Filozofski fakultet u Osijeku organizirao je ili suorganizirao šest znanstvenih skupova u prosincu 2025. godine:
12. studenoga 2024. održan je kolokvij u čast professora emeritusa Gorana Rema, nazvan naslovom njegove pjesme Ljubičasti antiskating kao simboličnim označiteljem Remove intermedijalne književne poetike.
Znanstveni i stručni dio manifestacije u dnevnom se dijelu održavao u maloj svečanoj dvorani na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a u večernjim se satima umjetničkom dionicom nastavio u caffe baru Grejp.
Na otvorenju kolokvija pozdravne su riječi uputili dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivan Trojan, pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost doc. dr. sc. Silvija Ćurak i predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Sanja Jukić. Dekan Ivan Trojan naglasio je važnost znanstvene i kulturne inspiracije koju nam nudi rad profesora Rema. Pročelnica odsjeka za hrvatski jezik i književnost Silvija Ćurak zahvalila je za svo znanje i iskustvo koje je dobila od profesora Rema, a predsjednica Organizacijskog odbora Sanja Jukić istaknula je postignuća profesora Rema u znanstvenom, književnom i nastavnom radu, uputivši mu, u ime Organizacijskog odbora (Ružica Pšihistal, Ivan Trojan, Ivana Žužul i Ivana Buljubašić Srb kao tajnica skupa), čestitku na počasnom naslovu professor emeritus.
14. i 15. studenoga 2024. održan je međunarodni znanstveni skup o povijesti istočne Hrvatske za vrijeme osmanske vladavine u 16. i 17. stoljeću pod nazivom Evliya Çelebi and Eastern Croatia under Ottoman Rule. Skup se u cijelosti održao na engleskom jeziku.
Otvaranje skupa održalo se 14. studenoga 2024. u 9:30 u Maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta, gdje su pozdravne riječi okupljenima uputili predstavnici institucija koje su suorganizatori skupa: dr. sc. Marija Karbić u ime Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Musa Duman u ime Centra za istraživanje Evlije Čelebija pri Sveučilištu Fatih Sultan Mehmet u Istanbulu, dr. sc. Szabolcs Varga u ime Istraživačkog centra za humanistiku – Instituta za povijest u Budimpešti te prof. dr. sc. Ivan Trojan u ime Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Na skupu je sudjelovao 21 znanstvenik iz više zemalja srednje i jugoistočne Europe, među ostalim iz Austrije, Mađarske, Srbije i Turske. Izlagači su predstavili svoja istraživanja o povijesti Slavonije i susjednih pokrajina za vrijeme osmanske vladavine, o Putopisu osmanskog putopisca Evlije Čelebija te o drugim temama vezanima za povijest istočne Hrvatske pod osmanskom vlašću u 16. i 17. stoljeću.
15. i 16. studenoga 2024. održana je 2. međunarodna znanstvena konferencija „Inovativni pristupi u odgoju i obrazovanju“
Druga je međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom „Inovativni pristupi i odgoju i obrazovanju“ okupila vodeće znanstvenike, istraživače i stručnjake iz različitih područja odgoja i obrazovanja kako bi raspravljali o najnovijim inovacijama i izazovima u odgoju i obrazovanju. Cilj je konferencije bio razmjena znanja i iskustva te stvaranje kapaciteta za promjene u odgojno-obrazovnom sustavu.
Uz financijsku podršku Filozofskoga fakulteta, sponzori konferencije su bili Grad Osijek te Osječko-baranjska županija.
Na konferenciji je sudjelovao 31 sudionik iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske te Belgije. Uz ostale sudionike, svi su doktorandi (generacija 2022./2023.) uspješno izložili vlastite znanstvene radove. Ukupno je izloženo 24 znanstvena rada koja su bila podijeljena u 5 tematskih sesija.
