36. Krležini dani

Od 3. do 6. prosinca 2025. Osijek je još jednom postao središte kazališne refleksije i izvedbenih premijera: održani su 36. Krležini dani, manifestacija koja objedinjuje znanstveni skup, smotru predstava, izložbe i predstavljanja novih teatroloških izdanja. Središnje mjesto događanja bila je Svečana dvorana Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje su se u tri dana izmijenila predavanja, panela i rasprava usredotočenih na drugo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu. Na Filozofskom fakultetu skup je službeno otvoren 4. prosinca uz predsjedanje Borisa Senkera i Ane Lederer, a u tri dana održano je niz izlaganja koja su mapirala ključne promjene u domaćoj dramskoj književnosti i kazalištu: od pojave nove generacije dramskih autora i rasta nezavisnih kazališnih platformi, preko pitanja prijevoda i internacionalizacije do analize izvedbenih praksi u plesnom i lutkarskom kazalištu. Među naslovima izlaganja istaknuli su se radovi o patrijarhatu i pobuni u suvremenoj drami, recepciji hrvatske drame u Poljskoj i analize specifičnih tekstova izvedenih u osječkom HNK-u. Program je okupio tridesetak teatrologa, kritičara, povjesničara i praktičara čije su prezentacije potaknule žive rasprave o smjeru domaćeg kazališta. FFOS je također bio domaćin nekoliko popratnih i vidljivih aktivnosti: u sklopu programa predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa „Krležini dani u Osijeku 2024. – Drugo desetljeće u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, prvi dio” (uredila Martina Petranović), kao i niz recentnih teatroloških izdanja i monografija, čime je Fakultet potvrdio svoju ulogu središnje akademske platforme za dokumentiranje i teorijsko vrednovanje suvremenih tendencija. Položaj Fakulteta u organizaciji manifestacije bio je vidljiv i u programskim sesijama, ali i u koordinaciji predstavljanja knjiga i razgovora s autorima. I dok se na HNK-u u Osijeku izvodio raskošan kazališni i baletni program (otvaranje izložbe 8. Bijenala kazališnog plakata i izvedbe poput baleta Orašar te predstava Zavičaj, zaborav, Maske i Robi K. / Crvenkapa je mrtva), FFOS je u svojoj dvorani privukao akademsku publiku i studente kojima su predavanja i paneli ponudili dubinske uvide i stvarne podloge za daljnje istraživanje i nastavu. Napomenimo i tradiciju polaganja vijenca na spomenik Miroslava Krleže, koja je i ove godine održana kao znak kontinuiteta i poštovanja prema autoru čije ime nosi manifestacija. Zaključno, 36. Krležini dani doista su pokazali koliko je važan susret književne teorije i prakse, a Filozofski fakultet u Osijeku potvrdio je svoju ulogu kao poticajno mjesto gdje se stvara, dokumentira i kritički promišlja suvremeno hrvatsko kazalište. Za FFOS je ovo bila prilika da studente, znanstvenike i praktičare poveže u zajedničkom razgovoru o trendovima, izazovima i mogućnostima koje donosi drugo desetljeće 21. stoljeća.

Komunikacija i jezik VI

Šesti međunarodni znanstveno-stručni skup Komunikacija i jezik, održan 5. i 6. prosinca 2025. na Filozofskom fakultetu u Osijeku, ponovno je potvrdio ulogu Fakulteta kao važnog regionalnog središta za istraživanje prevođenja, terminologije i jezičnih tehnologija. Ovaj „adventski skup“, dobro poznat akademskoj zajednici i kolegama iz prakse, okupio je sudionike iz osam europskih zemalja te otvorio ključne razgovore o tome kako umjetna inteligencija mijenja suvremeno prevođenje.

Ovogodišnja tema, Terminologija i umjetna inteligencija u znanosti o prevođenju: prednosti i rezultati naspram izazova i ograničenja, pokazala se iznimno aktualnom. U plenarnim izlaganjima istaknute stručnjakinje Ágota Fóris (Károli Gáspár University) i Réka Eszenyi (ELTE, Budimpešta) istaknule su kako tehnološki napredak otvara nove mogućnosti, ali i naglašava važnost ljudskog uvida, stručne terminologije i etičke odgovornosti. Upravo je taj spoj tehnologije i humanističke stručnosti bio nit vodilja cijelog skupa.

U tematskim sekcijama sudionici su raspravljali o ulozi umjetne inteligencije u pravnom i institucionalnom prevođenju, o razvoju terminoloških baza, o specifičnostima prijevoda u obrazovanju, gospodarstvu i kulturnim područjima te o etičkim implikacijama automatiziranih rješenja. Posebnu su pozornost privukla izlaganja o izazovima kibernetički potpomognutih prevoditeljskih procesa, kao i o prevoditeljskim rješenjima u dokumentarnim filmovima te visokoškolskim terminološkim sustavima u višejezičnim kontekstima.

Velik interes izazvao je i okrugli stol Prevođenje u kriznim situacijama, na kojem su stručnjaci iz Hrvatske, Rumunjske i Mađarske raspravljali o ulozi prevoditelja u hitnim, osjetljivim ili visoko stresnim okolnostima. Istaknuto je kako kvaliteta komunikacije može presudno utjecati na ishod situacija u kojima se često susreću različiti jezici, pravni sustavi i kulture.

Skup je pratio i bogat popratni program: predstavljanje novog zbornika Inovacija i jezično posredovanje, projektni sastanci međunarodne mreže prevoditeljskih studija, kao i razgovori o budućim suradnjama među institucijama iz Austrije, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Time je FFOS ponovno naglasio svoju ulogu u razvoju međunarodnih akademskih partnerstava.

Šesti skup Komunikacija i jezik zaključio je dvodnevni program porukom da su stručna terminologija, kritičko promišljanje jezičnih tehnologija i međukulturna komunikacija temelji suvremenog prevođenja. Unatoč brzom razvoju umjetne inteligencije upravo ljudska sposobnost tumačenja, razumijevanja i povezivanja kultura ostaje nezamjenjiva. Filozofski fakultet u Osijeku i ove je godine pružio prostor za razmjenu znanja, iskustava i novih ideja te  ponovno potvrdio da je dijalog između jezika i tehnologije ključan za budućnost prevoditeljske struke.