Studentsku konferenciju „Povijest i kreativna industrija – spoj (ne)spojivog“ organizirali su studenti iza stranice Tajne hrvatskog srednjovjekovlja (Anamarija Plečić, Karolina Hegediš, Marin Blaženović i Ivan Vidmar) u suradnji sa Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Konferencija se održala 17. ožujka 2022. godine u Svečanoj dvorani (prostorija 60) na Fakultetu. Cilj konferencije bio je upoznati studente, ali i javnost sa mogućnostima implementacije povijesti u sektore kreativne industrije, odnosno pokazati kako povijest nije isključivo vezana za prosvjetnu i kulturnu djelatnost, nego se može koristiti i u drugim djelatnostima. Službeno otvorenje konferencije bilo je u 9:00h, a program je trajao do 19:20h.
Na konferenciji su kao izlagači sudjelovali: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg sa Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Tema profesorova izlaganja bila je „Kako iskoristiti znanje i postati poduzetnik povjesničar ili kako osmisliti i prodati „povijesnu priču“. Nakon njega uslijedilo je izlaganje Maria Mikića Vučka iz IT tvrtke Culex, koji je održao izlaganje na temu „XR tehnologije – nova vrsta storytellinga“. Sljedeće na redu bilo je snimljeno izlaganje nastavnika povijesti Domagoja Rapčaka, koji je održao izlaganje na temu „Povijest i ilustracija“. Nakon ovoga izlaganja uslijedila su 3 studentska izlaganja. Prvi student izlagač bio je Benjamin Krivošić, student Filozofskog fakulteta u Osijeku, sa temom „Korištenje 3D modeliranja u istraživanju, nastavi i očuvanju povijesti“. Nakon njega je studentica Filozofskog fakulteta u Osijeku Katarina Tomašević održala izlaganje na temu „Suvremene društvene mreže kao alat budućnosti: primjer Tik-Toka“. Posljednje studentsko izlaganje prije pauze za ručak bilo je studentice Filozofskog fakulteta u Osijeku Petre Sršić na temu „Povijest na filmu: oblikovanje percepcije javnosti“.
Nakon ovoga izlaganja uslijedila je pauza za ručak, tijekom koje je bio organizirani domjenak u prostoriji 39 (Mala vijećnica) na Fakultetu. Pauza je trajala do 14:00h te je nakon nje nastavljen program konferencije.
Prva izlagačica nakon pauze za ručak bila je ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica – Mihaela Kulej. Ravnateljica je održala izlaganje na temu „Muzeji između stvarnog i digitalnog“. Nakon ovoga izlaganja uslijedilo je izlaganje Helene Marković, turističkog vodiča iza agencije Cetratour, na temu „Povijest u turizmu: prezentiranje povijesnih podataka turistima engleskog govornog područja“. Sljedeće izlagačice bile su Tatjana Topalov i Nikolina Baškarad iz udruge Đola, koje su održale izlaganje na temu „Mistična Baranja“. Nakon ovoga izlaganja uslijedilo je još jedno izlaganje iz područja kulturnih ustanova. Muzejska pedagoginja Jesenka Ricl održala je izlaganje na temu „Digitalizacija baštine u Muzeju Slavonije“. Sljedeće izlaganje bilo je ono lokacijskog menadžera Vibora Brkića Tota, na temu „Potraga za filmskim lokacijama“. Nakon njega uslijedilo je izlaganje djelatnice arhiva i književnice Erike Žilić Vincetić na temu „Arhivski izvori u spisateljskim vodama (žanr povijesna fikcija)“. Nakon ovoga izlaganja uslijedilo je ono nastavnika povijesti u III. Gimnaziji Osijek, Vedrana Ristića, na temu „Projektna nastava u teoriji i praksi“. Uslijedila su 3 studentska izlaganja, a prvo na redu bilo je ono studenta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Jure Perkovića „Spoj kulturno-povijesne baštine i krajobrazne arhitekture u dvorcima Slavonije“. Sljedeće na redu bilo je izlaganje studenta Akademije za umjetnost i kulturu Osijek Petra Sekeleza, na temu „Predstava, film i lutkarstvo“. Posljednje studentsko izlaganje, te ujedno i posljednje izlaganje na konferenciji, bilo je ono studenta Filozofskog fakulteta u Osijeku Filipa Pavića na temu „Izgubljeni u mogućnosti: glazba 20. i 21. stoljeća kao kraj glazbe“.
Na konferenciji su se mogla čuti vrlo zanimljiva i kvalitetna izlaganja, a o uspješnosti provedene konferencije govori i mnoštvo pohvala kako od strane izlagača, tako i od strane Odsjeka za povijest te publike.