Svečano otvorenje konferencije (15. studenoga 2024.) upriličili su pozdravni govor dekana prof. dr. sc. Ivana Trojana te pozdravni govor voditeljice doktorskog studija Pedagogija i kultura suvremene škole i predsjednice Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti prof. dr. sc. Marije Sablić. Nakon pozdravnih govora, slijedila je glazbena točka doktoranda Martina Hadelana koji je uz sviranje gitare otpjevao autorsku pjesmu i time pridonio svečanom tonu konferencije.
Na konferenciji su održana dva plenarna predavanja:
- prof. dr. sc. Erika Kopp (ELTE Faculty of Education and Pshychology, Budimpešta, Mađarska): „Challenges in European Education: Sustaining the Teacher’s Role amid Crisis and Change“,
- dr. sc. Ana Mirosavljević (Odjel društveno-humanističkih znanosti, Sveučilište u Slavonskom Brodu): „Razumijevanje dizajna mješovitih metoda: razotkrivanje uobičajenih zabluda“.
Od 20. do 22. studenoga 2024. godine u organizaciji Odsjeka za filozofiju i Odsjeka za njemački jezik i književnost u povodu Svjetskoga dana filozofije uspješno je održan Tjedan filozofije, posvećen obilježavanju 300. godišnjice rođenja i 220. godišnjice smrti Immanuela Kanta, bez ikakve dvojbe jednoga od nekolicine najvećih filozofa svih vremena. Unutar Tjedna zbilo se tako otvorenje izložbe „Kantovo nasljeđe“, predstavljanje Kantove knjige O pedagogiji te znanstveno-stručni skup „Kant. 300 godina“, zajedno sa studentskom sekcijom pod temom „Kant i obrazovanje“ i studentskom radionicom „Kant kao odgajatelj“.
Tjedan je otpočeo u srijedu, 20. studenoga prigodnim izlaganjem izv. prof. dr. sc. Tihomira Englera s Odsjeka za njemački jezik i književnost, kojim je pak otvorena izložba u njegovu autorstvu pod nazivom „Kantovo nasljeđe“. Tome je uslijedilo predstavljanje spisa O pedagogiji, dakle novoprevedene Kantove knjige o filozofiji odgoja, a kojom su prilikom govorili prof. dr. sc. Goran Livazović s Odsjeka za pedagogiju te izv. prof. dr. sc. Boško Pešić i prof. dr. sc. Željko Senković s Odsjeka za filozofiju.
Četvrtak, 21. studenoga, ujedno i službeni ovogodišnji Svjetski dan filozofije, bio je namijenjen održavanju znanstveno-stručnoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem naslovljenoga „Kant. 300 godina“, koji su srdačnim pozdravnim riječima otvorili dekan prof. dr. sc. Ivan Trojan i predsjednik programsko-organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Pešić. Tematizirano je prema tome iz raznih perspektiva veliko Kantovo stvaralaštvo, pri čemu jest riječ bila o njegovu doprinosu estetici, suvremenoj političkoj filozofiji i poimanju idealizma, o pojmovima zajedničkog osjetila, uzvišenoga i problematici uma, zatim o kritičkoj metafizici i ontologiji, imperativu i ideji radikalnoga zla te Lacanovoj kritici, kao i o odnosu dostojanstva i slobode te problemu otpora i postulatu javnog prava. Kantova je prosvjetiteljska misao također i posebice tematizirana u svjetlu lingvističkog i dramskog pristupa stvari. Sudjelovali su: Predrag Finci, Ivan Milenković, Bernard Harbaš, Marijan Krivak, Ivana Jozić i Ivana Šarić Šokčević, Sanja Ivanović Grgurić, Tihomir Engler i Petra Žagar Šoštarić, Boško Pešić, Pavao Žitko, Daniel Horvat, Željko Senković, Martina Volarević, Damir Sekulić, Katarina Jukić. Skup je prošao dobro posjećen i ispunjen raspravama raznovrsnim i plodonosnim, međutim prije svega raspravama aktualiziranima u dobroj volji – što bi samome Kantu zasigurno bilo posebno drago. Svjetski je dan filozofije u osječkoj izvedbi, kako i priliči, zaključen u prijateljskoj atmosferi zajedničkom večernjom gozbom.
