ŽIVIMO LI DANAS KAO DA KRLEŽA NIJE NAPISAO NIJEDNU RIJEČ?
XXXIII. Krležini dani
Miroslav Krleža: Sjetite me se 2022. !
Teatrološko-kazališna manifestacija XXXIII. Krležini dani održana je od 7. do 10. prosinca 2022. godine. Manifestacija uz kazališne predstave, izložbe i predstavljanja teatroloških izdanja, uključuje znanstveni skup koji je održan na Filozofskom fakultetu u Osijeku, koji niz godina sudjeluje u suorganizaciji Krležinih dana kao suutemeljitelj znanstvenog skupa posvećenog velikanu hrvatske dramske književnosti 20. stoljeća.
Otvorenje Krležinih dana započelo je svečanim otvorenjem izložbe Bijenale kazališnog plakata u Hrvatskom narodnom kazalištu te predstavom Čaruga, redatelja Borisa Svrtana. Čaruga se na osječkim kazališnim daskama nije izvodio pune 34 godine, od posljednje premijere 1988., pod redateljskom palicom dramatičara Ivana Kušana koji je pučkom igrokazu postavio temelj slavonskog klasika, a Boris Svrtan mu ponovno udahnuo život.
Drugi dan manifestacije obilježen je prvim dijelom znanstvenog skupa Prvo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu u svečanoj dvorani na Filozofskom fakultetu pod predsjedanjem Borisa Senkera i Martine Petranović te predstavljanjem novih teatroloških izdanja u svečanom foyeru Hrvatskog narodnog kazališta. Važno je istaknuti kako su izlaganja znanstvenog skupa potvrdila vječne teme Krležine dramske književnosti kao što su: pitanje dramske poetike, društveni konstrukt obitelji, analiza društvenih kretanja i društvene dezintegracije, tjeskobna kriza identiteta uzrokovana položajem u povijesnom trenutku, potraga za dramskim identitetom te intertekstualna vezu s antičkom baštinom, pitanje dekonstrukcije i konstrukcije kanona te položaj novih dramskih govora u hrvatskoj književnosti. Teme izlaganja znanstvenog skupa potvrdile su kako će se svakim idućim obilježavanjem Krležinih dana učiniti da Krleža nikad nije bio aktualniji, a upravo je to moć književne baštine jednog od najvećih hrvatskih dramatičara. Odgovor na društvenu, političku i povijesnu krizu nalazi se u književnosti koja poput povijesnog pamćenja svjedoči o društvenim mijenama od prve pisane riječi do danas.
Kazališna predstava redateljice Natalije Manojlović Sloboština Barbie prema romanu Maše Kolanović u izvedbi gostujućeg Kunst Teatra, privela je kraju drugi dan obilježavanja Krležinih dana. Predstava uspješno uvodi publiku u fantastični svijet dječje svijesti, poput romana uvjerljivo prenosi sustav vrijednosti svijeta djetinjstva koje ne poznaje okrutnu životnu stvarnost svijeta odraslih. Roman i predstavu ne treba shvatiti kao ideološko-političku metaforu raspada Jugoslavije i ratnih razaranja, koji služe tek kao kompozicijska pozadina, već kao alegoriju odrastanja, jednostavnosti dječje igre, nevinosti, iskrenosti, naivnosti i entuzijastičnih snova o svijetu mogućnosti koji predstavlja svijet odraslih.
Treći dan manifestacije Krležini dani započeo je nastavkom izlaganja znanstvenog skupa pod predsjedanjem dekana izv. prof. dr. sc. Ivana Trojana i Lucije Ljubić o kazališnoj djelatnosti Mostara, Varaždina, Zadra, Splita, Šibenika i Osijeka u 21. stoljeću te izazovima s kojima se susreće kazališna kultura u novom tisućljeću. Monodrama Gorana Matovića Miroslav Krleža: Sjetite me se 2022. izvedena je u svečanom foyeru Hrvatskog narodnog kazališta. Matović je monodramu utemeljio na vlastitom iskustvu prvog i posljednjeg susreta s Krležom, čije su završne riječi bile Sjetite me se 2022. Zašto je Krleža proročki najavio 2022. godinu i što za recepciju Krležinih djela znači odmak čitavog stoljeća, može se iščitati iz Matovićeva citata: Mi današnji živimo kao da Miroslav Krleža nije napisao nijednu riječ. Da tomu nije tako, potvrdio je posljednji dan znanstvenog skupa pod predsjedanjem Sibile Petlevski i prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić, koji je zaključen izlaganjem o Krležinim Gospodi Glembajevima, jednom od napoznatijih Krležinih djela koje svojom aktualnošću i postojanošću odolijeva izazovima krize kazališta i kulture.
Beatriz Brkić
