2026.
Dubravka Brunčić održala je izlaganje na Zadarskim filološkim danima
Dubravka Brunčić sudjelovala je na Međunarodnom znanstvenom skupu Zadarski filološki dani 11 koji se 5. i 6. ožujka 2026. održao na Sveučilištu u Zadru. Na Skupu je održala izlaganje Ženske obiteljske (pri)povijesti, rat i oprostorivanje sjećanja u autobiografskoj prozi „Prije sedam desetljeća“ Ivanke Vujčić-Laszowski. Oslanjajući se na teorijske postavke studija sjećanja razmotrila je kako se kroz prizmu sjećanja u djelu oblikuju identiteti pripovjedačice i članica njezine obitelji, kako se reprezentiraju obiteljski odnosi i iskustva Prvoga svjetskog rata na prostoru Slavonije. U izlaganju je također istaknula da prostor u analiziranom djelu ima važnu ulogu u tvorbi ženskih identiteta te u prikazivanju mehanizama pohranjivanja i evociranja sjećanja.
Milica Lukić održala je predavanje u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Komletincima
Prof. dr. sc. Milica Lukić održala je 25. veljače 2026. u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Komletincima znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Glagoljaška baština slavonsko-srijemska (suradnja škole i lokalne zajednice)“. Predavanje je održano u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a organizirala ga je Katica Novoselac, doktorandica na Doktorskom studiju Književnost i kulturni identitet i vanjska suradnica na projektu POLIREG.
U predavanju je poseban naglasak stavljen na novovjekovnu slavonsko-srijemsku glagoljsku baštinu budući da je upravo mjesto Komletinci središte od kojega se polazi u njezinu tumačenju. Glagoljaška djelatnost don Luke Sučića, dalmatinskoga svećenika koji na slavonsko-srijemski prostor dolazi 1780. godine, obilježila je njegovo župničko djelovanje u Komletincima kroz gotovo 40 godina (do smrti 1827.), a prije toga i cijelo desetljeće kao kapelana u mjestu Nijemci. Uz njega je, kao prvoga župnika novoosnovane župe, neko vrijeme u Komletincima djelovao još jedan svećenik glagoljaš iz Dalmacije, Vid Maslać, a njihovim nasljednicima u glagoljaškoj praksi pokazali su se i ostali komletinački župnici koji su prigodice glagoljali ili skrbili o staroslavenskoj liturgiji u stručnom i znanstvenom smislu (Karlo pl. Stručić, Ferdo Gerstner, Ivan Golubičić, Ilija Martinović).
Na temelju bogate glagoljaške tradicije u naše su vrijeme u mjestu Komletinci oblikovana i različita obilježja koja čuvaju uspomenu na to važno hrvatsko kulturnoidentitetsko obilježje (alternativni prometni znakovi ispisani hrvatskom uglatom glagoljicom – ploča s imenom mjesta, potom ploče s nazivima ulica, ploča u spomen don Luki Sučiću, naziv škole itd.), postavši tako sastavnicom glagoljaškoga jezičnoga krajolika. Navedeno je ostvareno u suradnji škole (Katica Novoselac) i lokalne zajednice (konzultantica M. Lukić).
U predavanju je bilo govora i o drugim slavonsko-srijemskim novovjekovnim glagoljašima, uz nužne poveznice sa srednjovjekovnim slavonskim glagoljaštvom.
Kristina Peternai Andrić istraživala je u NSK u Zagrebu
Kristina Peternai Andrić boravila je od 16. do 18. veljače 2026. u Zagrebu gdje je u Zbirci starih novina i časopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice istraživala književnu i publicističku produkciju te književnu recepciju slavonskih književnica, objavljenu u hrvatskoj periodici u prvoj polovici 20. stoljeća.
Radni sastanak projektnoga tima
Članovi projektnoga tima održali su 29. siječnja 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku radni sastanak u hibridnom obliku na kojem su razgovarali o planiranim projektnim aktivnostima. Dogovoren je plan rada i raspored aktivnosti u prvom projektnom razdoblju. Raspravljalo se o teorijsko-metodološkom okviru projektnih aktivnosti, nabavi stručne literature, planiranim istraživačkim aktivnostima u različitim kulturnim institucijama, o sudjelovanjima na znanstvenim skupovima, javnim izlaganjima i drugim aktivnostima popularizacije znanosti kojima će se projekt predstaviti javnosti.
Milica Lukić održala je predavanje u Nadbiskupskom vikarijatu Osijek
Prof. dr. sc. Milica Lukić održala je 14. siječnja 2026. u Nadbiskupskom vikarijatu Osijek znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Gagulanskim jezikom kodirano slavonsko glagoljaštvo“. Predavanje je održano u okviru ciklusa predavanja Jezikom do kulture, a u organizaciji Odjela za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva i Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“.
