Znanstveno-stručni skup o povijesti školstva u Donjem gradu u povodu 140. obljetnice zgrade Osnovne škole Jagode Truhelke održan je 9. rujna 2023. godine
Osnovna škola Jagode Truhelke u Osijeku već je desetljećima u potrazi za svojim povijesnim identitetom. Školu se predstavljalo kao jednu od triju najstarijih osječkih škola, ali bez točnih podataka o početku njezina rada u sadašnjoj zgradi, iako joj je dodijeljen status spomeničke baštine. Nedavnim pregledavanjem dokumentiranih izvora i građe došlo se do podataka o vremenu početka gradnje školske zgrade i rada u njoj što predstavlja važan i vrijedan korak u razmatranju i istraživanju ove teme. Sve to bili su snažnim poticajima da se dugogodišnja potraga za povijesnim identitetom podigne na višu razinu i povodom obilježavanja 140 godina postojanja školske zgrade, organizira znanstveno-stručni skup o povijesti školstva u osječkom Donjem gradu. Ugledni su znanstvenici iz Osijeka, Slavonskoga Broda i Zagreba u svojim referatima obuhvatiti teme o arhitekturi školske zgrade, početcima i razvoju školstva u Donjem gradu, o školi u kontekstu crkvenog i svjetovnog, o Donjem gradu kao multikulturalnoj sredini u kojoj su supostojali brojni službeni jezici, o ulozi učitelja u školi te prožimanju nastave i slobodnoga vremena.
Međunarodni znanstveni skup ZNANOST I ZNANJE U (POST)COVID KONTEKSTU: ZDRAVSTVENE, KLIMATSKE I DIGITALNE OPASNOSTI ČETVRTOG VALA GLOBALIZACIJE održan je 15. i 16. rujna 2023. godine
Na Filozofskom fakultetu Osijek 15. i 16. rujna 2023. godine održan je Međunarodni znanstveni skup Znanost i znanje u (post)covid kontekstu: zdravstvene, klimatske i digitalne opasnosti četvrtog vala globalizacije. Skup je održan u okviru istraživačkog projekta Utjecaj interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju, koji je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost, a čiji je voditelj prof. dr. sc. Željko Pavić s Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta. Suorganizatori skupa bili su Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište “1 Decembrie 1918”, Alba Iulia (Rumunjska) te Institut za sociologiju, Sveučilište Bialystok (Poljska). Osnovna je tema i motiv za organizaciju skupa bio paradoks koji bio posebno uočljiv tijekom COVID-19 zdravstvene krize – od znanosti su se očekivala rješenja za novonastalu situaciju, ali je ona istovremeno bila izložena skepsi i propitivanju njezinih učinaka i motiva. Ovaj je paradoks bio osobito izražen prilikom uvođenja novih cjepiva i pokušaja da se javnost komunikacijski uvjeri u njihovu potrebu i ispravnost, a što je u Hrvatskoj i ostalim državama bilo praćeno svjetonazorskim konfliktima i neslaganjima. U tom su smislu tematske cjeline skupa bile: COVID-19 zdravstvena kriza, percepcija znanosti u današnjim društvima, svjetonazorski koflikti i odnos prema znanosti, znanost i održivi razvoj u društvima rizika, društvena teorija, znanost i globalizacija, znanost i digitalno društvo, etičke posljedice znanstvenih otkrića, medijska prezentacija znanosti, znanost kao čimbenik razvoja i rizika te održiva poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatske promjene. U skladu s ovim tematskim obuhvatom, na skupu je sudjelovalo 44 istraživača iz vrlo različitih područja i polja, kao što su sociologija, informacijske i komunikacijske znanosti, biomedicinske znanosti, demografija, filozofija, pedagogija, ekonomija i agroekonomija, filologija, biologija i pravo.
19. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja koje imaju poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) održan je 22. 9. 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
Organizator skupa je Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama te Sekcija za narodne knjižnice. Suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Filozofski fakultet u Osijeku. U dijelu pozvanih izlaganju sudjelovali su mahom domaći izlagači (izv. prof. dr. sc. Daniela Cvitković, izv. prof. dr. sc. Marina Đuranović, Marko Ferek, predavač i pisac knjige Hiperaktivni sanjari – bolji, lošiji, drugačiji, Matea Vuković, edukacijska rehabilitatorica) te Oyeronke Adebayo, knjižničarka iz Nigerije, članica IFLA-e. Primjere dobre prakse predstavili su brojni sudionici iz čitave zemlje (Patricija Husajina, Tijana Živko, Gordana Gregurović Petrović, Renata Cesarec-Topolovec, Alisa Šehić, Nikolina Štrbac, Maja Zubčić Peleski). Na skupu je prisustvovalo 60 sudionika.
Cilj je ovoga skupa bio informirati i educirati građane i knjižničare te zagovarati prava osoba koje imaju poremećaj pozornosti i deficit pažnje, umrežiti stručnjake iz različitih područja za stvaranje novih mogućnosti njihova ravnopravnog života u zajednici, ali i podržati roditelje koji su potpora djeci s ADHD-om. ADHD je jedan od najčešćih neuroznanstvenih poremećaja prisutan kod djece, adolescenata, ali i kod odraslih osoba. Simptomi kod osoba s ADHD-om su poremećaj pažnje, hiperaktivnost, impulzivnost pri čemu istraživanja pokazuju kako 20 do 30 % osoba s ADHD-om ima i specifične teškoće čitanja, tj. disleksiju. Knjižnice kao središta lokalne zajednice i socijalno osjetljive ustanove u kulturi imaju zadatak da prednjače u procesu prihvaćanja i uključivanja svih skupina korisnika, pa i osoba s ADHD-om te informirati i senzibilizirati javnost.
31. Dani Frane Petrića održani su od 24. do 30. rujna 2023. godine
U organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, a u suradnji s Gradom Cresom, od 24. do 30. rujna 2023. u Cresu se održala trideset i prva po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Dani Frane Petrića. U proteklih trideset godina Dani Frane Petrića izrasli su u jednu od najznačajnijih znanstvenih manifestacija u ovom dijelu Europe, s jedne strane njegujući filozofski i interdisciplinarni dijalog o aktualnim problemima čovječanstva, a s druge strane potičući istraživanja djela velikog renesansnog filozofa, Cresanina Frane Petrića (Franciscus Patricius, 1529. – 1597.) i drugih hrvatskih filozofa u europskom kontekstu. Program ovogodišnjih, trideset i prvih Dana Frane Petrića uključivao je: međunarodni interdisciplinarni simpozij Iskustvo umjetnosti (24. – 27. rujna); međunarodni simpozij Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu (27. – 30. rujna); popratna događanja (javna predavanja i tribine, predstavljanja recentnih knjiških izdanja). Na 31. Danima Frane Petrića sudjelovat će preko sto dvadeset sudionika iz četrnaest zemalja. Kao najava manifestacije i simpozija Iskustvo umjetnosti, u nedjelju, 24. rujna 2023., u 18 sati, u prostoru Zajednice Talijana Cres, održano će se javno predavanje Boška Pešića, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, pod naslovom »Petrićevo estetsko iskustvo«, namijenjeno građanstvu Cresa i sudionicima skupa. Svečano otvaranje 31. Dana Frane Petrića upriličeno je u ponedjeljak, 25. rujna 2023., u 9 sati, u hotelu Kimen. Tijekom otvaranja skupu su se obratili: Boško Pešić, predsjednik Programskog odbora simpozija Iskustvo umjetnosti; Hrvoje Jurić, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva i Organizacijskog odbora Dana Frane Petrića; Marin Gregorović, gradonačelnik Grada Cresa; Željka Stašić, direktorica Turističke zajednice Grada Cresa; Mirjana Rupčić, direktorica hotela Kimen; te Marina Medarić, zamjenica župana Primorsko-goranske županije.
