Riječ je o završnom skupu istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost koji se na Institutu provodio od 2018. do 2023. godine. Princ Eugen Savojski (1663.–1736.), jedan od najvećih vojskovođa uopće, poznat je i kao veliki inicijator gradnji i mecena umjetnosti. No dok su njegove raskošne barokne rezidencije u Beču i Austriji odavno obrađene u znanstvenoj literaturi, udio Eugena Savojskog kao organizatora gradnje fortifikacijske, rezidencijalne
i sakralne arhitekture uz samu granicu s Osmanskim Carstvom, razmjerno je malo poznat široj stručnoj javnosti. Svoju svjetsku slavu vojnog stratega, princ Eugen stekao je, naime, upravo u jugoistočnom dijelu Habsburške Monarhije, tijekom velikoga oslobodilačkog rata započetog nakon poraza Osmanlija kod Beča (1683.) te okončanog Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.). Došavši po završetku rata na čelo Dvorskoga ratnog vijeća (1703.), posvetio se osiguravanju granice utvrđivanjem postojećih i gradnjom novih gradova–tvrđava. Uz izbor najboljih inženjera za projektiranje modernog sustava bastionskih fortifikacija, iz centrale u Beču planirana je i gradnja urbanog tkiva
navedenih tvrđava. Stoga iste arhitekte kao projektante ili voditelje gradnje javnih, sakralnih i vojnih građevina susrećemo u udaljenim gradovima, duž nekadašnje austrijsko-osmanske granice, a danas raspršene na teritoriju četiriju država – Hrvatske (Novi Karlovac, Stara Gradiška, Slavonski Brod, Osijek), Srbije (Petrovaradin, Beograd, Pančevo, Rača), Mađarske (Segedin) i Rumunjske (Temišvar, Arad, Alba Iulia). Istraživanje graditeljske baštine navedenih gradova–tvrđava bila je tema istraživačkog projekta. Njihovu daljnju kontekstualizaciju planira se ostvariti međunarodnim znanstvenim skupom.
Okvirne tematske cjeline skupa
Prostorni razvoj gradova–tvrđava
Fortifikacije
Javna, vojna, sakralna i stambena arhitektura
Javna plastika
Ikonografija Eugena Savojskog
Eugen Savojski i vojne elite kao mecene umjetnosti
Znanstveni skup će se održati 26. i 27. listopada 2023. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (Trg Josipa Jurja Strossmayera 14). Službeni jezici skupa su hrvatski, engleski, talijanski i njemački. Duljina izlaganja
je 20 minuta.
Prijave (naslov, sažetak od 250 riječi i kratki CV) molimo poslati do 15. srpnja 2023. na e-adresu acuric@ipu.hr.
O prihvaćanju izlaganja sudionici će biti obaviješteni do 31. srpnja 2023.
Znanstveni odbor skupa
Akademkinja Željka Čorak, Institut za povijest umjetnosti
Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, Institut za povijest umjetnosti
Doc. dr. sc. Herbert Karner, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien
Akademik Vladimir Marković, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Dr. sc. Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti
Akademik Radoslav Tomić, Institut za povijest umjetnosti
Dr. sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti
Organizacijski odbor
Ana Ćurić, mag. hist. art., Institut za povijest umjetnosti
Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh., Institut za povijest umjetnosti
Izv. prof. dr. sc. Margareta Turkalj Podmanicki, Akademija za umjetnosti i
kulturu, Osijek
Iva Vidović, mag. hist. art., Institut za povijest umjetnosti
Dr. sc. Vlasta Zajec, Institut za povijest umjetnosti
Poziv na sudjelovanje na znanstvenom skupu – HR
Poziv na sudjelovanje na znanstvenom skupu – EN