Uglavljujući se u temu projekta Politike regionalnih identiteta u slavonskoj književnosti, koji se provodi na Filozofskome fakultetu u Osijeku, predavanje je upozorilo na najstarije razdoblje književno-jezično-pismovne i kulturne povijesti na tlu Slavonije, točnije glagoljašku kulturu u srednjovjekovlju, a predstavljene su i najnovije spoznaje o slavonskome novovjekovnom glagoljaštvu i njegovim predstavnicima sve do naših dana.
Koristeći se novooblikovanim terminom „filološke forenzike“ (termin Milice Lukić), koji ukazuje na istraživački postupak utemeljen na oskudnim tragovima razasutim po sekundarnim (izvor za „osnovanu sumnju“) i primarnim izvorima (dokazi), predavačica je podastrijela relevantne dokaze koji svjedoče da je srednjovjekovna Slavonija (prije nego što je potpala pod vlast Osmanlija 1526.) bila glagoljaška (glagoljski grafiti u crkvama u Brodskom Drenovcu, Lovčiću, Srednjem Lipovcu i drugim mjestima uz rijeku Orljavu, opeka iz Rudina, ćirilični grafit u Martinu kraj Našica i dr.), tj. da je riječ o udomaćenosti glagoljskoga pisma na tome prostori, a ne o glagoljaškom turizmu iz južnih krajeva.
Iako su i istraživanja novovjekovnoga slavonskoga glagoljaštva velikim dijelom utemeljena na metodi „filološke forenzike“, primarni i sekundarni izvori ipak su brojniji i rječitiji, pa tako danas pouzdano znademo da se krajem 18. i u prvim desetljećima 19. st. glagoljalo u Komletincima kraj Vinkovaca (a prigodice sve do sredine 20. st.; termin gagulani/gagulanski iz naslova predavanja veže se upravo za to mjesto), u Rajevu Selu, Drenovcima, Gorjanima, Đakovu, Vinkovcima; znademo i imena brojnih nositelja novovjekovne glagoljaške prakse među kojima je i biskup đakovački i srijemski Josip Juraj Strossmayer itd. Na predavanju je bilo riječi i o „novom životu glagoljice“ na prostoru Slavonije kroz umjetničke prakse, a predstavljeni su i suvremeni slavonski glagoljaši i ćirilometodijanci.
Predavanje je zaključeno konstatacijom kako su zadovoljeni uvjeti da se udžbenička definicija hrvatskoga glagoljaštva, koja prostorno zahvaća Istru, Kvarner, Hrvatsko primorje, Liku, Krbavu, Dalmaciju i dubrovačko područje, proširi i na Slavoniju (i zapadni Srijem) u njezinim geografskim granicama troriječja Save, Drave i Dunava (posebice ako se u obzir uzmu okolnosti u vezi s drevnom Panonsko-moravskom nadbiskupijom sa sjedištem u drevnom Sirmiju, tj. ćirilometodskim izvorištima iz kojih je izraslo hrvatsko glagoljaštvo).
2025.
Marica Liović održala je izlaganje na Znanstveno-stručnom skupu Knjiški Krnjaš X. u Vinkovcima
Marica Liović sudjelovala je na Znanstveno-stručnom skupu “Knjiški Krnjaš X.: Akademik Ivan Vanja Radauš (1906. – 1975.), akademski kipar, slikar i književnik, o 50. godišnjici smrti”. Skup je organizirao Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, a održao se u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima 5. prosinca 2025. Tom je prigodom izložila rad pod naslovom Nausikaja s obala Jadranskog i Panonskog mora.
Lana Šuster uspješno je obranila temu doktorskoga rada
Doktorandica Lana Šuster uspješno je 3. studenoga 2025. na Filozofskom fakultetu u Osijeku obranila temu svoga doktorskog rada pod naslovom Strategije i modeli popularizacije i promidžbe hrvatske baštinske kulture kroz književnost: romani Jasne Horvat (2009. – 2025.). Predstavljajući teorijsko-metodološke postavke budućega doktorskog rada Lana Šuster posebice se osvrnula na važnu ulogu književnosti kao medija tvorbe kulture sjećanja i istaknula njezin potencijal u poticanju promidžbe hrvatske baštine.
Tina Varga Oswald i Jakov Sabljić održali su izlaganja na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u Wrocławu
Tina Varga Oswald i Jakov Sabljić sudjelovali su na 16. međunarodnoj slavističkoj konferenciji Velike teme kulture u slavenskim književnostima koja se održala na Fakultetu za neofilologiju Sveučilišta u Wrocławu u Poljskoj 9. i 10. listopada 2025., a ovogodišnja je tema skupa bila Djetinjstvo i mladost. Tina Varga Oswald na konferenciji je sudjelovala izlaganjem rada pod naslovom Trauma, disocijacija i djetinjstvo u „Divljim guskama” Julijane Adamović, a Jakov Sabljić održao je izlaganje pod naslovom Figura djeteta u „Doživljajima Karla Maloga” Dubravke Oraić Tolić.
