CA22115 A Multilingual Repository of Phraseme Constructions in Central and Eastern European Languages (PhraConRep): Entry processing and translation in the Github repository – Training School for WG3 održan je od 4. do 6. rujna 2024. godine
Sedmi kongres hrvatskih povjesničara održan je od 25. do 28. rujna 2024. godine
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku u razdoblju od 25. do 28. rujna u suorganizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu, Filozofskog fakulteta u Osijeku i Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu održan je Sedmi kongres hrvatskih povjesničara s krovnom temom Zemlja. Kongres, koji se održava svake četiri godine, po prvi je put organiziran na prostoru Slavonije i Baranje, pri čemu je gotovo 300 izlagača iz različitih dijelova Republike Hrvatske i inozemstva, podijeljenih u više od 30 tematskih sekcija, svojim istraživanjima prikazalo različita značenja pojma zemlje u historiografiji te drugim društvenim i humanističkim znanostima.
Četverodnevni kongres bio je podijeljen na sekcije koje su se bavile različitim poimanjem zemlje od staroga vijeka do suvremene povijesti. Program je otvoren plenarnim izlaganjima Stanka Andrića i Hrvoja Petrića, koji su pojmovnim razmatranjem i ekohistorijskim pogledom pristupili proučavanju zemlje u historiografiji. Prvi dan kongresa odvijao se u sekcijama koje su bile usmjerene na odnos društva, kulture i zemlje, poput Stare povijesti, Obilježja političke kulture u Vojnoj krajini, Umjetnosti u društvu od sredine 19. stoljeća do danas te Kulture sjećanja. Drugi dan kongresa, četvrtak, bio je podijeljen na sekcije Hrvatsko i europsko srednjovjekovlje, Marginalne društvene skupine u 19. stoljeću, Povijest 20. stoljeća te Zemlja ̶ etnološki i kulturnoantropološki fenomen. Izlagači su raznovrsnim pristupima analizirali odnos čovjeka i zemlje, pri čemu su se izlaganja kretala od analize plemićkih posjeda do marginalnih skupina. U petak, 28. rujna, rad kongresa bio je posvećen proučavanju ekonomske i društvene povijesti od staroga vijeka do moderniteta u sekcijama Percepcije teritorija u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, Politika i gospodarstvo u „dugom“ 19. stoljeću te Zadrugarstvo. Na kongresu je održano i 11 studentskih izlaganja, koja su predstavljena u zasebnoj sekciji. Njihova izlaganja obuhvatila su širok vremenski raspon, krećući se od antike do suvremene povijesti, pri čemu su studenti imali priliku dokazati svoju kompetentnost u historiografskim istraživanjima.
Uz velik odaziv izlagača, primjetno je bilo i sudjelovanje nastavnika povijesti, studenata te ostalih gostiju koji su svojom prisutnošću i sudjelovanjem u raspravama obogatili program Sedmoga kongresa hrvatskih povjesničara. Tijekom održavanja Kongresa održano je predstavljanje 14 novoobjavljenih knjiga i zbornika radova, čime je predstavljena bogata i razgranata historiografska nakladnička djelatnost. Program je dodatno obogaćen i aktivnostima poput obilaska grada Osijeka te izleta usmjerenoga na upoznavanje kulturno-povijesne baštine i gastronomskog identiteta Baranje, čime je program Kongresa priveden kraju.
Uspješno održan Sedmi kongres hrvatskih povjesničara u Osijeku rezultirao je razmjenom ideja i novih istraživačkih rezultata na polju historiografije, a najavljeno je i održavanje sljedećega kongresa, koji bi se trebao održati u Puli, u redovitom ciklusu. Velik odaziv na ovogodišnji Kongres pokazuje zainteresiranost profesora i studenata za sudjelovanje u predstavljanju aktualnih povijesnih istraživanja, pri čemu je naglasak na afirmaciji hrvatske historiografije, suradnji i umrežavanju istraživača te poticanju mlađih kolega i studenata povijesti na inovativan znanstvenoistraživački rad i sudjelovanje na znanstvenim skupovima.
Dvadeseti okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održan je 27. rujna 2024. godine
Dana 27. 9. 2024. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je 20. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: Inkluzivne i pristupačne knjižnice. Organizator skupa je Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) – Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, Komisija za čitanje te Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Filozofski fakultet u Osijeku.
Na skupu je prisustvovalo 80 sudionika.
Pozvana izlaganja održali su eminentni stručnjaci o različitim aspektima inkluzivnosti, s naglaskom na mogućnosti primjene u knjižnicama: Lisa Krolak (UNESCO-ov Institut za cjeloživotno učenje, Hamburg / IFLA EALS – Radna grupa za zatvorske knjižnice), prof. dr. sc. Marko Buljevac (Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu), prof. dr. sc. Zrinjka Stančić (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), doc. dr. sc. Valentina Martan (Studij Logopedija, Sveučilište u Rijeci), Jelena Lešaja (Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb) te prof. dr. sc. Sanjica Faletar (Filozofski fakultet u Osijeku / IFLA EALS).
Uslijedila je panel-rasprava stručnjaka i publike na kojoj su kao pozvani panelisti sudjelovali Željka Butorac, logopedinja, (ALFA) prof. dr. sc. Sanjica Faletar, Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Maja Hmelina, logopedinja, (OmoLab komunikacije), Mirko Hrkač (Zaklada Čujem, vjerujem, vidim), Željka Miščin, viša knjižničarka, (Knjižnice grada Zagreba), Jelena Pervan, književnica za djecu, Maela Rakočević Uvodić, viša knjižničarka, (Knjižnice grada Zagreba / IFLA EALS) te Danira Zovko Šimić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH – Uprava za zatvorski sustav i probaciju).
Nakon toga su održana izlaganja primjera dobre prakse. Izlagali su: Gordana Gregurović Petrović, knjižničarka savjetnica, i Renata Cesarec-Topolovec, edukacijska rehabilitatorica, (OŠ Augusta Cesarca, Krapina), Emili Ilić, knjižničarska suradnica, i Jelena Stipetić Šušak, viša knjižničarka, (Gradska knjižnica Rijeka), Ivana Radenović, edukacijska rehabilitatorica, (Udruga za sindrom Down – Zagreb) i prof. dr. sc. Zrinjka Stančić (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Branka Mikačević, knjižničarka i odgojiteljica, i Marija Ježek, knjižničarka, (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar), Iva Turina, knjižničarka, (Gradska knjižnica i čitaonica Pula) te Vanja Andrić (OmoLab komunikacije).
U zadnjem bloku predstavljene su nedavne publikacije članova Komisije: Karolina Zlatar Radigović, knjižničarka, dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica, i Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, predstavile su Smjernice za pristupačnost narodnih knjižnica, a dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica, svoju knjigu temeljenu na doktorskom radu Knjiga i kako je čitati. Dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica, Željka Miščin, viša knjižničarka, i Amelia Kovačević, viša knjižničarka, predstavile su zbornik Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Antonio Milanović, knjižničar, predstavio je svoju knjigu Svijet se vrti oko OSI: iskustveni priručnik za osobe s invaliditetom i o njima, a Tanja Šupe, knjižničarka, i Ksenija Sobotinčić Štropin, knjižničarka mentorica, zbirku priča Vjetar iz udaljenih krajeva Tanje Šupe.
