U sklopu Festivala suvremene austrijske, njemačke i švicarske književnosti, koji se od 6. do 9. listopada 2025. održava u Zagrebu i Osijeku, 9. listopada 2025. na Filozofskom fakultetu u Osijeku predstavljen je roman Einsteinov mozak (Einsteins Hirn) austrijskog autora Franzobela. Događaj je organizirala Austrijska čitaonica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u suradnji s nakladnikom Leykam international.
Uvodnu riječ održao je Siniša Petković, istaknuvši da se festival ove godine prvi put, nakon Zagreba, održava u Osijeku. U razgovoru s autorom, koji su vodile doc. dr. sc. Stephanie Jug i knjižničarka Tena Tormaš Marković, uz konsekutivno prevođenje Igora Crnkovića, publika je imala priliku čuti filozofijski i duhovit uvid u način razmišljanja jednog od najistaknutijih austrijskih pisaca današnjice.
Franzobel, pravim imenom Stefan Griebl, poznat je po svojem osebujnom stilu, sklonosti satiri te bogatom opusu koji obuhvaća više od dvadeset priznanja te niz romana, drama i knjiga za djecu. Na pitanje o ulozi satire u svom stvaralaštvu autor je rekao: „Satiričar je obični moralist koji nepravilnosti u svijetu dovodi do apsurda — i tako ih razotkriva.”
Pikarski roman Einsteinov mozak inspiriran je stvarnim događajem, krađom mozga slavnog fizičara Alberta Einsteina od strane patologa Thomasa Harveyja, koji ga je čuvao više od četrdeset godina. Autor je kroz taj neobičan motiv ispleo filozofsku i znanstvenu priču o ljudskoj znatiželji, granicama etike i opsesiji znanjem.
U razgovoru s docenticom Jug i knjižničarkom Tormaš Marković autor je istaknuo da ga u pisanju najviše zanima povezanost znanosti i etike te se nadovezao na to i rekao da je to vrlo aktualno u kontekstu današnjih dilema poput genetskog inženjeringa i kloniranja. „Pitanje koliko daleko smijemo ići u znanstvenom istraživanju zapravo je pitanje granica naše ljudskosti”, naglasio je autor.
Zatim je uslijedilo čitanje ulomaka iz romana na njemačkom i hrvatskom jeziku koje je izazvalo čuđenje, smijeh i zainteresiranost kod publike. Posebno upečatljiv bio je opis seciranja Einsteinova mozga, koji nosi snažan pečat naturalizma i svojevrsnoga grotesknog realizma.
Posebno duhovit trenutak nastao je tijekom čitanja ulomka iz romana u kojem se protagonistu pričinjava da mu se obraća Einsteinov mozak. Ulomak su interpretirali Tena Tormaš Marković, koja je čitala pripovjedački dio teksta, i Igor Crnković, u ulozi mozga koji se obraća Harveyju na švicarskom dijalektu. Publika je s oduševljenjem reagirala kad je Crnković odlučio taj švicarski dijalekt prenijeti na bednjanski. Kako je objasnio, nakon dugog promišljanja o tome kako taj specifični govor prenijeti u hrvatski kontekst, upravo mu je bednjanski „zvučno i duhom” bio najbliži. Publika se iskreno nasmijala, a Crnković je na kraju kroz osmijeh zaključio da ni u Slavoniji bednjanski dijalekt nije nepoznat.
U završnom dijelu razgovora Franzobel je govorio o liku Harveyja, kojeg vidi kao kompleksnog, emotivnog i tragičnog čovjeka, ali i simbol znanstvenog preispitivanja i moralne granice te dodao: „Pisao sam ovu knjigu dvije do tri godine i proživio s njim sve emocije – simpatiju, tugu, razumijevanje. Toliko da sam na kraju gotovo povjerovao da ga poznajem osobno.”
Naposljetku, publika je događaj popratila s velikim zanimanjem i pitanjima o različitim aspektima romana. Autorov spoj satire, filozofije i znanstvenih pitanja još jednom je potvrdio da suvremena austrijska književnost itekako može djelovati kao socijalna kritika te progovoriti o vrlo ozbiljnim društvenim i filozofskim problemima kroz satiru i znanstveno-povijesni narativ.
Tekst: Roman Šimunović
Fotografije: Sven Bonet