N A J A V A DOGAĐANJA u organizaciji Estetičkog laboratorija Filozofskog fakulteta:
“Tranzicija” naša svagdašnja – EstLab razgovor s Hajrudinom Hromadžićem
VRIJEME: utorak, 18. travnja 2023. u 18:00 sati
MJESTO: soba 54 na II. katu Filozofskog fakulteta
Posljednja tri i pol desetljeća živimo u razdoblju… »TRANZICIJE«. »Tranzicije«? I tko smo to »mi«, nazovi, »subjektima« u takovrsnoj rečenici? Radi se, naime, o zemljama s juga i istoka Europe, pripadajućima (semi)perifernom kapitalizmu. Dakle, to smo i MI ovdje, u Hrvatskoj. Postignuća su nam velika (veličanstvena!): ulazak u Europsku uniju, priključenje NATO savezu, last but not least, ulazak u financijsku eurozonu. No, ipak, još uvijek smo u svojevrsnoj »tranziciji«. Prema čemu? (Još uvijek) željenoj Europi! To jednostavno znači, proces uključenja Hrvatske u porodicu razvijenih društava Zapada – nije dovršen. I, po defaultu »tranzicije« – on to i NE MOŽE BITI! Iz pozicije liberalno-konzervativnih »tranzitologa«, male poluperiferne zemlje Europe čeka još dalek put do ostvarenja »neo-liberalno, parlamentarno-demokratskog i konzumerističkog raja«. Riječ koja znači »prijelaz«, isto je tako nesaglediva kao i… »reforma«. A tranzicija i reforma, znamo to dobro (singularno/pluralno) ostaju – beskrajne!
Sociolog, kulturolog, opet – ne i najzadnje već vokacijom – i filozof Hajrudin Hromadžić (1971.) prošle je godine objavio jednu od najvažnijih knjiga »tranzicije… naše svagdašnje«. I to ne samo po mišljenju pisca ovih redaka. Trendovskim rječnikom, »work-in-progress« knjiga Leksikon tranzicije nastajala je dvije i pol godine (10/2018. – 4/2021.). Na (skoro redovitoj) tjednoj bazi objavljivana je u tjedniku Novosti. U njoj H. H. detektira sav naš nes(p)retni, tranzicijski usud. U tri tematske cjeline autor dijagnosticira posljedice tranzicije na ovim prostorima. (Pritom, podjela na političke, ekonomske i kulturalne pojmove tek neznatnom inverzijom podsjeća na psihoanalitičku trijadu Simboličko, Realno, Imaginarno). Ustvari, radi se o svojevrsnom »Abecedariju« naslovna fenomena. U filozofijskom smislu to podsjeća i na naslov razgovora Gillesa Deleuzea s Claire Parnet. Ipak, cijeli je Hromadžićev pothvat (možda?) bliskiji Foucaultovoj analizi »iskustvenih žarišta«.
Kako su ideje prosvjetiteljstva, humanizma i socijalizma/komunizma kapitulirale? I to zarad onih neoliberalnog kapitalizma, neokonzervativizma i, last but not least, fašizma!? H. H. kritički dekonstruira pojam »tranzicije« kao nečeg prirodnog i »samorazumljivog«. Međutim, radi se o ideologemu. Riječ je o posljetku globalnih događanja sveopće kulturalizacije politike i radikalizacije politike identiteta. Drug mi Hajrudin sve to stavlja u paralaktički pogled – KRITIKE. Tko je to »UHLJEB«? Što je to »ZAPAD«? Možda i najprovokativnije, koji su povijesni dosezi ovdašnje proskribirana »TITOIZMA«? I zašto LEKSIK Leksikona tranzcije biva poentiran riječju VIVA LUDEŽ? Naravno, vidi ovdje link na nedavni EstLab Er-eignis, događaj s temom »Hrvatske političke estetike« i gostovanja prvog od trojice Feralovaca (VIVA) https://www.youtube.com/watch?v=Ru15oQWygHY&t=2450s u ovoj efektnoj leksičkoj sintagmi. Može li biti boljeg protreptikosa na razgovor Hajrudina Hromadžića i pisca ovih redaka?
Sve će se, pod okriljem EstLab-a, zbiti u dv. 54 na FFOS-u u utorak, 18. travnja u 18.00.
Dr. sc. Hajrudin Hromadžić zaposlen je kao redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Republika Hrvatska. Leksikon tranzicije (Disput: Zagreb, 2022.) treća mu je objavljena knjiga (prethodne dvije su: Medijska konstrukcija društvene zbilje. Socijalno-ideološke implikacije produkcije medijskog spektakla, AGM: Zagreb, 2014. i Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija, Jesenski i Turk: Zagreb, 2008.). Objavio je i pedesetak znanstvenih članaka i poglavlja u monografskim publikacijama na bosanskom/hrvatskom/srpskom, engleskom i slovenskom jeziku, te prijevod jedne knjige-stripa (Joe Sacco, Zaštićena zona Goražde: rat u istočnoj Bosni: 1992-95, Sarajevo, Ljubljana: Buybook, ZRC SAZU, 2007). Sudjelovao je na pedesetak inozemnih i domaćih znanstvenih konferencija, simpozija, seminara, kongresa i ljetnih škola, te surađivao na četiri znanstvena projekta. Školovao se u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, a znanstveno-istraživački usavršavao na institucionalnim studijskim boravcima u Norveškoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Srbiji. Područja znanstvenog interesa prof. dr. sc. Hajrudina Hromadžića su kulturalni i medijski studiji te teorijska sociologija, s fokusom na kritičkoj teoriji društva i kritičkoj analizi diskursa. Višegodišnji je vanjski suradnik Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Aktivan je i kao publicist. Godinama surađuje s nizom medija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a trenutno redovito objavljuje kolumnističke tekstove u zagrebačkom tjedniku Novosti i na sarajevskom portalu nomad.ba.
