Hrvatske filmske veze
Međunarodna znanstvena konferencija na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitu
Split, 3. – 4. studenoga 2025.

Prva obavijest

Hrvatski film oduvijek je pokazivao jasne afinitete prema stranim kinematografijama i kulturama. Njemačko-hrvatske filmske veze već se tako gotovo cijelo stoljeće odvijaju između eskapizma i nove objektivnosti, a počinju sa svjetlima velegrada u dokumentarnim filmovima iz doba ekspresionizma, odnosno iz doba tzv. nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). Nakon nijemoga dokumentarnog filma Berlin – Simfonija velegrada (Berlin – Sinfonie der Großstadt, D 1927., redatelj: Walther Ruttmann), u Njemačkoj se u dvadesetim godinama 20. stoljeća snimaju dokumentarni filmovi poput Ljudi u nedjelju (Menschen am Sonntag, D 1929., redatelji: Robert Siodmak i Edgar G. Ulmer), u Italiji film Stramilano (I 1929., redatelj: Corrado D’Errico) te na našemu području film Zagreb u svjetlu velegrada (YU 1934., redatelj: Oktavian Miletić). Oktavian Miletić potom nastavlja snimati uspješne dokumentarne filmove o Hrvatskoj za njemačko tržište tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća (Peterlić 2002: 130–132, Kukoč 2024: 26; Obad 2020: 546), a Njemačka u isto vrijeme proizvodi u Hrvatskoj navodni špijunski film Koraljna princeza (Die Korallenprinzessin, D/YU 1937., redatelj: Victor Janson), kako smatra i Alida Bremer u svojemu kriminalističkome romanu Träume und Kulissen (Snovi i kulise (2021). Jedan od najpoznatijih recentnih znanstvenika koji se bavi temom filma iz toga razdoblja povjesničar je Daniel Rafaelić (2013). Pod utjecajem ranih i poslijeratnih realističkih strujanja, prvenstveno u okvirima talijanskoga neorealizma, austrijski redatelj Helmut Käutner 1953. na našim prostorima snima film Die letzte Brücke (Posljednji most), s Marijom Schell, Bernhardom Wickijem i Tillom von Durieux u glavnim ulogama (usp. Ruppert 2018, Jakiša i Gilić 2015, Mehlinger 2008, Schäfer 2003).

Realističke, no prije svega latentno eskapističke tendencije filmova tridesetih godina 20. stoljeća nastavljaju se i u vrijeme Savezne Republike Njemačke – najpoznatiji su primjeri eskapističkoga stila savezno-njemački filmovi Winnetou I, II, III (BRD 1963–1965, redatelj Harald Reinl), snimani velikim dijelom na području Dalmacije. Te je filmove u opsežnoj studiji nedavno istražio Reiner Boller (2018: 159–173), a u romanu Die Projektoren (2024) ovjekovječio i Clemens Meyer. No, čak i aktualna serija o Splitu televizijske postaje ARD (Kroatien-Krimi, od 2016. do danas) povremeno, uz socijalno-kritička, sadrži i eskapistička obilježja. Do danas su, usto, važni i neki upečatljivi njemački redatelji i glumci, koji potječu s našega područja ili su tu živjeli – redatelj Werner Herzog, odnosno Werner Stipetić (Herzog 2023, Erstić 2023, Hinrichsen 2022, Jaspers i Rother 2022), glumci poput spomenute Tille Durieux (Gregori i Wipplinger 2022, Grubišić Pulišelić 2020: 93–114), potom Dunje Rajter, Mišela Matičevića, Mimi Fiedler, Stipe Ercega, Miroslava Nemeca itd.
Uz njemačko-hrvatske filmske veze na Konferenciji će se razraditi i odnosi s inim svjetskim kinematografijama, primjerice talijanskom, holivudskom itd.

Cilj Konferencije jest sistematizacija, klasifikacija i analiza hrvatskih filmskih veza i odnosa u dokumentarnim, igranim i televizijskim filmovima te u filmskim i televizijskim serijama (o aktualnim talijanskim serijama usp. npr. Marić 2024). Navedeni korpus do danas nije sistematiziran ni klasificiran i taj se znanstveni nedostatak ispravlja i dopunjuje ovom znanstvenom konferencijom. Na temelju dostupne građe propituju se i pojmovi nova objektivnost, ekspresionizam i eskapizam. Usto, razmatraju se i klasificiraju odnosi hrvatskoga filma s drugim zemljama (posebno s Italijom, SAD-om, ali i stajalište hrvatske kinematografije unutar kinematografije bivše Jugoslavije). Osim njemačko-hrvatskih filmskih odnosa, dobrodošli su stoga i prilozi o odnosima hrvatskoga filma s drugim zemljama, kao i komparativni doprinosi o filmu općenito.

Vaš sažetak i kratku biografiju očekujemo do 31. svibnja 2025. na adresi merstic@ffst.hr.
Jezici Konferencije jesu njemački, hrvatski i engleski.

Konferencija će se održati u hibridnome formatu (na Filozofskome fakultetu u Splitu i online).

Organizacijski odbor
prof. dr. sc. Marijana Erstić (Sveučilište u Splitu)
prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić (Sveučilište u Splitu)
prof. Dr. Miranda Jakiša (Sveučilište u Beču, Austrija)
prof. Dr. Maren Lickhardt (Sveučilište u Siegenu, Njemačka)
prof. dr. sc. Antonela Marić (Sveučilište u Splitu)
doc. dr. sc. Mirela Müller (Sveučilište u Splitu)