Posljednjeg je dana Tjedna, u petak, 22. studenoga, održana studentska sekcija tematski zaokupljena Kantom u kontekstu obrazovanja. Sekciju su otvorili prodekanica za nastavu i studente izv. prof. dr. sc. Sanja Jukić i izv. prof. dr. sc. Pešić. Izlagalo se i diskutiralo potom o odnosu kulture, etike i slobode prema obrazovanju, razlikovanju javnog i privatnog uma, razumijevanju fizičkoga i odgoja dječje moralnosti, zatim Kantovu doprinosu koncepciji građanskog odgoja i razmatranju suvremenih izazova obrazovanja te usporedbi tematski relevantnih njegovih stavova s onima Karla Marxa. Sudjelovali su: Ivana Šojat, Marijana Mijić, Karla Pružinac, Luka Prijić, Ida Polak, Ante Klisović, Luka Mustapić, Irena Kapović, Martina Ivanović.
I konačno, Tjedan je istoga dana kompletiran radionicom „Kant kao odgajatelj“, a koju su moderirali studentica Karla Pružinac i student David Mrđanov. Studentice su i studenti Odsjeka za filozofiju tom prilikom zajedno s osječkim i vukovarskim gimnazijskim učenicama i učenicima promišljali Kantove stavove u pogledu pedagogije i obrazovnih znanosti uopće. U tematskom sklopu općenito Kantove filozofije i posebno njegovih pedagoških ideja, naglasak je radionice putem praktičnih aktivnosti i rasprave te evaluacije i refleksije stavljen najprije na koncepte autonomije, slobodarenja, morala i moralnih zakona te kritičkog mišljenja – a u čemu se pokazuje presudna odgojna uloga učitelja.
Održan međunarodni znanstveni skup 8. Hrvatski sintaktički dani
Hrvatski sintaktički dani od pokretanja u svibnju 2006. godine osmi su se put održali u Osijeku od 28. do 30. studenoga ove godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Kao i svi dosadašnji i ovaj je znanstveni skup plod suradnje dviju ustanova: Filozofskoga fakulteta u Osijeku i Instituta za hrvatski jezik iz Zagreba, a zamišljen je kao mjesto koje udružuje sintaktička istraživanja u Hrvatskoj, ali i mjesto susretanja i razmjene ideja i znanja s jezikoslovcima iz drugih zemalja. Ove je godine izloženo 25 referata, a sudionici su skupa bili iz Hrvatske, Njemačke, Danske, Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.
Tema je ovogodišnjega skupa bila glagolsko stanje u hrvatskom i drugim jezicima. Kao dodatni dio skupa izdvajamo čak tri događaja. Prvi je dodjela nagrade „Adolfo Veber Tkalčević“ za vrijedan prinos opisu sintakse hrvatskoga jezika koju je 2008. utemeljilo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Popisu dosadašnjih laureata pridružuje se dr. sc. Mirko Peti, umirovljeni znanstveni savjetnik s Instituta za hrvatski jezik iz Zagreba. U sjećanje na prerano preminuloga prof. dr. sc. Branka Kunu, profesora Filozofskog fakulteta u Osijeku i utemeljitelja Hrvatskih sintaktičkih dana, Filozofski fakultet u Osijeku 2021. je godine utemeljio nagradu koja nosi njegovo ime, a koja se u okviru skupa dodjeljuje mladim jezikoslovcima koji se bave sintaksom. Ovogodišnji je dobitnik te nagrade dr. sc. Jurica Polančec sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Treći je događaj predstavljanje novih knjiga sudionika Hrvatskih sintaktičkih dana objavljenih od prošloga skupa. Predsjednica je Organizacijskoga odbora ovogodišnjeg skupa bila dr. sc. Matea Birtić s Instituta za hrvatski jezik iz Zagreba.