Dani Stjepana Babića održani su od 28. do 30. rujna 2023. godine
Akademik Stjepan Babić napustio nas je prije dvije godine. Oprostili smo se od njega, ali ga ne zaboravljamo.
Nastojimo ovim Skupom djelo Stjepana Babića održati što življim u sjećanju njegovih prijatelja i suradnika. Mlađima, onima koji ga nisu osobno poznavali, koji nisu uz njega stasali, koji nemaju vlastitih uspomena na njega, otvaramo vrata njegova svijeta – za znanstvenu, ljudsku i hrvatsku dobrobit.
Da je dobrobit od Babićeva života i djela doista velika i mnogostruka, kaže i odaziv ovomu Skupu. Svaka institucija, a mnoge su, ugledne i znamenite, kojoj smo se obratili pozivom za suorganizacijom, bezuvjetno nam se odazvala. Pozive za sudjelovanjem slali smo jezikoslovcima kojima je Stjepan Babić znanstveno i svjetonazorski blizak. I tu je odaziv potpun. Sudionici su skupa: akademik Mislav Ježić, akademik Ranko Matasović, prof. dr. sc. Mile Mamić, prof. dr. sc. Leopold Auburger, prof. dr. sc. Artur Bagdasarov, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Mario Grčević, prof. dr. sc. Sanda Ham, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Dunja Pavličević Franić, prof. dr. sc. Bernardina Petrović, prof. dr. sc. Ivan Marković, prof. dr. sc. Jasna Šego, prof. dr. sc. Amir Kapetanović, izv. prof. dr. sc. Igor Ivašković, izv. prof. dr. sc. Ljubica Josić, izv. prof. dr. sc. Dubravka Smajić, izv. prof. dr. sc. Vlatka Štimac Ljubas, izv. prof. dr. sc. Maja Glušac, izv. prof. dr. sc. Ana Mikić Čolić, Tomislava Bošnjak Botica viša znanstvena suradnica, doc. dr. sc. Igor Marko Gligorić, doc. dr. sc. Tomislav Stojanov, doc. dr. sc. Irena Krumes, doc. dr. sc. Vice Šunjić, doc. dr. sc. Marijana Bašić, dr. sc. Nataša Bašić, dr. sc. Ante Žužul, Tena Babić Sesar, doktorandica, Lovre Jelaska.
Prve dvije sjednice skupa održane su 28. rujna na Filozofskom fakultetu u Zagrebu(prvi dan skupa), a sljedeće četiri u prostorijama Općine Oriovac u Oriovcu (drugi i treći dan skupa). Pozdravnim govorima obratili su se skupu Zagrebu i Oriovcu brojni uglednici i čelnici institucija, među njima i naš dekan, Ivan Trojan.
Na Skupu je predstavljena autobiografija Stjepana Babića Na Božjim putovima o kojoj su govorile njegove kćeri Zrinka Jelaska i Višnja Babić, kao i njegova bliska dugogodišnja suradnica Sanda Ham. Riječ je o knjizi koju je Stjepan Babić priredio za tisak još 2013., ali ga je bolest omela u radu pa je knjiga 10 godina ostala u strojopisu.
Dodijeljena je Nagrada Stjepana Babića doc. dr. sc. Igoru Marku Gligoriću. Nagrađenika je predložilo Vijeće Stjepana Babića, a nagradu od 1000 eura dodijelila je Općina Oriovac.
Sudionici skupa obišli su povijesne znamenitosti Oriovca uz stručno vodstvo načelnika Općine, Antuna Pavetića, a također i Spomen-kuću Brlić u Slavonskom Brodu.
Nadamo se o stogodišnjici rođenja S. Babića 2025. nastaviti gdje ove godine stanemo i sastati se ponovno.
