim da sam na rubu izgaranja, potrudim se ispuhati tako što najviše važnosti pridam privatnom životu, i zasad tako uspješno funkcioniram. Dakle, vodim se poslovicom „All work and no play makes Jack a dull boy“ i trudim se imati kvalitetan privatni život koji će mi dati snage za uspješnije obavljanje studentskih i poslovnih obaveza. Važno je i stalno imati na umu koji je krajnji cilj i ne prepustiti se frustraciji ako u određenom razdoblju jednostavno nema vremena za uživanje u određenim stvarima. Uvijek će doći vrijeme kada je tempo manje hektičan i kada se može nadoknaditi ono što se propustilo kada su obaveze pritiskale.
Kako je u promidžbenom filmu FFOS-ovih doktorskih studija istaknula prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić, doktorandi će tijekom studija imati priliku upoznati se sa suvremenim pristupom u istraživanju kulture, umjetnosti, književnosti, kazališta, filma i digitalnih medija u okviru baštine ili suvremene scene. Što bi naveo kao dodatne snage studija Književnosti i kulturnog identiteta?
Studij Književnosti i kulturnog identiteta po svojoj je prirodi interdisciplinaran, što znači da će doktorandi imati priliku sudjelovati u brojnim radionicama i prisustvovati predavanjima koji će im omogućiti razvoj dodatnih interesa i stvaranje šire slike ne samo o području koje ih najviše zanima, nego i onima koja nisu direktno vezana za područja interesa. Primjerice, ove smo godine imali organiziranu radionicu pisanja književne kritike, a održat će se i radionica o kazališnom radu sa slijepim i slabovidnim osobama. U ovakvim stvarima vjerojatno ne bih imao priliku sudjelovati da nisam student Književnosti i kulturnog identiteta, tako da ovo mogu navesti kao jednu pozitivnu stvar koju ovaj program mimo samog studija donosi.
Poslijediplomski studij ne podrazumijeva samo učenje
Što bi savjetovao studentima koji razmišljaju o upisivanju doktorskog studija, kako unaprijediti svoje vještine i skupiti što više bodova do samog prijavljivanja?
Preporučio bih studentima da i prije nego što završe studij dobro razmisle žele li nastaviti obrazovanje, te da u tom slučaju istraže koji najbolje odgovara njihovim interesima i da po mogućnosti upisuju kolegije koji će im pomoći stvoriti bolje temelje za studij na poslijediplomskoj razini, kao i da se povezuju s profesorima koji imaju slična područja interesa kao i oni. Kada je riječ o skupljanju bodova, oni se odnose na natječaj za stipendiranje. Naime, naš Fakultet svake godine stipendira po dva studenta prve godine poslijediplomskog studija tako što su u potpunosti oslobođeni plaćanja školarine za čitavo vrijeme studiranja – naravno, ako redovito izvršavaju svoje obaveze predviđene ugovorom o studiranju. Stari natječaji za stipendiranje dostupni su na mrežnoj stranici Fakulteta, tako da svatko tko je zainteresiran za upisivanje poslijediplomskog studija može pogledati što sve donosi bodove. Dosad su to, uz neizostavni prosjek ocjena iz svih kolegija i iz kolegija koji su najrelevantniji za studijski program koji upisuju, bile različite nagrade tijekom studiranja, objavljivanje znanstvenih radova, izlaganje na stručnim skupovima, sudjelovanje na mobilnostima, demonstratura itd.
Za kraj bih se dotaknuo jedne komponente doktorskog studija koja je isto od velike važnosti, a nismo ju spomenuli, a to je ona međuljudska. Poslijediplomski studij ne podrazumijeva samo učenje, čitanje, pisanje radova i sudjelovanje na konferencijama, nego i pruža priliku za upoznavanje drugih kolega koji su u sličnoj situaciji kao i ti, što obogaćuje i donekle olakšava cijeli ovaj process. Tu bih spomenuo jednu odličnu inicijativu doktorandica našeg smjera, koje su pokrenule Doktorski café – neformalno i opušteno druženje doktoranada našeg Fakulteta, koje se organizira jednom mjesečno. Također, naš studij ima i svoj Instagram profil pod nazivom kiki.ffos, na kojemu će se objavljivati sve novosti i zanimljivosti pa ovim putem sve pozivam da ga zaprate. Hvala na ugodnom razgovoru!
Tekst: Beariz Brkić
Fotografije: Marija Milošević
